SKANDAL U VISOKOM OBRAZOVANJU

OTKRIVAMO STROGO ČUVANU TAJNU HRVATSKIH SVEUČILIŠTA Fakulteti novac od školarina daju profesorima da bi imali veće plaće

Ministar školstva priprema pravilnik kojim će se profesorima zabraniti da uzimaju toliko od školarina. Veću plaću smjet će imati samo oni koji puno rade
 Tomislav Krišto/CROPIX

Prvo su donijeli odluku kojom su isplaćivali stimulativne dodatke na bruto plaću od 10 ili 20 posto.

Bez kriterija za rezultat i uspješnost.

Zatim je deset zaposlenika dobilo stimulaciju jer su lani radili na poslovima vezanim uz prijave i provedbe upisa studenata u ljetnom roku.

Opet bez razloga jer se radi o uobičajenom poslu.

Isplatili su i neoporezivu nagradu od 2000 kuna zbog povećanog opsega posla. Kakav je to točno opseg posla, nisu objasnili.

Uživaju u povlasticama

A sve te stimulacije isplatili su iz vlastitih sredstava, odnosno prihoda od školarina i drugih uplata studenata.

A takvih vlastitih prihoda lani su imali 4,54 milijuna kuna ili oko 37 posto ukupnih prihoda. Iako su 7,45 milijuna kuna dobili iz proračuna za plaće zaposlenika i ostale materijalne troškove, oni su stimulacije odlučili isplaćivati od novca studenata.

Iako bi prema Pravilniku o mjerilima korištenja vlastitih sredstava najmanje 40% prihoda trebali raspodijeliti na unaprjeđenje djelatnosti, oni su od 4,54 milijuna kuna vlastitih sredstava, čak 3,94 milijuna kuna utrošili na povećanje plaća. Prevedeno, čak 86,8 posto.

Tako su 1,95 milijuna kuna isplatili zaposlenicima kao dodatak na plaću i još otprilike toliko za vanjske suradnike i autorske honorare.

Posebni uživatelji posebnih prava bili su dekan i dvojica prodekana.

Službena putovanja

Dekan Marko Radačić uz 18 tisuća kuna neto plaće koju mu isplaćuju porezni obveznici, dobije još 7 tisuća kuna iz vlastitih prihoda.

Prodekan za poslovanje Ivica Poljičak uz proračunsku plaću od 14.200 kuna uzme još 6800 kuna od školarina, dok je Želimir Mikulić, prodekan za nastavu, uz državnu plaću od 6200 kuna dobio još 11.600 kuna. Naravno, bez putnih troškova, regresa i ostalih dodataka.

I da.

Visoko učilište dekanu plaća i službena putovanja u Zagreb. U 2013. dekan je u metropoli bio 10 puta, za to su mu plaćeni gorivo i dnevnice. Svaki put bi išao u petak, a vraćao se ponedjeljak. Sumnjivo?

Tko to izgleda na Veleučilištu u Šibeniku u kojem je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta provelo nadzor i zaključilo da nenamjenski i neracionalno troše proračunska sredstva, da neopravdano i samovoljno troše novac poreznih obveznika na dodatke i naknade zaposlenicima bez kriterija.

Primjer Veleučilišta u Šibeniku samo je jedan od primjera kako na akademskoj sceni novac od školarina, umjesto da se uloži u unaprjeđenje djelatnosti, nabavu opreme, literature i ostale investicije poput uređenja sanitarnih čvorova, kupnji klupa, stolica ili klima uređaja, uglavnom završi na računima profesora i vanjskih suradnika.

‘Ne mogu komentirati’

Dekan Veleučilišta u Šibeniku nije htio s nama razgovarati.

- Ne mogu vam davati nikakve komentare - rekao je.

Zašto, zanimalo nas je.

- Zato jer ne mogu. Pitajte predsjednika Upravnog vijeća - obrazložio je.

Pitanja smo uputili predsjedniku Upravnog vijeća Veleučilišta Željku Mrnjavcu.

- Da ja komentiram ono što su oni radili? To je smiješno - kaže.

No, nije Veleučilište u Šibeniku jedino koje je nenamjenski trošilo proračunski novac. Prije dvije godine nalaz Državne revizije o poslovanju sveučilišta pokazao je da samo 19 od 91 visokog učilišta posluje prema zakonu. Isplate milijunskih honorara, golemi prihodi od školarina, nabavljanje opreme bez javnih natječaja bili su samo neki od primjera nezakonitih radnji.

Prije pet godina istraživanje Instituta za javne financije pokazalo je da tri četvrtine studentskih školarina koje dobiju hrvatska sveučilišta završi u džepovima nastavnika.

Prema financijskom izvješću zagrebačkog Sveučilišta za 2011., ukupni prihod iznosio je 2,173 milijarde kuna, dok im je rashod bio 2,116 milijardi kuna.

Pravila igre

Na rashode za zaposlene, vanjske suradnike i autorske honorare potrošili su oko 1,568 milijardi kuna. Za plaće zaposlenika od države su dobili 1,362 milijarde kune, dok su od školarina uprihodili oko 295 milijuna kuna.

