PITANJE PLAĆA

OTKRIVAMO: ODLUKA VLADE KOJA BI VEĆ U RUJNU MOGLA IZAZVATI OZBILJNE SOCIJALNE NEMIRE 'Ako ovo doista naprave, otvorit će Pandorinu kutiju...'

 
 Bruno Konjević / HANZA MEDIA

Povećanje osnovice za izračun plaće za dva posto, po kojoj bi se u javnom sektoru trebala obračunati plaća za kolovoz i isplatiti početkom rujna, odnosit će se ovaj put samo na državne, a ne i na javne službenike. Neslužbeno nam je to potvrđeno u Vladi.

Radi se o drugom povećanju osnovice za dva posto, koje su krajem prošle godine s Vladom dogovorili sindikati državnih službenika: prvo dvopostotno povećanje isplaćeno im je u veljači s plaćom za siječanj, drugo treba biti obračunato s plaćom za kolovoz, koja se isplaćuje u rujnu, a treće i posljednje u prosincu.

Iako je dogovor postignut samo s državnim službenicima (sa sindikatima javnih službi dogovori su propali), Vlada je u veljači povećane plaće isplatila svima.

- U veljači smo pokazali dobru volju. Vlada je tada donijela posebnu odluku i povećala osnovicu za plaće i javnim službenicima. Međutim, od tada nije došlo ni do kakvog pomaka te u rujnu to nećemo učiniti. Ništa nas na to ne obvezuje - kaže sugovornik iz Vlade.

Loš sustav

Ako do toga doista dođe, kako najavljuju iz Vlade, bit će to prvi put u Hrvatskoj da će se plaća državnim službenicima (policajcima, carinicima, poreznicima, zaposlenicima državne i lokalne uprave) obračunavati po osnovici različitoj od osnovice za plaću javnih službenika (učitelja, liječnika, socijalnih radnika, profesora, medicinskih sestara...).

- Nemamo nikakvih službenih informacija o tome i duboko vjerujemo da Vlada neće dovesti do ovakvog raspleta događaja. Kad bi se doista odlučila ovako podijeliti javni sektor, otvorila bi Pandorinu kutiju i pokrenula sve zaposlenike u javnom sektoru da na jesen unisono i čvrsto odgovore - poručuje Branimir Mihalinec, čelnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Štrajk je, kaže, sasvim sigurno sredstvo koje bi se u tom slučaju ozbiljno razmatralo, ali, kaže, neće putem medija prijetiti socijalnom partneru. Odluka da se plaće u javnom sektoru obračunavaju temeljem dviju različitih osnovica bila bi, kaže Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, znak potpunog nerazumijevanja sustava.

- Ovaj tjedan sindikati će se sastati s ministrom rada Markom Pavićem pa ćemo vidjeti o čemu se radi - kaže Ribić.

Goran Mehkek / CROPIX
Marko Pavić

Državni i javni službenici uvijek su imali istu osnovicu za plaće, a i inače su funkcionirali po zakonu spojenih posuda te se bilo koje pravo odnosilo na sve: zadnji je primjer, navodi Mihalinec, isplata regresa koji je isplaćen cijelom javnom sektoru iako državni službenici u kolektivnom ugovoru nisu imali zajamčeno to pravo.

- Plaće državnih i javnih službenika uvijek su se poravnavale i očekujemo da će to biti tako i sada. To je nešto na čemu ćemo ustrajati pod svaku cijenu; sve drugo bila bi diskriminacija - kaže Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata.

Jeftinija opcija

Budući da je državnih službenika trostruko manje od javnih (60.000 naspram 180.000), ovakva bi odluka bila daleko jeftinija za državni proračun, ali bi, evidentno je, izazvala ozbiljne socijalne nemire.

Podsjetimo, povećanje osnovice za plaću državnim službenicima u tri navrata po dva posto tijekom 2017. godine dio je sporazuma koji su sindikati državnih službenika sklopili s Vladom krajem prošle godine, odnosno svojevrsni “provedbeni plan” daleko starijeg sporazuma, onog iz 2009. godine, kojim su državni i javni službenici pristali da im se osnovica zbog krize smanji za šest posto.

Rast BDP-a

Sindikati državnih i sindikati javnih službi zasebno su o tome potpisali sporazume, naknadno i anekse, s Vladom. I jedni i drugi uvjetovali su da im se osnovica vrati na staru razinu kad se steknu gospodarski uvjeti, ali na različite načine.

Državni službenici su dogovorili da im se osnovica ponovno poveća za 6 posto “automatski od prvog siječnja iduće godine” kad “rast realnog BDP-a na međugodišnjoj razini bude dva i više posto za dva uzastopna tromjesečja”. Sporazum javnih službenika bio je bitno složeniji: oni su dogovorili da im se osnovica vrati na staru razinu istog trena kad se ostvari rast BDP-a. Uz to, propisali su i niz drugih parametara za ujednačavanje plaća, po kojima je do kraja 2016. plaća visokoobrazovanog početnika trebala biti izjednačena sa 95% prosječne plaće u realnom sektoru. Zbog razlike u sporazumima, uvjeti za povećanje osnovica za državne službenike stekli su se 1. siječnja 2017., a za javne početkom 2016. godine.

Budući da ispunjavanje potpisanoga nosi ozbiljan trošak za državni proračun, protekle tri vlade tražile su načine da izbjegnu obaveze - od izračunavanja rasta BDP-a na sedam decimala do osporavanja pravne valjanosti sporazuma.

Tijekom 2016. vodili su se dugotrajni pregovori, koji su prošlog prosinca okončani dogovorom Vlade i državnih službenika da im se osnovica podigne za šest posto tijekom 2017. u tri navrata.

Vlada je isto ponudila i javnim službama, no tražila je da se u potpunosti odreknu prava iz 2016. godine te svih ostalih povećanja za ujednačavanje plaća, na što javni službenici nisu pristali.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 07:53