Nakon tri godine, državnim dužnosnicima ponovno bi mogla biti smanjena plaća.
Bude li osnovica smanjena za 7 posto, ministri će primjerice ostati bez oko 2 tisuće kuna bruto plaće. To znači da bi, recimo, neto plaća premijera Zorana Milanovića sa 20.285 kuna pala na oko 19 tisuća kuna, a potpredsjednika Vlade Branka Grčića, koji sada ima najveću plaću u Vladi, sa 22 tisuće kuna na oko 20.500 kuna.
Bez nešto više od tisuću kuna plaće tako bi mogli ostati ministri, ali i njihovi zamjenici, pomoćnici te saborski zastupnici - ukupno 294 dužnosnika. Hoće li se i Milanovićeva Vlada odlučiti na smanjenje dužnosničkih plaća, kao što je to u dva navrata učinila HDZ-ova, ali i Račanova na početku mandata, još se ne zna.
- O tome nikakva odluka još nije donesena - tvrdi naš izvor iz Vlade, kao i nekoliko ministara s kojima smo razgovarali. Jedan od njih, doduše, priznaje kako je ministar Linić u nekoliko navrata posljednjih mjeseci znao spomenuti mogućnost smanjenja dužnosničkih plaća, ali to nikad nije otišlo dalje od toga.
I dok nekoliko ministara izričito tvrdi kako se o takvoj mogućnosti u Vladi nije čak niti konkretnije razgovaralo, neki su ministri, kako doznajemo, manje plaće od 1. siječnja već najavili svojim najbližim suradnicima i to kao gotovu stvar.
- Vlada radi na rebalansu proračuna i pripremama proračuna za 2013. godinu. Naravno da se u takvim situacijama govori o različitim opcijama uštede, ali što će na kraju biti odlučeno, teško je reći - kaže naš sugovornik blizak Banskim dvorima.
Činjenica je, slažu se i dužnosnici Vlade, da se na plaćama dužnosnika ne može puno uštedjeti, već da bi to prije svega bila simbolična mjera koja bi pokazala kako se ministri i zastupnici nastavljaju odricati dijela primanja u krizi koju na svojim leđima najviše osjećaju građani, koji svakodnevno ostaju bez posla.
Mjesečno se, naime, za plaće dužnosnika Vlade i Sabora izdvaja oko 7,3 milijuna kuna.
Kada bi se bruto osnovica smanjila za sedam posto, trošak bi bio manji za oko pola milijuna kuna, odnosno šest milijuna kuna na godišnjoj razini.
- Ušteda bi dakle bila zanemariva, a pitanje je i da li bismo tom mjerom uopće i naišli na odobravanje građana. Možda bi upravo to što bi ušteda bila svega nekoliko milijuna kuna na sebe navukli još veći bijes - kaže naš sugovornik.
Jedan član Vlade, pak, procjenjuje da bi sve mogla iskoristiti i oporba te ih optužiti za demogogiju i jeftino skupljanje političkih bodova.
Smanjenje ministrima ne utječe na ostale
O smanjenju dužnosničkih plaća u Kukuriku koaliciji se, kako doznajemo, razgovaralo još na početku mandata.
Već nakon par mjeseci, kada su europske vlade počele rezati plaće svojih zastupnika jer se gospodarska kriza sve više produbljivala, i građani su počeli postavljati prva pitanja kada će se i naši dužnosnici ugledati na europske.
- Kada bi se dodatno smanjivale plaće saborskih zastupnika morale bi se smanjivati i drugim državnim dužnosnicima, dakle premijeru i ministrima. Smanjivanjem njihovih plaća morale bi se smanjiti i plaće pomoćnika ministra i drugih stručnih ljudi koji rade u državnoj upravi, a to bi dovelo do toga da oni najstručniji odu iz sustava u privatni sektor i da državna uprava ostane bez onih koji moraju pomoći da država dobro fukncionira - odgovorili su tada iz Vlade.
Činjenica je, međutim, da smanjenje dužnosničkih plaća ne znači i smanjenje plaća drugih nižepozicioniranih ljudi koji rade u javnoj upravi.
HDZ-ova vlast je, naime, početkom 2009. izmijenila Zakon o pravima državnih dužnosnika te je propisala da Vlada samostalno svojom odlukom mijenja osnovicu za plaće državnih dužnosnika.
Stoga će i Vlada Zorana Milanovića, odluči li na kraju srezati plaće zastupnicima, ministrima, zamjenicima i pomoćnicima, to moći učiniti samo donošenjem nove odluke o visini osnovice. To ni na koji način ne bi utjecalo na ostale zaposlene.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....