Saboru je upućeno izviješće Državne revizije za 2011., zadnju godinu vladavine HDZ-a i koalicijske vlade Jadranke Kosor. Ured Državne revizije obavio je 477 financijskih revizija koje pokazuju na koji način su u 2011. poslovali Vlada Jadranke Kosor, Sabor, ured aktualnog i bivšeg predsjednika države, državni fondovi, političke stranke i neprofitne udruge, financirane iz proračuna, općine, gradovi i županije te poduzeća u vlasništvu države, gradova i općina.
Od 447 obavljenih revizija, u samo 101 slučaju (22,6 posto), ured Državne revizije izrazio je bezuvjetnu ocjenu, što znači da je njihovo poslovanje bilo u skladu s propisima, u 345 slučajeva (77,2 posto) dao je uvjetnu ocjenu, što znači da su pronađene određene nepravilnosti i propusti, dok su u jednoj reviziji (slučaj državne tvrtke Agrodhuhan d.o.o. iz Slatine), pronađene teške nepravilnosti pa je Državna revizija dala ocjenu “nepovoljno”.
Od ukupno 25 političkih stranaka koliko ih je 2011. bilo u Saboru i lokalnim predstavničkim tijelima, deset je dobilo bezuvjetno mišljenje, dok je 15 stranaka dobilo uvjetno mišljenje. A i poslovanje većine jedinica lokalne samouprave još nije usklađeno s propisima.
Zavod za zdravstveno osiguranje: Dali 266.000 kn za klime bez natječaja. Žurilo im se
HZZO je 2011. nabavio gorivo u vrijednosti od 470.000 kuna i klima-uređaje za 266.000 kuna. Problem je što za tu nabavu nisu raspisali javni natječaj.
- To nije u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi - utvrdila je Državna revizija.
- Bilo nam je hitno pa nismo stigli. Morali smo ugraditi klimu na nekoliko lokacija jer kada se pokvare, u pitanje dođe održavanje servera i informatičkih sustava - pravdaju se u HZZO-u.
Osim ove nepravilnosti u javnoj nabavi HZZO-a, revizija je uočila još jednu. Za računalnu i mrežnu opremu proveden je postupak javne nabave vrijedan 4,3 milijuna kuna. Za to su planirali točno ta sredstva u svojem proračunu, ali dokumentacijom su predvidjeli da je riječ o usluzi za devet ili deset mjeseci. Prema mjesečnoj cijeni kupljene usluge, ispada da će to prijeći uslugu za 700.000 kuna na godišnjoj razini.
Osim nepravilnosti otkrivenih u segmentu javne nabave, Državna revizija HZZO-u je još zamjerila da ne samo da nisu uspjeli nadoknaditi potraživanja od bolnica nego je ta stavka (prihodi od obveznog osiguranja) porasla sa 63,5 na 127,6 milijuna kuna.
Neuredne su dijelom i poslovne knjige pa tako potraživanja za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti nisu iskazana.
Porezna uprava: Prekasno slali ovrhe pa dugovi otišli u zastaru
Poreznoj upravi revizori su dali uvjetno mišljenje zbog nepravilnosti i propusta koji se odnose na potraživanja za poreze i druga javna davanja, računovodstveno poslovanje te javnu nabavu. Tako su, među ostalim, utvrdili da u poreznim evidencijama početno stanje potraživanja za poreze i druga javna davanja tekuće godine nije jednako završnom stanju prethodne godine, podaci o ukupnom zaduženju i naplati poreza nisu usklađeni, a potraživanja za poreze i druga javna davanja koji su prihod državnog proračuna, nisu iskazana u poslovnim knjigama, odnosno financijskim izvještajima Porezne uprave, ni državnog proračuna. Revizori su također utvrdili manjkavosti u provođenju ovršnog postupka - nepravodobno dostavljenje rješenja o ovrsi Fini, prekasno pokretanje ovršnih postupaka zbog čega dio poreznog duga pada u zastaru... Revizori su stoga naložili Poreznoj upravi da pravodobno naplaćuje poreze.
