OTKRIVAMO: NOVI NAČIN STUDIRANJA Ovo je plan reforme studentskog standarda!

Cijena obroka u studentskim domovima u Zagrebu iznosi oko šest kuna. Student za to dobije kompletan meni. Jeftino, jer mu država svaki obrok subvencionira sa 71,24 posto (donedavno i više). Kome? Svim studentima na sveučilištima, njih oko 119 tisuća. Održivo? Teško. Iz državnoga proračuna za prehranu i smještaj studenata godišnje se izdvaja oko 200 milijuna kuna, pri čemu svim studentima ovaj oblik potpore realno nije potreban.

Direktna pomoć

Umjesto da im država subvencionira veći dio obroka te svakom studentu u domu daje subvenciju od 105 kuna, plan je uvesti novi model takozvanih direktnih stipendija. Na novome modelu već neko vrijeme intenzivno radi Institut za razvoj obrazovanja (IRO).

- Naša je analiza pokazala da nigdje ne postoji tolika količina indirektnih potpora studentskome standardu kao u Hrvatskoj. U sadašnjem indirektnom sustavu potpora participiraju svi studenti, uključujući one kojima ta potpora nije potrebna jer imaju roditelje koji im mogu normalno plaćati hranu i osigurati smještaj. Zato smatramo da subvencije treba u potpunosti ukinuti i sredstva koja se za to izdvajaju raspodijeliti u direktnu pomoć studentima kroz stipendije - kaže Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja, koji je izradio prijedlog reforme financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj, u sklopu čega je i studentski standard.

Pravedniji model

Na institutu su izračunali ukupne troškove studenata na semestralnoj razini: za školarinu, smještaj i hranu student semestralno potroši 16 tisuća kuna.

Polovica toga odlazi na smještaj i prehranu, što na mjesečnoj bazi iznosi 1600 kuna. Računica IRO-a jest da bi država direktno studentu trebala davati mjesečno oko 3200 kuna, no ne svima već potrebitima, ovisno o socijalnom statusu.

Da je sadašnji model financiranja studentskoga standarda nerealan, smatra i Neven Budak, voditelj Stručnog povjerenstva za provedbu Strategije razvoja obrazovanja i znanosti i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

- S istom količinom sredstava mogli bismo postići bolji efekt - kaže Budak. Prema njegovim riječima, nije problem odrediti realne potrebe svakog studenta jer tu postoje jednostavniji i pravedniji mehanizmi, s time da je njegovo mišljenje da bi osim socijalnog statusa u izračun tzv. osobne stipendije trebalo uključiti i uspješnost u studiranju.

Povećane stipendije

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kažu da su u zadnje dvije godine odradili značajne uštede u sustavu studentskih subvencija. Novim modelom smanjili su postotak subvencioniranja prehrane pa sada svaki topli obrok država subvencionira sa 71,24 posto, a sokove, pudinge i slične prehrambene artikle sa 50 posto.

Na temelju tih promjena uspjeli su uštedjeti oko 50 milijuna kuna, što je preusmjereno u studentske stipendije.

Umjesto 37 miljuna kuna, koliko su 2013. davali za stipendije socijalnim kategorijama studenata kao i onima izvrsnima, iznos stipendija povećan je na 71 milijun.

Na Institutu za razvoj obrazovanja zalažu se i za uvođenje novih studentskih kredita.

- Mi danas nemamo nikakvu shemu državno potpomognutih kredita, već samo bankarske kredite. Zašto je to važno? U sustavu imamo one koji mogu djelomično platiti školarinu i treba im pomoći putem kredita. Država ne bi imala tada toliki izdatak za nepovratne stipendije jer bi postojao oblik zajma - smatra Ninoslav Šćukanec iz IRO-a.