Da ih stroge kazne, čak do tri godine zatvora, koje se mogu izreći vlasnicima noćnih klubova za širenje zaraznih bolesti, neće odvratiti od otvaranja lokala, svjedoče i racije koje je ovaj vikend provodila policija.

Najgore je prošao 48-godišnji vlasnik noćnog kluba, onog na zagrebačkoj Maksimirskoj cesti, koji je uhićen i nad njim se provodi kriminalističko istraživanje.

U njegovu je klubu s petka na subotu policija zatekla 14 osoba nakon završetka radnog vremena, njih šestero je zatečeno i s manjom količinom opijata, a prijavljeni su i zbog prekršaja iz Zakona o osobnoj iskaznici. Inspektori Civilne zaštite osim prekoračenja radnog vremena, ustanovili su da nema istaknute upute o dopuštenom broju osoba u lokalu te da ne postoji propisani razmak između stolova i stolaca. Osim toga, vlasnik se oglušio na zapovijedi policajaca pa su nad njim primijenjena sredstva prisile.

U racijama u Dubravi policija je zatekla u ugostiteljskim objektima i na otvorenom 46 osoba, ali su se svi pridržavali mjera i samo je u jednom ugostiteljskom objektu ustanovljen prekršaj koji nema veze s koronom jer je u lokalu bilo organizirano ilegalno kockanje.

No, ostalo je još pitanje kažnjavanja fizičkih osoba koje se ne pridržavaju mjera, osobito nošenja maski koje su obavezne prema odluci Nacionalnog stožera civilne zaštite. Da bi se i to reguliralo, tijekom vikenda je desetak članova Povjerenstva za izmjene u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti pisalo dokument. Sutra bi trebao biti završen, a u ponedjeljak predan na čitanje, kako bi u četvrtak bio na stolu u Vladi i po hitnom postupku ušao u Sabor.

Konačna odluka o visini kazne nije bila donesena, ali u Stožeru kažu da će iznositi minimalno 700 kuna, a naplaćivala bi se slično kao prometni prekršaj: ako se plati na licu mjesta, 50 posto jeftinije.

Naravno, postavlja se pitanje i tko će naplaćivati kazne, odnosno može li i inspektor Civilne zaštite legitimirati prekršitelja.

- Ne. Legitimiranje bilo kojeg građanina može napraviti isključivo službena osoba, odnosno policijski službenik. No, to bi trebale biti iznimne situacije. Možda je najbolje uzeti primjer kontrolora u tramvaju. On naplaćuje kazne, odnosno sankcionira osobu koja nema kartu, a ako ta osoba ne želi sudjelovati, poziva se policija - kaže nam sugovornik i dodaje da se sve treba uvrstiti u zakonske okvire.

I Branka Žigante-Mašić, umirovljena sutkinja Visokog prekršajnog suda, smatra da smo bili neodgovorni.

- Očito se moraju uvesti sankcije kako bi se ljudi zaštitili od širenja zaraze. Uostalom, oni koji ne žele nositi maske imat će izbor da za to snose sankcije. Smatram da ni uvođenje sankcija za nenošenje maski ne bi opteretilo sudove jer bi se moglo propisati da bi onaj tko odmah plati kaznu bez pokretanja sudskog postupka, u visini polovice iznosa, mogao izbjeći veće troškove. Kao i oni koji bi platili kaznu u prekršajnom postupku - kaže Žigante-Mašić.

Odvjetnik Veljko Miljević pak objašnjava da bi kao i kod prometnih prekršaja, onaj tko ne bi htio platiti kaznu na mjestu prekršaja, išao u prekršajni postupak i tada bi ta kazna bila veća.

- Ne mislim da bi to dovelo do preopterećenja prekršajnih sudova, jer je riječ o jednostavnim prekršajima i zakonodavac bi mogao odrediti trebaju li se ti prekršaji rješavati po hitnom postupku - navodi naš sugovornik.

Kad je riječ o tome tko bi imao mogućnost izricanja kazni na licu mjesta, odvjetnik Miljević smatra da se te ovlasti ne bi trebale davati preširoko.

- To je vrlo osjetljivo pitanje i mislim da to ne bi trebao biti širok krug osoba, u svakom slučaju, tu bi ovlasti trebala imati policija i zdravstveni inspektori, ali moglo bi se to riješiti tako da onaj koji ga je utvrdio (ako se utvrdi prekršaj), pozove policiju radi izricanja kazne na mjestu prekršaja - kaže nam odvjetnik Miljević.

Sada sanitarni, ali i inspektori Civilne zaštite koji odlaze radi utvrđivanja poštuju li se zakonske odredbe vezano za suzbijanje epidemije koronavirusa imaju asistenciju policije, kao što je to bilo i pri kontroli ugostiteljskih lokala i noćnih klubova.