Stanovnici Dalmatinske zagore tvrde da su se ovog ljeta zmije opasno namnožile, da su posvuda, na kamenjaru, u polju, da ulaze u kuće, a mnogi koji su se zadnjih dana vozili po zagorskim prometnicama tvrde da su primijetili velik broj pregaženih zmija koje su se sunčale na vrelom asfaltu. Slično svjedoče i stanovnici otoka, a zmije su navodno viđene i na splitskim ulicama, piše Slobodna Dalmacija.

Ako izuzmemo rijetke ljubitelje egzotičnih životinja kojima su i zmije kućni ljubimci, većini ljudi ovi gmazovi izazivaju osjećaj nelagode i straha. Jesu li paklene vrućine kojima proteklih dana svjedočimo donijele sa sobom i “zmijsku godinu”, kako neki tvrde, i kako se obraniti, pitali smo prof. dr. sc. Borisa Lukšića, predstojnika Klinike za infektologiju KBC-a Split, dobrog poznavatelja ponašanja zmija, ali i drugih otrovnih životinja, i infektologa s bogatim iskustvom u liječenju osoba koje su bile njihove žrtve.

– Epidemiološki podaci govore da se u naše bolnice godišnje primi oko 200 ljudi zbog ugriza ili uboda otrovnih životinja, no iskustvo je pokazalo da rijetko koja od tih žrtava umre. Čak je i šansa da stradate mala ako ne zalazite na mjesta gdje se obično kreću otrovne životinje, među kojima su zmije, pauci, pčele, ose stršljeni, obadi, krpelji. Godišnje se u prosjeku na Klinici za infektologiju u Splitu liječi 10-ak osoba koje stradaju od ugriza otrovnih zmija, a ove godine smo već imali tri slučaja – ističe dr. Lukšić.

– Jučer je hospitalizirana starija osoba koju je ugrizao poskok u mjestu Blizna u trogirskom zaleđu. Ima tešku kliničku sliku otrovanja, s jakim otokom i krvnim podljevom desne ruke i dijela trupa. Primila je serum protiv zmijskog otrova te ostalu terapiju i prognoza je da neće biti komplikacija otrovanja – procjenjuje doktor.

Sve one koji se boje susreta sa zmijama možda će donekle umiriti podatak da u Hrvatskoj obitava 16 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovne, dvije poluotrovne, a 11 ih je neotrovnih. Otrovnice su: poskok, riđovka i žutokrug.

– Najveće kliničko značenje ima poskok, naša, ali i europska, najveća i najotrovnija ljutica. Od ostalih naših otrovnih i neotrovnih zmija lako ga je razlikovati jer na vrhu glave ima roščić. Poskok je osobito čest u Dalmaciji budući da radije obitava u suhim i krševitim predjelima nego u ravničarskim krajevima. Ugrizi riđovke u Dalmaciji su rjeđi, a od ugriza žutokruga se pratično i ne stradava – kaže dr. Lukšić za Slobodnu Dalmaciju.

Otkrio nam je i kako prepoznati ugriz poskoka, jer žrtve često ne vide zmiju koja ih je ugrizla. Poskok jednim ugrizom injicira u tijelo žrtve, a to su najčešće ekstremiteti, količinu od prosječno 20 miligrama otrova, što za čovjeka može biti smrtna doza. Sam ugriz poskoka kod čovjeka izaziva jaku bol, a lokalno se vide dvije točkaste ranice, koje obično krvare. Ubrzo nakon ugriza lokalno se javlja otok, utrnulost i crvenilo, koje prelazi u manje ili više izražen krvni podljev, koji tijekom idućih nekoliko dana mijenja boju u tamno do žućkastosmeđu. Otok se, na primjer, od ugrizenog prsta brzo širi na cijelu šaku, nakon nekoliko sati i na čitavu ruku.

Na mjestu ugriza mogu se pojaviti krvavi mjehurići, a poslije može doći do infekcije ili razvoja nekih drugih lokalnih komplikacija. U bolesnika mogu biti izraženi i opći simptomi kao glavobolja, osjećaj žeđi, povraćanje, proljev. Može doći do krvarenja iz desni, debelog crijeva, želuca, mokraćnog trakta, razvoja šoka s padom krvnog tlaka, te spuštanja očnih kapaka i poremećaja stanja svijesti – pojasnio nam je infektolog, te optimistično zaključio da su ipak u našim krajevima smrtni slučajevi vrlo rijetki, jer se većina ugrizenih osoba javi na vrijeme u zdravstvenu ustanovu, gdje dobije odgovarajuću pomoć.

Smrtnost od ugriza otrovnica na našem području iznosi svega 0,4 posto, pa su u posljednja tri desetljeća u Dalmaciji zabilježena tri smrtna slučaja.