Ovo je novi šef najvećeg suda u Hrvatskoj: Izbor obilježio neočekivan potez predsjednika Vrhovnog suda

Sudac Vrhovnog suda Zdenko Konjić novi je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. Na tajnom je glasanju od pet kandidata koji su se odazvali na razgovor pred Državnim sudbenim vijećem (šesti kandidat sudac Oliver Mittermayer nije došao na intervju) dobio potrebnu većinu glasova.

Time je najveći županijski sud u državi, na kojem se vode najsloženiji kazneni i građanski sporovi 13 mjeseci od isteka mandata bivšeg predsjednika toga suda Ivana Turudića, dobio osobu koja će u iduće četiri godine voditi taj sud.

Kuriozitet ovog izbora je da se prvi put pri izboru predsjednika nekog suda dogodilo da većina kandidiranih nije dobila pozitivno mišljenje predsjednika neposredno višeg suda. Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji ocjenjuje kandidature za predsjednike županijskih sudova, za petero od ukupno šest kandidata koji su se natjecali za predsjednika zagrebačkog Županijskog suda dao je negativno mišljenje. Samo je o Konjićevoj kandidaturi Dobronić dao pozitivno mišljenje. Dobronićevo mišljenje, međutim, nije obvezujuće za DSV, već ima karakter preporuke čije je svrha pomoći DSV-u u odabiru najkvalitetnijeg kandidata.

Na pitanje predsjednika DSV-a Darka Milkovića koji su ga razlozi naveli da se kao sudac Vrhovnog suda kandidira za predsjednika Županijskog suda, Konjić je rekao da nema suca u Hrvatskoj kojemu ne imponira doći na čelo toga najvećeg i najznačajnijeg suda u državi. Zagrebački Županijski sud na kojemu radi stotinu kaznenih i građanskih sudaca Konjić je nazvao "intelektualnom tvornicom pravnih mišljenja". Rekao je da na vrhuncu svoje pravničke karijere želi pomoći županijskom sudu na kojem je do 2008. i sam radio kao sudac te puno naučio i kojemu se stečenim znanjem želi odužiti.

Zdenko Konjić

Slavica Lukić

Šezdesetogodišnji sudac Konjić na mjesto predsjednika Županijskog suda dolazi kao kazneni sudac Vrhovnog suda na kojemu radi već 13 godina. Od 1996. do odlaska na Vrhovni sud 2008. bio je sudac Županijskog suda u Zagrebu, a od 1988. do 1996. sudac Općinskog suda u Krapini. Konjić, koji je cijeli radni vijek proveo u sudačkoj profesiji, ima i doktorat iz kaznenopravnih znanosti, a doktorski je rad obranio 2007. na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

U pozitivnoj ocjeni Konjićeve kandidature, Dobronić je naglasio njegovo sudačko iskustvo i pravničku širinu, posebno je vrednovao činjenicu da se bavi i znanstvenim radom kao i činjenicu da je kazneni sudac.

Svih petero ostalih kandidata suci su Županijskog suda u Zagrebu: Ivan Aralica, Vlasta Feuš, Maja Štampar Stipić, Mirela Mijoč Kramarić i Oliver Mittermayer.

U mišljenju koje je poslao DSV-u, Dobronić je za Ivana Arlicu, koji je do dolaska na zagrebački Županijski sud u Zagrebu bio dugogodišnji predsjednik Općinskog suda u Sesvetama te Mirelu Mijoč Kramarić koja bila predsjednica Općinskog građanskog suda u Zagrebu, konstatirao da kao predsjednici navedenih sudova nisu doveli do organizacijskih poboljšanja u njihovu radu niti do smanjenja broja sudskih spisa te da mu ta činjenica na ulijeva nadu da bi na mjestu predsjednika Županijskog suda u Zagrebu unaprijedili njegov rad. Za ostale kandidate, čije je kandidature također ocijenio negativno, Dobronić je napisao da su im programi, usprkos nekim dobrim elementima, preopćeniti ili šturi te kako nisu ostavili dojam da imaju jasne ideje kako poboljšati rad suda koji bi željeli voditi.

Sudac Oliver Mittermayer je na dan intervjua javio da ne može doći na intervju jer ima temperaturu, a ponudu DSV-a da s njim obave intervju videovezom je odbio.

DSV je u četvrtak na sjednici za predsjednicu Visokog upravnog suda izabrao sutkinju toga suda Ingu Vezmar Brlek. Zanimljivo je da je njezinu kandidaturu predsjednik Vrhovnog suda Radovan dobronić također negativno ocijenio, ali ju je DSV usprkos tome imenovao.