Ovogodišnji srpanj bolji je od prošlogodišnjeg - i u dolascima i u noćenjima - pohvalile su se Turističke zajednice gradova diljem jadranske obale, od Rovinja do Dubrovnika. U biseru Jadrana, Dubrovniku, broj dolazaka gostiju u srpnju ove godine dosegao je 120.990, što je za šest posto više nego u srpnju prošle godine. Pritom je u svim oblicima smještaja realizirano 525.985 turističkih noćenja, što je za 10 posto više nego u srpnju prošle godine.
Dubrovnik card je uspio
Top-listu država iz kojih dolaze dubrovački turisti predvodi Velika Britanija sa 18 posto udjela u ukupnom broju gostiju i povećanjem od 44 posto u ostvarenim noćenjima, slijede gosti iz Francuske, Njemačke, Hrvatske, Rusije, SAD-a, Švedske, Norveške i Španjolske. Zamjetna su povećanja broja turista s gotovo svih tržišta, osim Španjolske koja prolazi kroz razdoblje gospodarske krize i odakle je broj gostiju smanjen.
U Gradu su zadovoljni kako se prodaje Dubrovnik card , kartica koja po cijeni od 130 do 220 kuna, ovisno o trajanju, omogućava ulaz u sve kulturne objekte, muzeje, galerije, crkve. Do konca srpnja prodalo ih se u vrijednosti od čak tri milijuna kuna.
Što se kruzera tiče, situacija je slična kao i prošle godine, kada je ostvareno 1,1 milijun posjeta gostiju s turističkih megabrodova. - Možda će ove godine biti porast od dva, do tri posto - smatra gradonačelnik Andro Vlahušić.
Talijani tek četvrti
- U prvih sedam mjeseci prošle godine imali smo 1,13 milijuna noćenja, a u prvih sedam mjeseci ove godine ostvareno je 1,4 milijuna noćenja, što je 14 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje lani. Ako stavimo da prosječno noćenje košta sto eura, onda je to 20-ak milijuna eura više prihoda za Grad - zadovoljan je Vlahušić.
I grad Hvar na našem najsunčanijem otoku bilježi porast dolazaka i noćenja. U srpnju je u grad Hvar stiglo 29.195 turista, što je devet posto više dolazaka nego u istom mjesecu lani, i ostvareno je 143.557 noćenja, što je četiri posto više nego u istom mjesecu lani.
- Turistički djelatnici zasad su zadovoljni. Grad Hvar ima dobre potrošače, u srpnju smo imali 27 posto više gostiju iz cijele Skandinavije, a čak je 42 posto više turista stiglo iz bogate Norveške - kažu u Turističkoj zajednici grada Hvara.
I grad Split bilježi porast dolazaka i noćenja. U srpnju ove godine zabilježeno je 48.551 dolazaka, što je 7,2 posto više nego lani, i ostvareno 159.366 noćenja, što je 15,7 posto više nego lani. Dodatno, Split posjete i gosti s kruzera, u prosjeku u grad pod Marjanom uplovi jedan do tri kruzera dnevno, što znači barem tisuću-dvije posjetitelja po gradu, no kruzeraši nisu neki veliki potrošači; kupe bočicu vode i eventualno neki suvenir, žale se splitski turistički djelatnici.
Na sjevernom Jadranu, preciznije u Opatiji, također je zabilježen porast u dolascima i noćenjima. U srpnju ove godine Opatiju je posjetilo 43.250 turista, što je tri posto više nego u srpnju prošle godine, i zabilježeno je 177.225 noćenja, što je porast od pet posto u odnosu na prošlogodišnji sedmi mjesec. Po tržištima, u Opatiji prednjače turisti iz Njemačke, Austrije, Rusije i tek na četvrtome mjestu iz Italije.
Gužva u zračnim lukama
U dragulju Istre, Rovinju, također je zabilježen porast u dolascima i noćenjima. Prošle je godine u srpnju u Rovinju ostvareno 830.000 noćenja, a ove godine čak 908.233 noćenja, što je porast od gotovo deset posto. Što se tiče dolazaka, u srpnju prošle godine Rovinj je posjetilo 31.996 turista, a u srpnju ove godine 33.267 turista, što je povećanje od 3,97 posto.
Rekordi padaju i kada je riječ o broju putnika u zračnim lukama. U dubrovačke Čilipe u srpnju ove godine sletjelo je 279.000 putnika, što je povećanje od solidnih devet posto u odnosu na srpanj prošle godine (kada je sletjelo 256.000 putnika), a u zračnoj luci Split u srpnju ove godine sletjelo je 293.025 putnika, što je 6,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine (tada ih je bilo 274.000).
Ugostitelji: Pogodili su nas i kriza i vrijeme
Daniela Kramarić iz restorana Plavi podrum u Voloskom pokraj Opatije kaže da posluju jednako kao u ovo doba lani.
- Ipak, sezona još nije gotova, pa je možda preuranjeno govoriti o tome. Prvi kvartal je bio izrazito loš, ali ne vidim da je tome kriva kriza, prije će biti loše vrijeme - smatra šefica Plavog podruma. U restoranu Milan u Puli kažu da posluju nešto bolje nego lani.
- Nije riječ o znatnom povećanju broja gostiju, ali vidi se razlika. Kriza se ne primjećuje, valjda je struktura gostiju takva - kaže Veljko Matić iz restorana Milan.
U restoranu San Rocco u Brtonigli kažu da slično posluju kao i prošle godine.
- Možda je ove godine nešto više gostiju. Naši gosti su većinom stranci, prvenstveno Nijemci i Austrijanci. Primijetili smo da je ove godine više Talijana nego lani - poručuju.
Što se tiče srednjeg Jadrana, u restoranu Mediteran, ponajboljem restoranu u Primoštenu, kažu da rade slično kao prošle godine.
- Brojčano je više gostiju, ali je vjerojatno zbog krize potrošnja lošija. Ako gledamo samo srpanj ove godine, on je malo podbacio u odnosu na srpanj 2011. No, mislim da će na kraju sezone rezultati biti slični lanjskima - kaže Davor Perkov, vlasnik i voditelj restorana Mediteran. Na krajnjem jugu zemlje, u restoranu Leut u Cavtatu, kažu da je sedmi mjesec ove godine čak malo bolji od lanjskog. - Zato što je hotel Croatia u Cavtatu pun! On je naša žila kucavica, kad podbaci, svi smo gotovi. A podbacio je u travnju i svibnju čak 35 posto - kaže Ivo Bobić, vlasnik Leuta.