Porezna uprava je, navodi se u izvješću, tijekom 2011. otpisala ukupno 4,2 milijarde kuna nenaplaćenih potraživanja. Više od polovice tog iznosa otpisano je temeljem odluke čelnika poreznog tijela koji je prema Općem poreznom zakonu imao takvu mogućnost za nenaplaćene dugove nakon proteka roka od četiri godine od nastupanja apsolutne zastare.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi: Milinovićevi ljudi trošili po 2 mil. kn na mobitele
U bivšem Ministarstvu zdravstva koji je vodio Darko Milinović, od 447 zaposlenika čak ih je 407 imalo pravo na službeni mobitel!
Na razgovore su godišnje trošili gotovo 2 milijuna kuna. Državna revizija predložila im je da preispitaju odluku o tome tko smije imati službeni mobitel.
Osim činjenice da zaposlenici Ministarstva jako puno razgovaraju preko mobitela, revizija je okrila i da se u toj državnoj instituciji protuzakonito isplaćuju naknade. Pa je tako Milinović osnovao povjerenstvo za javnu nabavu u kojem su sjedili sami zaposlenici - samostalne službe za javnu nabavu.
Uz redovnu plaću, pojedini članovi primali su i naknadu za posao koji im je ionako plaćen. Honorari su nakon obavljenog posla iznosili od 5000 do 20.000 kuna neto, a novac im se isplaćivao iz sredstava koja su bila namijenjena za nabavu medicinske opreme i ulaganja u bolnice.
A kako bi sve ostalo unutar zidova Ministarstva i kako revizija ne bi mogla utvrditi jesu li i kada su se ti članovi povjerenstva uistinu sastajali, oni su se lijepo dosjetili kako prikriti sve: na zapisnike sa sjednica nisu stavljali datume ni vrijeme održavanja, pa se ne može utvrditi jesu li to radili u okviru ili izvan radnog vremena.
Uz sve to, angažirali su i 60 vanjskih suradnika koji su radili poslove u djelokrugu Ministarstva i za to izdvojili 3 milijuna kuna.
Ministarstvo turizma: Bez kontrole koristili aute, a tako su i dijelili potpore
Propisa se kod isplaćivanja prekovremenih i ugovora o djelu nije pridržavalo ni Ministarstvo turizma. Za 26 zaposlenika u 2011. isplatili su prekovremene sate za više od 180 sati na godišnoj razini, a prema zakonu o radu prekovremeni rad pojedinog zaposlenika ne smije trajati dulje od 180 sati godišnje. Na ugovore o djelu potrošili su gotovo 11 posto ukupnih sredstava za plaće, iako prema zakonu ne smije prijeći dva posto. Revizori su u Ministarstvu turizma utvrdili i nepravilnosti oko korištenja službenih automobila.
- U nekim slučajevima nisu vođene uredne evidencije pa je otežana provjera prijeđenih kilometara, a time i iznosa naknade po ugovoru o operativnom leasingu - navodi se u revizorskom izvješću.
Zanimljivo je da revizorima nije promaknulo niti da je jedna osoba koristila službeni automobil za prijevoz od sjedišta Ministarstva do mjesta stanovanja izvan Zagreba, a istodobno je imala osiguran i plaćen smještaj u Zagrebu.
Ministarstvo turizma dok ga je vodio HSS-ovac Damir Bajs nije se pridržavalo niti regula kod dodjeljivanja potpora za projekte u turizmu. Umjesto da potpore u iznosu od 99 milijuna kuna isplaćuju u dva dijela, to su radili jednokratno, a neki su novac dobili i nakon što je istekao rok da dostave preliminarno izvješće koje je trebalo pokazati troše li ga namjenski.
Za osam objekata, za koje je isplaćena subvencija u iznosu od tri milijuna kuna, Ministarstvo pak, uopće nije obavilo izravni nadzor.
