Hrvatske autoceste više ne mogu financirati izgradnju ugovorenih autocesta u Hrvatskoj jer se financijski model istrošio, saznaje Jutarnji list.
Sljedeće godine istječe 2009. godine usvojen 5,8 milijardi kuna težak četverogodišnji plan izgradnje autocesta. Od tog iznosa HAC-u je za 2012. za tu namjenu ostalo tek 400 milijuna kuna, a, kako tvrde naši sugovornici, za završetak svih ugovorenih radova potrebno je čak devet milijardi kuna.
Prema njihovim riječima, HAC je u posljednjih deset godina isfinancirao radova na autocestama u vrijednosti 32,5 milijardi kuna, a prihodima od cestarine i naknade iz goriva ne može otplaćivati nove kredite. Ti prihodi pokrivaju tek otplatu postojećih kredita. Iz tog razloga nova ulaganja ne dolaze u obzir.
Model gradnje autocesta financiranjem iz prihoda od cestarina, naknade od prodaje benzina i kreditima osmislio je 2000. Radimir Čačić . Prema tom modelu, 60 posto izgradnje financira se iz kredita, a 40 posto iz prihoda HAC-a. Model se uspio održati te je od ukupno 32,5 milijardi kuna 19, 1 milijarda namaknuta kreditima uz državnu garanciju.
Sada je model istrošen i ugovoreni radovi u budućnosti mogu se financirati samo na dva načina - iz državnog proračuna ili davanjem prometnica u koncesiju uz obvezu završetka radova. U slučaju prve opcije to bi bilo prvi put da se gradnja HAC-ovih autocesta financira iz proračuna.
No, s obzirom na stanje državne blagajne i najave drastičnog rezanja državnog proračuna veliko je pitanje može li Vlada preuzeti financijsku obvezu završetka ugovorenih radova. S obzirom da ugovaranje koncesije traje do tri godine, može se očekivati višegodišnji zastoj u gradnji. Riječ je o ugovorenim i neizvršenim radovima na autocestama Vrgorac - Ploče, Zagreb - Sisak, Dubrovnik - Doli i Podravskom ipsilonu.
Radovi su najviše odmakli na 11 kilometara dugoj dionici autoceste Vrgorac - Ploče koja se dijelom već asfaltira, a za čiji je završetak potrebno oko milijardu kuna.
Na autocesti Zagreb - Sisak gradi se nadvožnjak Odra te se obavljaju zemljani radovi između Buševca i Lekenika.
Na Podravskom ipsilonu radovi stoje više od godinu dana, a na autocesti za Dubrovnik nisu ni počeli.
Riječ je o projektima koji nisu sastavni dio Plana građenja u razdoblju 2009. - 2012. već ih je Vlada naknadno nametnula HAC-u iako se unaprijed znalo da se to ne može isfinancirati. Već 2008., pri izradi tog plana, tadašnja ministrica Marina Matulović Dropulić tražila je da investicijski plan bude težak oko 16 milijardi kuna. Uz žestoka upozorenja iz HAC-a da za to neće biti novca apetiti su smanjeni. No, politički pritisak pred lokalne izbore u proljeće 2009. bio je prejak. Kako je gradnja cesta posljednjih godina glavni stranački adut pred izbore, ni ta kampanja nije bila izuzetak.
(...)