Ova zima bila je ekstremna, a evo kakvo nas proljeće čeka. Dvije stvari upadaju u oko...

Za razliku od veljače, koja je u većini Hrvatske dobila klimatološku ocjenu DHMZ-a "normalno" - i prema srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka i prema ukupnoj mjesečnoj količini oborine - zima je imala zamjetnije veće odstupanje od prosjeka pa je zaslužila ocjene "toplo" i "vrlo toplo" te uglavnom "kišno" i "vrlo kišno". I dugoročne prognoze za proljeće daju povećanu vjerojatnost pozitivnog odstupanja, posebice srednje sezonske temperature zraka.

Veljača

Ocjena "normalna" prilično "skriva" zamjetnija toplija i hladnija razdoblja veljače, kao i dugotrajniji niz sušnih dana te kraći s oborinama, i to intenzivnijima. Djelomično na njih upućuju lokalne ocjene "sušno", na jugu Hrvatske i "vrlo sušno" te "kišno" ponegdje u istočnoj Hrvatskoj, prenosi HRT riječi Zorana Vakule.

Snijeg u Gospiću

Od svega će se vjerojatno ponajviše pamtiti zimska epizoda posljednjeg vikenda, koja je prouzročila kojekakve nevolje. Tako je 47 cm novog snijega u Gospiću, izmjerenih 27. veljače u 7 sati, jedna od većih vrijednosti, ali ne i najveća.

Samo u veljači više je izmjereno tri puta:

- 59 cm 9. veljače 1986. godine;

- 64 cm 11. veljače 1999., kad je i posljednji put izmjereno više od 47 cm;

- 78 cm 19. veljače 1958., što je i najveća ikad izmjerena visina novog snijega na toj meteorološkoj postaji DHMZ-a.

A više nego ove godine izmjereno je još sedam puta u drugim mjesecima: četiri puta u siječnju - i to najviše 70 cm 18. siječnja 1950. godine te dva puta u prosincu i jednom u studenome.

Možda je zanimljivo znati i kako je prema analizi koju je pripremio Izidor Pelajić iz DHMZ-a od prvih 25 najvećih visina novog snijega - od 40 cm do 78 cm - njih 11 izmjereno u veljači. Slijede sedam mjerenja u siječnju, tri u prosincu, dva u travnju te po jedno mjerenje veće od 40 cm u ožujku 2004. godine i studenome 1980.

Naravno, osim razmjerno velike količine snijega u kratko vrijeme, ne smije se zanemariti ni jak i olujan vjetar koji je prouzročio dodatne nevolje.

Zima

I dok veljača nije bila blizu ekstremne - zima jest! U mnogim mjestima među pet najtoplijih u povijesti mjerenja. Štoviše, na meteorološkim postajama Zagreb Maksimir i Osijek srednja sezonska temperatura zraka bila je druga najviša, odmah iza zime 2006./7. A podaci za Osijek postoje još od zime 1899./90.!

Nije ‘zalud u dugoročnim prognozama pisano: "...prema najnovijim dostupnim dugoročnim prognozama u Hrvatskoj je velika vjerojatnost da će zima biti barem malo toplija od prosjeka".

Naravno, uz napomenu: "...treba opet imati na umu da prognostički modeli za dulji vremenski rok nisu odveć pouzdani".

No i ovaj put su se ostvarili, čak i s većim pozitivnim odstupanjem, nego što je bilo prognozirano. Ne samo po temperaturi zraka, nego i po ukupnoj sezonskoj količini oborine razdoblje od 1. prosinca 2022. do 28. veljače 2023. ponegdje je bilo znatno iznad prosjeka - čak "ekstremno kišno", kao primjerice u Varaždinu i okolici. Vrlo blizu te ocjene bilo je i u većem dijelu središnje i istočne Hrvatske te mjestimice u Gorskome kotaru i Lici, dok je na sjevernom i južnom dijelu Jadrana klimatološka ocjena bila "normalno", uz mjestimičan čak mali manjak oborine od prosječne sezonske količine, kao primjerice u Lastovu, Pločama i Dubrovniku, piše HRT.

Proljeće

Kao i za zimu, i prognoze za proljeće daju povećanu vjerojatnost za toplije proljeće te u dijelu Hrvatske kišovitije od prosječnoga. Nadajmo se samo bez ponavljanja "zimskih" - i većih odstupanja od prognoziranih. I bez njih se razgovori o klimatskim promjenama pokazuju i više nego opravdanima...