Ministarstvo obrane: Za najam prostora u 2011. potrošili 5,7 milijuna kuna
Ministarstvo obrane lani je, prema reviziji, na zakupnine potrošilo ukupno 5,724.874 kuna, od čega se na zakup poslovnog prostora u Zagrebu na lokaciji u sjedištu Ministarstva odnosi 2,697.701 kn. Ministarstvo je koristilo poslovni prostor veličine 773,92 m2 do konca 2011., kada su njegove poslove preuzeli Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ministarstvo branitelja. Ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen je u prosincu 2003. sa suvlasnicima, inozemnim državljanima. Do veljače 2008., mjesečna zakupnina je ugovorena u iznosu 14.500 eura, bez PDV-a, a od navedenog datuma do 9. veljače 2013., zakupnina iznosi 19.500 eura bez PDV-a. Dakle, mjesečna zakupnina s PDV-om iznosi 23.985 eura, odnosno 31 eura/m2. U ugovoru o zakupu je određeno da zakupnik plaća PDV. Također je ugovoreno da je obveza zakupnika, uz plaćanje svih režija i osiguranja u korist zakupodavca za vrijeme korištenja prostora. Ministarstvo je izjavilo da prostor koji je u zakupu, nije osiguralo. Prema izračunu, ugovorena godišnja zakupnina s PDV-om, bez drugih poreza, prireza i doprinosa iznosi 287.820 eura. Za 2011. su ispostavljeni računi za zakup u ukupnom iznosu 2.697.701,00 kuna s PDV-om, u protuvrijednosti 363.018,76 eura, prosječno mjesečno 30.251,56 eura, odnosno 39,1 eura/m2.
Ministarstvo poljoprivrede: Agencija nezakonito dala 17 milijuna kuna potpora
U 2011. inspekcijskim nadzorom je obuhvaćeno 3 511 korisnika potpora izravnih plaćanja i investicijskih potpora, ostvarenih u iznosu 222.790.198 kn, što je 6,4% ukupno isplaćenih potpora putem Agencije. Doneseno je 260 rješenja kojima je osporena zakonitost ostvarenih potpora u ukupnom iznosu 17.490.721 kn. Na temelju 196 rješenja, onemogućena je isplata potpora od 12.561.379 kn, jer nisu bili ispunjeni propisani uvjeti. Radi poduzimanja mjera odgovornosti, nadležnim sudovima je podneseno 146 optužnih prijedloga. Na temelju 64 rješenja dani su nalozi za povrat isplaćenih potpora u iznosu 4.929.342,00 kn, na žiro račun Agencije. Nalog za povrat sredstava na račun Agencije nije u skladu s člankom 59. Zakona o proračunu, kojima je propisano da proračunski korisnik mora zahtijevati povrat proračunskih sredstava u državni proračun, u slučaju da se naknadno utvrdi da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito ili neopravdano.
Ministarstvo mora, prometa i veza: Za održavanje nasukanog broda Serine 920 tisuća kn
Ministarstvo mora prometa i veza lani je na komunalne usluge potrošilo 2.048.946,00 kuna, a najviše je otišlo na održavanje broda Serine u plutajućem stanju, i to iznos od 921.774,00 kuna. Na temelju ugovora iz 2009., te dodataka 1. i 2. iz siječnja i ožujka 2010., rashodi su ostvareni u iznosu 785.970,00 kuna, a na temelju ugovora iz studenoga 2011. u iznosu 135.804,00 kn.
Nabava navedene usluge je provedena postupkom propisanim za nabavu javnih usluga iz Dodatka II. B Zakona javnoj nabavi. Cijena usluge je u 2011. snižena. Od 1. siječnja do 18. listopada 2011. je iznosila 2.460,00 kn/dan, a nakon navedenog datuma iznosi 2.226,00 kn/dan, s PDV-om. No, zanimljiva je i priča oko
brod Serine, natovaren s 800 MT kalcinirane sode, koji se u siječnju 2008. nasukao kod otoka Unije, a u vlasništvu je brodara iz Panama. Primatelj i vlasnik brodskog tereta je iz Alžira. Akciju spašavanja nasukanoga broda je obavilo trgovačko društvo iz Rijeke. Nakon neuspjelog popravka, vlasnik i posada su napustili brod, koji se od početka travnja 2008. nalazi u luci Šibenik. Izvršitelj usluge spašavanja je protiv vlasnika broda pokrenuo sudski postupak za naplatu potraživanja, a Trgovački sud u Rijeci je donio rješenje kojim je određena privremena mjera zaustavljanja i zabrane odlaska broda iz luke šibenik. Brodarski agent je također protiv vlasnika broda pokrenuo sudski postupak za naplatu potraživanja, a Trgovački sud u Splitu je odredio privremenu mjeru zaustavljanja. Zbog sudskih rješenja brodu nije dozvoljeno napustiti Hrvatsku. S obzirom na mogućnost potonuća broda i njegove posljedice, brigu o brodu je preuzelo Ministarstvo.