Nažalost, u financijskom izvješću nigdje ne stoji koliko se od školarina izdvaja za isplate profesorima.

Može li se uvesti drugačija pravila igre s obzirom na to da fakulteti dio prihoda ostvaruju i iz proračuna koji pune porezni obveznici, pitanje je na koje visoka učilišta imaju sljedeći odgovor: Imamo autonomiju.

- Želimo uvesti pravila igre. Ne možete povećavati plaću samo zato što imate višak vlastitih prihoda. Naravno, povećanje plaće onim profesorima koji rade više od propisane norme se podrazumijeva, no linearno povećanje prava svim profesorima, bez obzira na količinu rada, kao i administrativnom osoblju, bez ikakva razloga, nije dopustivo - kažu nam u Ministarstvu obrazovanja.

A pravila igre uskoro bi mogao odrediti Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih zdravstvenih instituta, čime bi se na neki način ukinula samovolja trošenja vlastitih prihoda i uvela disciplina u poslovanje fakulteta.

Prema tom pravilniku, o kojem bi se uskoro trebali usuglasiti ministri Jovanović i Linić, trošenje vlastitih prihoda nadzirao bi MZOS, gdje su svjesni da se školarine uglavnom potroše na naknade profesorima.

Od prihoda školarina moći će potrošiti najviše 40% na povećanje redovne plaće zaposlenika i isplatu naknada vanjskim suradnicima.

No, pod jednim uvjetom. Da plaće povećaju samo onim zaposlenicima koji rade više od propisane norme.

Od prihoda znanstvene i istraživačke djelatnosti morat će 10% uložiti u unaprjeđenje djelatnosti, odnosno u nabavu opreme, literature, investicije i investicijsko održavanje.

Kako posluju

Sav novac koji ostvare od nakladničke djelatnosti, iznajmljivanja prostora i opreme i poslova na tržištu ili od donacija više neće moći trošiti na plaće nego samo na unaprjeđenje djelatnosti.

Svaki fakultet i institut svake će godine morati MZOS-u poslati financijsko izvješće o korištenju prihoda iz vlastitih sredstva, kao i o rashodima. - Mi ne želimo ulaziti u autonomiju sveučilišta, ali poslovanje mora biti transparentno - kažu u resoru ministra Jovanovića.

Vlada priprema nova pravila: Disciplinirat ćemo fakultete

- Smjet će potrošiti 40% novca od školarina za povećanje plaća, ali samo onima koji rade više od propisane norme

- Od prihoda znanstvene i istraživačke djelatnosti morat će najmanje 10 posto uložiti u unaprjeđenje djelatnosti

- Sav novac koji ostvare od nakladničke djelatnosti, iznajmljivanja prostora i opreme i poslova na tržištu ili koji ostvare od donacija više neće moći trošiti na plaće nego samo na unaprjeđenje djelatnosti

- Svaki fakultet i institut svake će godine morati Ministarstvu poslati financijsko izvješće o trošenju i prihodima

.



Što kažu studenti

Studenti s Prava:

Profesori su dobri, ali rijetko ostaju nakon predavanja

“Ako želimo da nam profesor objasni neku lekciju odmah nakon predavanja, kažu nam - dođite na konzultacije. A onda se zna dogoditi da profesor baš i ne dođe na konzultacije, a ne ostavi ni poruku da neće doći. Većina profesora je u redu, dolaze na konzultacije, ali da će poslije svog predavanja ostati sa studentima, to je zaista rijedak slučaj.”

Studenti Ekonomije:

Zašto nam ne organiziraju praksu i za to potroše novac?

“Zna se dogoditi da profesor dođe potpuno živčan na konzultacije i predavanja pa onda nije od neke koristi. I to najčešće zbog tog nekog privatnog posla koji obavlja. Nismo protiv toga da rade u privatnim tvrtkama, ali pod uvjetom da sve svoje obaveze prema studentima zaista i ispunjavaju.”

“Ekonomski faks od školarina dobije 74 milijuna kuna. Zašto nam za taj novac ne organiziraju praksu? Mi smo 5. godina ekonomije i kada diplomiramo, imat ćemo znanje, no nećemo imati nikakva iskustva. A kada fakultet ima toliki prihod samo od studenata, onda bismo željeli i iskustvo.”

Studenti Filozofskog:

Zašto novcem od školarina ne obnove faks?

Kada studente na Filozofskom pitate znaju li da im njihove školarine završavaju u džepovima profesora, u početku odmahuju rukom.

“Neka, ionako su im plaće male”, kažu studenti filozofije.

Kada im kažete da godišnje njihov fakultet samo od školarina ubere 22 milijuna kuna, uhvate se za glavu.

“Pa to je onda ozbiljan problem. A oni bi veliki dio novca trebali davati za unaprjeđenje djelatnosti? Hm, dovoljno je ući u WC-e i vidjeti koliko su ih unaprijedili. Svaki treći ima WC papir, a da o drugome ne govorimo. Kad je pak riječ o dolasku na konzultacije i predavanja, tu moramo priznati da su redoviti i da prihvaćaju inicijativu studenata za dodatnim objašnjenjem i znanjem”, kažu studentice Filozofskog.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 04:57