Otkrivamo detalje zakona teškog 11,5 milijardi eura, oporba sumnjičava: ‘Jedna stvar je nejasna‘

Sredstva za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada osigurat će Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 60 posto, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija u visini od 20 posto u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te vlasnici, odnosno suvlasnici nekretnina u visini od 20 posto - navodi se u najnovijoj verziji prijedloga Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, koji je jučer usvojen na Vladi te će u ponedjeljak biti upućen saborskim odborima.
Kako je rekao premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade, procijenjena šteta od potresa je oko 11,5 milijardi eura, a broj oštećenih zgrada je 25.000.

“Razmjeri potresa su veliki, deset sekundi potresa donijet će bez ikakvih dilema 10 godina posla” istaknuo je Plenković.

U javnosti se već pojavilo nekoliko verzija tog zakona, ali ovo je prvi put da se u njemu spominju omjeri sufinanciranja obnove. Od prve verzije do ove najnovije zakon je potpuno promijenio fokus. Isprva se išlo na pojednostavljenje postojećih zakona kao što su onaj o gradnji i javnoj nabavi kako bi se ubrzala procedura, potom je zakon trebao definirati razine obnove i uvesti seizmički certifikat, no to se u međuvremenu riješilo Tehničkim propisom, pa su vladajući u posljednju verziju ipak odlučili ubaciti omjere sufinanciranja koji se dosad nisu nigdje spominjali, odnosno trebali su biti definirati takozvanim Programom mjera.

Uloga fonda

- Načelno je dobro da su u zakonu napokon definirali financijski okvir, ali mene više zanima tko će se u gradu uopće odlučiti to raditi - pita se bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš te dodaje:

- Jer, pravo je pitanje što dobivate tim konstrukcijskim zahvatom koji je izuzetno skup i kompleksan. Ovo mi se više čini kao pružena je nekakva ruka pomoći da se vidi da se misli pa što bude.

I čelnik stranke Možemo! Tomislav Tomašević pozdravlja odluku da je zakon napokon definirao financijske okvire te smatra da je dobro što država preuzima veći dio jer je, ističe, lokalna samouprava trenutačno potpuno osiromašena.

- Zakon će u konačnici ipak definirati financijski okvir, a trebao bi i institucionalni. Naš je prijedlog bio osnivanje Zavoda, ali u zakonu se spominje osnivanje fonda za obnovu, međutim nejasna mi je njegova uloga, je li to operativno tijelo ili nije, a trebalo bi biti - analizira Tomašević.

U zakonu se, naime, prvi put spominje osnivanje fonda za obnovu čiji bi osnivači bili Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. Upravo osnivanje fonda je protekli tjedan predlagalo i Društvo arhitekata Zagreb. U obrazloženju zakona je objašnjena uloga samog fonda za obnovu koji će biti zadužen za “obavljanje stručnih i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje programa mjera obnove”.

Propisi

Čini se da bi uloga tog fonda za obnovu trebala biti na tragu Zavoda za obnovu koji je djelovao u Dubrovniku.

Također se u zakonu navodi da se “provedba financira sredstvima državnog proračuna, sredstvima proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije i sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika nekretnine, sukladno ovom zakonu, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja”. Način na koji će se oštećene zgrade obnavljati definiran je u zakonu na sljedeći način: popravkom nekonstrukcijskih elemenata (1), popravkom konstrukcije (2.), pojačanjem konstrukcije (3.), cjelovitom obnovom konstrukcije (4.) te cjelovitom obnovom zgrade (5.). To se radi odjednom ili u fazama, a sve u skladu s najnovijim Tehničkim propisom koji je definirao razine ojačanja. I dok će se višestambene zgrade obnavljati do nižih razina, oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro obnavljat će se cjelovitom obnovom zgrade, kao i one u kojima se obavljaju prosvjetne ili zdravstvene djelatnosti te zgrade javne namjene.

Certifikat

“Popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije i cjelovita obnova zgrade na temelju ovog zakona u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra se poslom redovite uprave”, navodi se u zakonu, a to znači da u višestambenim zgradama mora postojati suglasnost većine suvlasnika (51 posto). Ovim zakonom uvodi se i seizmički certifikat.

“Svaka zgrada obnovljena po ovom zakonu mora dobiti seizmički certifikat zgrade koji se izrađuje kao sastavni dio projekta obnove razine 2 ili više iz Tehničkog propisa, a razrađuje se u programu mjera”, navodi se u zakonu.

Što se tiče stambenog zbrinjavanja osoba pogođenih potresom, zakon je napokon prepoznao i srodnike vlasnika stana što dosad nije bilo na snazi, pa i oni srodnici vlasnika stana koji su na adresi imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode sad imaju pravo na financijsku pomoć prilikom najma stana.