Ministarstvo znanosti: Zbrajanjem sekundi došli do veće plaće
Zaposlenicima Ministarstva znanosti i obrazovanja tijekom 2011. godine isplaćeno je 1,3 milijuna kuna za prekovremene. Naknade su isplaćene za 17.642 sata koje su obavila 175 zaposlenika, za što su dobili od 105 kuna do čak 39.500 kuna bruto.
- U pojedinim slučajevima obračunate su i isplaćene naknade za prekovremeni rad, na temelju mjesečne evidencije o prisustvu na radu zaposlenika, za minute i sekunde rada duže od osam sati dnevno koje zbrojene na mjesečnoj razini iznose dva i više sata. No, bez specifikacije obavljenih poslova - utvrdila je Revizija. Također, iz izvješća je vidljivo kako je za ugovore o djelu Ministarstvo potrošilo 2,6 milijuna kuna, što je 6,5 posto ukupnog iznosa za plaće. A izdvajanja za ugovore o djelu, upozoravaju revizori, ne bi smjela prijeći 2 posto ukupnog iznosa za osnovne plaće.
Ministarstvo kulture: Dali 360.000 kn za mjesta za parking
Da kojim slučajem Ministarstvo nije zakupilo osam parkirališnih mjesta od Grada Zagreba, nego da su koristili povlaštene parkirne karte za pravne osobe na koje imaju pravo, uštedjeli bi 360.000 kuna na godinu.
- Predlažemo racionalno korištenje proračunskih sredstava. Koristite i parking u dvorištu zgrade - predlažu im revizori. Uočili su i da u Ministarstvu imaju čak tri informatička sustava koji nisu međusobno povezani niti kompaktibilni. Putem jednog se evidentiraju rashodi, s drugim vode uredsko poslovanje, a treći je za Upravu za zaštitu kulturne baštine.
Ministarstvo se zaigralo i s prekovremenim satima. Upisani su u poslovnim knjigama kao redovan rad. Ukupno 807.000 kuna. Zaradilo je to 96 zaposlenika u 2011. koji su odradili 14.239 sati više. A 26 najmarljivijih zaradilo je 581.000 kuna. Svaki više od 22.000 kuna.
Ministarstvo gospodarstva: Podijelili 339 milijuna kn, a ne znaju što je s njima
U 2011. godini Ministarstvo gospodarstva bilo je široke ruke. Dijelili su poticaje na sve strane. Ukupno 339 milijuna kuna. Bespovratna sredstva dijelili su prerađivačkoj industriji, malim brodogradilištima, manjim i srednjim poduzetnicima. Pohvalno, a i sustav funkcionira jednostavno. Ministarstvo objavi poziv, provede se javni natječaj, žiri dodijeli ocjene pa se potpišu ugovori s onim najboljima. Ako poduzetnik koji je dobio sredstva ne priloži dokaze da radi na projektu, polugodišnja izvješća o napredovanju ili račune da novac troši namjenski, sredstva mora vratiti Ministarstvu. Novac je dodijeljen, a je li uložen namjenski, u Ministarstvu u vrlo velikom broju slučajeva - nemaju pojma. Netko ih je mogao pospremiti u džep.
- Nemamo dovoljno zaposlenika da se time bave. A projekti se imaju vremena realizirati do kraja 2012. pa ih nismo provjeravali - kažu u Ministarstvu.
