VELIKOSRPSKA AGRESIJA

Ovako su Britanci doživjeli opsadu Dubrovnika: ‘Ovo nisu zalutale granate, oni žele nepovratno uništiti grad...‘

Tijekom Domovinskog rata, u opkoljenom gradu bez električne energije i vode ostalo je zatočeno oko 70.000 stanovnika i izbjeglica

Bombardiranje Dubrovnika 1991.

 Peter Northall/afp/profimedia/Peter Northall/afp/profimedia

- Između 9. i 13. studenoga 1991., ITN-ov reporter Paul Davies i snimatelj Nigel Thomson izvještavali su iz dubrovačkog opkoljenog starog grada, dok su snage raspadajuće Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije pokušavale suzbiti hrvatska nastojanja za neovisnošću napadom na UNESCO-vu svjetsku baštinu s mora i iz zraka. Davies i Thomson, koji su ostali u opkoljenom gradu s tek nekolicinom drugih TV novinara i snimatelja, svakodnevno su bilježili pokušaje JNA da pod srpskom dominacijom projektilima, minobacačima i bombama terorizira stanovnike starog grada.

Kad su Thomsonove snimke na kraju prokrijumčarene iz grada i emitirane diljem svijeta, sve je rezultiralo ogromnim pritiskom iz Washingtona, pa čak i Moskve, da se prekine bombardiranje. Prema riječima Paula Daviesa, ‘rad jednog snimatelja zaustavio je razaranje i bez sumnje spasio mnoge živote‘ - ovako je britanska televizija ITN opisala svoj dramatičan prilog snimljen tijekom opsade Dubrovnika. Isti je nedavno izvukla iz arhive i objavila na YouTubeu.

- Nitko nije mislio da će stari grad biti tako razaran. To je kao kad razmišljate o Veneciji, Parizu ili Canterburyju - govori u videu britanska konzulica u Dubrovniku, Sara Marojica, s terase hotela Argentina, dok u pozadini odjekuju granate.

- Ovo nisu zalutale granate, već proračunata i ciljana odluka da se nepovratno uništi grad koji je u cijelosti zaštićeni spomenik - kaže novinar Paul Davis.

Na arhivskoj snimci vide se i promatrači Europske zajednice koji s terase hotela Argentina bježe u sklonište, a jedna od najdirljivijih scena je ona u kojoj Dubrovčani pjesmom "Sjećanje na Vela Luku" pokušavaju nadglasati grmljavinu topova.

Tijekom Domovinskog rata, u opkoljenom gradu bez električne energije i vode ostalo je zatočeno oko 70.000 stanovnika i izbjeglica. Jedina veza Dubrovnika sa svijetom održavana je brzim gliserima prvog mornaričkog odreda Republike Hrvatske. Njima su, naime, bili dopremani hrana, lijekovi, pješačko naoružanje i streljivo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 02:50