Na mjestu s kojeg je u kolovozu 1942. godine oko 800 zagrebačkih židova deportirano u Auschwitz, zagrebačkom Glavnom kolodvoru, danas je svečano otkriven spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima. Kipar Dalibor Stošić i arhitekt Krešimir Rogina u svom su djelu koristili motiv kofera upravo zbog toga što se ljudima prije puta u logor oduzimala prtljaga i slagala uz zid skladišta, a u blizini je postavljena lokomotiva koja sjećanje na ovaj strašan događaj čini potpunim.
Prije predstavljanja ovog deset metara visokog, 12 metara dugog i četiri metara širokog spomenika i otkrivanja ploče s natpisom "U znak sjećanja na žrtve Holokausta i ustaškog režima", gudački kvartet Zagrebačke filharmonije izveo je skladbu iz filma Schindlerova lista, a predstavnici islamske, pravoslavne i katoličke crkve održali su međureligijsku molitvu za stradale.
Gostima se, uz pratnju gradonačelnika Tomislava Tomaševića, obratio posljednji logoraš iz Auschwitza koji je taj logor napustio živ Oleg Mandić.
- Samo sjećanje ne znači živjeti u prošlosti, već iskustva istegnuti iz zaborava i učiniti ih zalogom bolje budućnosti – rekao je na početku svog vrlo emotivnog govora. Malo je ostalo onih, rekao je, koji danas mogu svjedočiti o užasima tog dijela povijesti kada "brat bratu više nije bio brat".
- Na nama je da se na ovakvim spomenicima upoznamo sa zlom i da u tim iskustvima nađemo klicu dobra. Nažalost, čovjek je daleko od pametnog da bi učio od prošlosti i tuđih iskustava pa nemojmo govoriti "neka se nikad ne ponovi". Budimo skromniji i zadovoljimo se time da bude li ovaj naš event pridonio da se ovakvo što u budućnosti ponovi jednom manje, svrha će već biti ispunjena – zaključio je Oleg Mandić i dobio pljesak okupljenih.
Uslijedio je govor zagrebačkog gradonačelnika koji je priznao da nikada prije nekog javnog nastupa nije bio nervozniji nego sada. Posebno je pozdravio uzvanike koji su preživjeli strahote logora i njihove obitelji.
- Ovaj spomenik može biti upozorenje i opomena, ali i doprinijeti obrazovanju mladih što se to događalo na ovom mjestu, u ovim lokomotivama koje su ljude vodile u smrt – nada se Tomašević koji je u svom govoru više puta naglasio kako je iznimno važno otvoreno reći da je i Nezavisna Država Hrvatska bila saveznik nacista.
- Vjerujem da će nam suočavanje s prošlosti omogućiti da krenemo snažnije u budućnost. U ovom gradu će uvijek biti mjesta za sve, nitko ne smije biti diskriminiran. To je jedna od naših temeljnih vrijednosti koju ćemo i govoriti i živjeti – poručio je.
Nakon završetka prigodnih govora, Oleg Mandić i Tomašević otkrili su ploču na kojoj je na više jezika napisano "U znak sjećanja na žrtve Holokausta i ustaškog režima".
Osim gradonačelnika i njegovih zamjenika Luke Korlaeta i Danijele Dolenec, na svečanost su stigli bivši hrvatski predsjednici Stipe Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović te aktualni predsjednik Zoran Milanović. Među uzvanicima su još bili Joško Klisović, predsjednik SDP-a Peđa Grbin, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, veleposlanici, predstavnici vjerskih skupina i nacionalnih manjina te brojni drugi. Pridružilo im se stotinjak građana koji su zainteresirano pogledavali prema postavljenom spomeniku koji je otkriven godinu dana nakon završetka radova.
Podsjetimo, gradonačelnik Milan Bandić je u proljeće 2019. godine Gradskoj skupštini predložio izgradnju spomenika žrtvama holokausta, kako je tada objašnjavao, "s posebnim pijetetom prema Židovima stradalima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj." Radovi su započeli u prosincu sljedeće godine, a do zavrzlama je došlo zbog neslaganja po pitanju naziva koji će mu pripasti.
- Židovska zajednica ne može prihvatiti spomenik za šest milijuna Židova ubijenih u svijetu kao da se to događalo negdje drugdje. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, po rasnim zakonima te takozvane države, uz židove sistemski se ubijalo Srbe, Rome, kao i sve neprijatelje tadašnjeg režima – komentirao je za Jutarnji list u siječnju Ognjen Kraus, predsjednika Židovske općine Zagreb. Njihov je stav uzet u obzir pa se na natpisu sada spominju i žrtve holokausta i žrtve ustaškog režima.