Tako recimo u samo jednom programu potpora zaključeni su ugovori za 175 korisnika u iznosu od 99,8 milijuna kuna. Njih 86 nije dostavljalo polugodišnja izvješća o tijeku projekta.
- U Ministarstvu nemaju saznanja jesu li pojedini projekti provedeni ili jesu li se sredstva koristila namjenski - tvrdi revizija.
Vrlo slično je i s davanjem zajmova. Krediti koje su dali poduzetnicima u najvećem broju slučajeva nisu ostvareni.
- Korisnici imaju problema s gubicima pa ni ne podmiruju kreditne obveze - navodi Revizija.
Ministarstvo pravosuđa: Kupili bez natječaja klime i namještaj za 1,6 mil. kn
Ministarstvo pravosuđa u 2011. protuzakonito je nabavljalo namještaj u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna, postavljalo je klima-uređaje od 400.000 kuna i potrošilo je 113.000 kuna za kupnju telefona i drugih komunikacijskih uređaja bez da je raspisalo javni natječaj, otkriva nalaz Državne revizije za 2011. godinu.
Ministarstvo HDZ-ovca Dražena Bošnjakovića protuzakonito je isplaćivalo i prekovremene sate. Ukupno je isplaćeno 3,5 milijuna kuna za 51.700 sati za 397 zaposlenika, a od toga čak je za njih 117 isplaćeno više od 180 sati, što nije u skladu sa Zakonom o radu koji tolerira maksimalno 180 prekovremenih sati godišnje. U ovom ministarstvu postoje i rekorderi - 53 zaposlenika “natukla” su čak više od 300 prekovremenih.
Također, isplaćeno je 4,6 milijuna kuna preko ugovora o djelu za vanjske suradnike koji su obavljali poslove izrade nacrta prijedloga zakona, upisa u evidenciju predmeta u radu, ulaganje podnesaka u predmete, fotokopiranje i razne administrativne poslove, što sve spada u redovnu djelatnost Ministarstva. Ugovori su tijekom 2011. produljivani, iznos koji je potrošen predstavlja čak 6,4 posto od cjelokupnog novca za plaće, a dopušteno je isplatiti tek 2 posto. Ministarstvo nije do kraja iskoristilo ni sredstva iz pretpristupnih fondova EU, pa je tako iz IPA fonda izvučeno 19,4 milijuna kuna, od planiranih 41,3 milijuna.
Ministarstvo regionalnog razvoja: Čobanković podijelio 1,4 milijuna bez natječaja
Ministarstvo u mandatu Petra Čobankovića također je dobilo uvjetnu ocjenu Državne revizije zbog nekoliko propusta. Tijekom prošle godine isplatili su 1,4 milijuna kuna potpora udrugama a da nisu raspisali javni natječaj.
Pa je tako nekim udrugama tadašnji ministar Petar Čobanković dijelio od 5000 do 50.000 kuna.
Poslije s tim udrugama nisu potpisivani ugovori pa se ni ne zna što su zapravo radili i na što su potrošili donacije.
Bilo je i nepravilnosti kod javne nabave, pa su tako potrošili 3,2 milijuna kuna bez natječaja i to za servis službenih vozila, soboslikarske radove u zgradi Ministarstva, usluge čišćenja ureda i zaštitarske poslove.
U 2011. isplaćeno je 4,6 milijuna kuna za 73 vanjska suradnika koji su obavljali poslove - u djelokrugu Ministarstva.
I kod upravljanja imovinom bilo je dubioza.
Krajem 2011. godine Ministarstvo je raspolagalo sa 16.819 kuća i stanova, a 5074 je dano u najam. S najmoprimcima su zaključeni ugovori o najmu na neodređeno vrijeme, a mjesečna najamnina iznosila je 2,61 kunu po četvornom metru. Stvarna potraživanja za najamnine su 5,3 milijuna kuna, a evidentirano je samo 15.000 kuna. Na područjima posebne državne skrbi pojedinci su kupili te stanove i kuće a da nisu podmirili dugove za najmanine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....