OTKRIVAMO Slovenci znali tajne mobitela vrha hrvatske države, uvedena stroga zaštita dužnosnika

Kako bi se uklonila i najmanja mogućnost upada u telekomunikacije Vlade RH-a, uključujući službene telefone i elektroničku poštu koju koriste članovi Vlade, uključujući premijera, predsjednika države i sve ministre, te ministarstava i Hrvatske vojske više se ne prosljeđuju preko servera u Njemačkoj, a ispisi računa za telefonske i mobilne priključke ne tiskaju se u Sloveniji.

To je jedan od zaključaka sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost održane u srijedu u Uredu predsjednika, doznaje Jutarnji list iz nekoliko izvora.

Nakon sjednice Ured predsjednika objavio je priopćenje u kojem se između ostalog navodi kako su članovima Vijeća “prezentirani podaci vezani za moguće ugroze javnih elektroničkih komunikacija, pri čemu je zaključeno da sve nadležne institucije trebaju nastaviti sa sustavnim aktivnostima u cilju detektiranja potencijalnih rizika, te stvaranja uvjeta za povećanje stupnja sigurnosti javnih komunikacijskih sustava, te zaštitu osobnih podataka građana”. Kako saznajemo sve institucije unutar Vlade već duže vrijeme provode Strategiju informacijske sigurnosti kako bi se utvrdile slabe sigurnosne točke unutar informacijskog sustava.

Tako je, između ostalog, zaključeno kako je neprimjereno da se sve službene komunikacije članova Vlade, Ureda predsjednika te visokih vojnih dužnosnika obavljaju preko servera u Njemačkoj. Najvjerovatnije je riječ o serverima Deutsche Telekoma, koji je vlasnik Hrvatskog telekoma. Iako nitko ne tvrdi da je toga došlo, u takvoj situaciji sasvim je realna mogućnost proboja sigurnosti podataka. Još je zanimljiviji podatak da se ispisi računa službenih mobitela i podaci o data prometu visokih vojnih i civilnih dužnosnika tiskaju u Sloveniji.

Iz tih ispisa sasvim je lako utvrditi s kime, kada i koliko su hrvatski dužnosnici razgovarali što može biti vrijedan obavještajni podatak. Kako saznajemo podaci o telefonskim razgovorima i elektroničkoj pošti na zahatjev hrvatskih nadležnih institucija više se ne pohranjuju na serveru u Njemačkoj niti se ispisi tiskaju u Sloveniji.

Pooštrovanje nadzora komunakacija visokih dužnosnika uslijedilo je samo nekoliko mjeseci nakon što je bivši američki obavještajac Edward Snowden objavio da je američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) prisluškivala na desetke tisuće osoba među kojima je bilo i 36 svjetskih dužnosnika. Ta afera bila je i tema summita u Bruxellesu nakon koje je hrvatski premijer Zoran Milanović kazao da on osobno nije zabrinut oko pitanja mogućeg prisluškivanja od strane Američke nacionalne sigurnosne agencije. Na pitanje hoće li provjeriti da li je i on prisluškivan Milanović je rekao: "Bio bih šarlatan kad bi vam rekao da za to imamo tehnička sredstva. To većina država nema. Prema tome u međunarodnim odnosima i u odnosima sa SAD-om se neke stvari baziraju na povjerenju, a neke stvari ne znamo“.