Otočani u strahu: I stranaca ima, ne znamo kako su došli i trebaju li u izolaciju

Sunce i more - taj su recept, čini se, kao najbolji lijek protiv koronavirusa izabrali brojni vikendaši koji su, doznajemo iz turističkih zajednica diljem obale, posljednjih dana odlučili preseliti na Jadran.

Ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da je dobrim dijelom riječ o strancima, uglavnom Talijanima, Slovencima i Austrijancima kojima su još od prošlog tjedna krcati štekati i ulice u manjim turističkim destinacijama, većinom na otocima, kamo su se odlučili skloniti iz većih gradova.

Evidencije

“Istina, gledajte, Murter nije velik i mi posljednjih dana vidimo da ovdje ima pojačana količina automobila sa stranim registracijskim tablicama te da se ovdje kreće jako puno ljudi koji preko godine ovdje inače ne žive. Većinom su to domaći, no ima i stranaca koji su se ovdje odlučili stacionirati otkako je počela cijela priča s virusom”, rekla nam je direktorica Turističke zajednice Murtera Mateja Bašić.

Dapače, iako se najveći dio nekomercijalnih gostiju uglavnom izbjegava prijaviti u sustav e-Visitor, Bašić nam potvrđuje da čak i statistika za Murter pokazuje rast “vikendaša” kojih je u prvih 16 dana ožujka, za razliku od istog perioda lani, posjetilo čak 46 posto više.

Da su stranci koji za to imaju mogućnosti posljednjih dana stali pristizati u naše morske općine te posebno na otoke pokazuje i zgoda iz mjesta Sali na Dugom otoku čija je turistička zajednica prošloga tjedna bila primorana pozvati krizni stožer i policiju jer su na otok pokušali pristati Talijani, i to ilegalno, odnosno bez evidencije u turističku statistiku.

“Naravno, mi smo odmah reagirali jer imamo jako dobru lučku upravu, pozvan je krizni stožer te obaviještena policija koja je odmah došla na uviđaj. I stranci i domaći dolaze nam ovih dana i kopnom i morem, i nama to na otoku stvara popriličan problem jer smo destinacija mahom osoba starije životne dobi.

Doista bismo bili ugroženi kad bi se virus proširio otokom, a to nam je problem. Imamo, naravno, i slučajeva Talijana koji su nam se najavili da dolaze u privatni smještaj te kojima je određena izolacija”, kaže nam direktorica Turističke zajednice Sali Ivana Čarić.

Kome prijaviti

Ovi koji se najave, međutim, u većini destinacija nisu problematični jer se prijavljuju u sustav pa je moguće kontrolirati njihovo kretanje, no općinama i otocima problem su upravo nekomercijalni gosti - dakle, domaći i stranci koji u destinacijama u vlasništvu imaju kuće i apartmane, a što je dobar dio njih sada odlučio iskoristiti kao spas od bolesti.

Njihov boravak, izuzev u nekolicini destinacija, pritom nije evidentiran u službenoj turističkoj statistici, i to je u skladu sa Zakonom o turističkoj članarini koji za vikendaše-paušalce propisuje da se u sustav moraju prijaviti najkasnije do 15. srpnja.

Podaci iz e-Visitora pokazuju tako kako je u prva dva tjedna ožujka u nekomercijalnom smještaju zabilježen pad od 24 posto po pitanju noćenja dok nautika bilježi pad od čak 60 posto.

Pa ipak, iz pojedinih gradova i općina Jutarnji list upozoravaju na pojačan priljev stranaca, kao što je to slučaj u gradu Rabu.

“Nama je to neshvatljivo: mi, stanovnici Raba ovih se dana klonimo izlaziti na ulicu, malo se štedimo i boravimo u svojim kućama, a našim ulicama istovremeno luta sve veći broj stranaca za koje nitko ne zna kako su došli, trebaju li biti u izolaciji ili ne, postoji li opasnost da su bolesni... Osim toga, nije jasno kome ih možemo prijaviti, ja sam u nekoliko navrata pokušavala dobiti krizni stožer Primorsko-goranske županije kako bih upozorila na taj problem, ali tamo nije moguće ni s kim stupiti u kontakt”, požalila nam se čitateljica Vesna Kajfeš Pende.

Nekretnine

Slično nam potvrđuje i direktorica Turističke zajednica grada Raba Ivana Matušan.

“Istina, posljednjih dana u mjestu se vidi pojačan broj osoba koje ovdje inače ne žive tijekom godine, a za koje, posebno kad su u pitanju stranci, ne znamo odakle su, kada su došli, trebaju li biti u izolaciji... Sve nas to ugrožava”, kaže Matušan za Jutarnji list.

Prema podacima Porezne uprave, na području Republike Hrvatske u 2019. godini registrirano je sve skupa 62.485 kuća za odmor od kojih država, na ime poreza, godišnje uprihodi oko 130 milijuna kuna.

Koliko njih je u vlasništvu stranaca, nije poznato, ali se špekulira s podacima prema kojima svaka četvrta prodana nekretnina u Hrvatskoj na kraju završi u rukama stranaca.