ANDREJ PLENKOVIĆ

‘Otvaranje pregovora BiH je najvažnije vanjskopolitičko postignuće Hrvatske. Pomagali smo više nego bilo tko drugi‘

Zbog toga je, kazao je, bio u stalnom kontaktu s predsjednicom EK u posljednjih dvadesetak dana.

Andrej Plenković

 Damir Krajac/Cropix

Odluka predsjednice Europske komisije da preporuči otvaranje pristupnih pregovora s BiH jedno je od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske u ovom mandatu, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković komentirajuću izjavu Ursule von der Leyen.

Von der Leyen je na današnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu rekla će preporučiti Vijeću da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom.

Popodne će se održati sjednica Europske komisije na kojoj će biti donesena odluka o preporuci o otvaranju pregovora. O toj preporuci sljedeći utorak odlučivat će Vijeće za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova država članica, a potom i njihovi čelnici koji će se okupiti na samitu 21. i 22. ožujka.

"Za nas je u vanjskopolitičkom smislu i u smislu strateških nacionalnih interesa, odluka koja će se donijeti idućega tjedna o otvaranju pristupnih pregovora s BiH jedna od najvažnijih u vanjskopolitičkim postignućima Hrvatske u ovom mandatu", rekao je Plenković u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje sudjeluje na okruglom stolu "Iskoristimo potencijal jedinstvenog tržišta".

Istaknuo je da je ta odluka jako "važna za cijelu BiH i za sva tri konstitutivna naroda, a posebno za Hrvate koji su uvijek najsnažnije zagovarali europski put BiH".

Premijer je podsjetio je da "Hrvatska od 2016. pomagala BiH više nego itko drugi da podnese zahtjev za članstvo, da je prije godinu i pol pomogla više nego drugi da dobije kandidatski status i omogućila BiH da napravi reforme u zadnja tri mjeseca"

"Otputovali smo u Sarajevo i poručili: Sad je trenutak‘... Ta poruka se čula kod naših partnera i institucija i oni su napravili iskorake koji omogućuju ovu preporuku", rekao je Plenković aludirajući na njegov posjet Sarajevu krajem siječnja zajedno s Von der Leyen i nizozemskim premijerom Marko Rutteom.

Zbog toga je, kazao je, bio u stalnom kontaktu s predsjednicom Europske komisije u posljednjih dvadesetak dana.

"Radili smo sve ove dane da se u BiH naprave potrebni iskoraci kako bi Komisija mogla jasno reći da je ispunjeno dovoljno kriterija za otvaranje pregovora", rekao je Plenković.

Von der Leyen je danas u Strasbourgu rekla da je BiH otkako dobila kandidatski status u prosincu 2022. napravila "impresivne korake" u europskim integracijama te da je više napretka učinjeno u nešto više od godinu dana nego u prijašnjih deset.

Istaknula je da je BiH sada u potpunosti usklađena s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, što je ključno u ovim vremenima geopolitičkih previranja.

Također, rekla je šefica Komisije, BiH je usvojila važne zakone poput zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je sedam godina bio u zastoju te zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Plenković je u NSB -u također rekao kako je proširenje Europske unije "tema apsorpcijske sposobnosti". Proširenje će, rekao je Plenković, biti tema u idućim godinama, a najviše će se rasprava voditi o članstvu Ukrajine.

Šefovi država i vlada EU u prosincu prošle godine odobrili su otvaranje pristupnih pregovora za Ukrajinu i Moldaviju.

Priopćenje Vlade: Povijesni dan za BiH!

Hrvatska Vlada pozdravlja usvajanje izvješća Europske komisije kojim se preporučuje Europskom vijeću otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

Slijedom usvojenog izvješća Europske komisije u vezi preporuke Europskom vijeću za otvaranjem pristupnih pregovora s BiH, hrvatska Vlada upućuje iskrene čestitke predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto i svim političkim akterima u BiH koji su dali doprinos u postizanju ovog velikog uspjeha.

Zahvaljujemo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, s kojom predsjednik Vlade Andrej Plenković redovito razgovara o europskom putu BiH i koja je prepoznala važnost ove odluke za koheziju i funkcionalnost zemlje, stabilnost jugoistoka Europe i jačanje geopolitičke uloge Europske unije.

,,Ovo je uistinu povijesni iskorak za BiH, kao i jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske. Naša podrška prema BiH je dobronamjerna, dobrosusjedska i usmjerena na napredak cijele zemlje u kojoj sva tri konstitutivna naroda trebaju biti ravnopravna. Na tome i osobno radim još od 2016. godine kada sam kao zastupnik u Europskom parlamentu zajedno s kolegama iz delegacije pomogao tadašnjem predsjedavajućem članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću u podnošenju zahtjeva za članstvo BiH u Europskoj uniji. Pozitivno izvješće Komisije temelj je za odluku Europskog vijeća o otvaranju pregovora za članstvo. To je veliki uspjeh za BiH, ali i potvrda političke snage i utjecaja Hrvatske u Europskoj uniji. Politikom modernog suverenizma koristimo osnaženi međunarodni položaj za dobrobit hrvatskih građana, gospodarstva i društva, kao i za dobrobit hrvatskog naroda u BiH i za boljitak čitave BiH‘‘, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

U promijenjenom globalnom i sigurnosnom okruženju, kada je pružena jasna europska perspektiva Ukrajini, Moldovi i Gruziji, Hrvatska je pomogla BiH da stekne status kandidatkinje za članstvo u prosincu 2022. godine. Na Europskom vijeću u prosincu prošle godine, izborili smo se za pozitivniji tekst zaključka koji je otvorio prostor BiH da dobije zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora na Vijeću u ožujku ove godine, uz pozitivno izvješće Europske komisije.

Na inicijativu Hrvatske, 23. siječnja ove godine, organiziran je i zajednički posjet Sarajevu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, predsjednice Europske komisije von der Leyen i nizozemskog premijera Ruttea, koji su tada pozvali političke lidere u BiH na provedbu reformi kako bi izvješće Komisije bilo pozitivno. Realizacija zakonodavnih aktivnosti koja je uslijedila pokazuje da je Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto ostvarilo značajan reformski iskorak.

U nadolazećem razdoblju očekujemo od svih političkih aktera u BiH da nastave s provedbom potrebnih reformi, osobito u pogledu što skorijeg postizanja dogovora o izbornoj reformi kako bi se osigurala jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda u BiH.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 04:05