Hrvatski građani će 2025. godine istodobno birati predsjednika države i gradonačelnike, načelnike, župane te predstavnička tijela, a to bi ujedno bila prilika da se i za ubuduće objedine predsjednički i lokalni izbori.
Ta je ideja, kako Jutarnji ekskluzivno doznaje, iznesena na jednom od sastanaka Radne skupine za izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Kako su nam rekli neki od članova te Radne skupine, dobro je prihvaćena pa bi se lako moglo dogoditi da se uvrsti i u novi Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, koji je jučer poslan u javnu raspravu.
Model bi bio takav da ubuduće i predstavnicima lokalnih vlasti mandat traje pet godina, kao i predsjedniku Republike, s time da bi im se onda ograničilo da se samo dvaput ili triput mogu kandidirati za čelne funkcije u lokalnoj samoupravi, što će biti tema za raspravu. Na taj bi način, kaže nam jedan od članova Radne skupine, država uštedjela oko 120 milijuna kuna jer bi isti birački odbori radili dvoje izbore, a građani bi dvaput manje izlazili na birališta.
Ograničavanje
- Prvi krug predsjedničkih izbora održava se 2024., a drugi krug, ako ga bude, u siječnju 2025. U svibnju 2025. bili bi redovni lokalni izbori, ali ako bismo sada u zakon stavili da će se istodobno održati predsjednički i lokalni, onda bi budući lokalni čelnici znali unaprijed da će im se taj mandat skratiti za šest mjeseci i ne bi se imali za što buniti - objašnjava naš sugovornik iz Radne skupine.
Dodaje da bi na taj način i stranke uštedjele novac za kampanju te bi lokalni čelnici imali godinu dana više za ostvarenje planova, što dovodi i do veće političke stabilnosti, a onda bi se uvelo i ograničenje broja mandata na dva ili tri uzastopna. S druge strane, da je takav zakon postojao prije, neki od moćnih gradonačelnika, poput zagrebačkoga Milana Bandića ili riječkog Vojka Obersnela, ne bi na čelu svojih gradova mogli biti toliko dugo, nego maksimalno deset ili 15 godina. Zvali smo i ministra uprave Lovru Kuščevića da čujemo što on misli o toj ideji i ne odbacuje je.
E-savjetovanje
- Sada traje e-savjetovanje za Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi i ako dođe takva primjedba, sigurno ćemo je razmotriti jer je vrijedna razmatranja - poručuje Kuščević.
Njegovo Ministarstvo je jučer u javnu raspravu uputilo novi Zakon o lokalnoj samoupravi u kojem su najvažnije izmjene vezane uz rušenje gradonačelnika, načelnika i župana zbog neizglasavanja proračuna. Naime, ubuduće će postojati tri scenarija za rušenje gradske vlasti. Prema prvome, ako gradonačelnik, načelnik ili župan donese proračun, a predstavničko tijelo ga ne usvoji, onda se raspušta Vijeće ili Skupština, raspisuju se prijevremeni izbori, a lokalni čelnik ostaje na svojoj dužnosti.
Dogovor
Potom se nakon izbora konstituira novo Vijeće ili Skupština te gradonačelnik, načelnik ili župan ima još jednu priliku za donošenje proračuna. Ako ga i tada Vijeće ili Skupština sruši, raspisuju se izbori za gradonačelnika, načelnika ili župana, ali i za Vijeće te se imenuje Vladin povjerenik.
Dosad su istodobno padali i čelnik i Skupština ako se ne bi usvojio proračun. Ako čelnik ne preda proračun i ako to ne bude usvojeno, onda se raspušta samo gradonačelnik, župan ili načelnik, imenuje se povjerenik, raspisuju se izbori samo za čelnika, a postojeće Vijeće ili Skupština ostaje.
- Na taj način potičemo članove predstavničkih tijela da se dogovaraju oko proračuna, da podnose amandmane, a onda i gradonačelnici moraju usvajati prijedloge. Smatramo da se time mogućnost za raspuštanje predstavničkih tijela zbog neizglasavanja proračuna znatno smanjuje - pojašnjava intenciju Vlade ministar Kuščević.
Grb grada
Iznimno, prijevremeni izbori neće se moći raspisati u roku od 12 mjeseci prije redovnih.Jedna od zanimljivijih novina je da se propisuje kakav grb može imati jedinica lokalne i regionalne samouprave kako nekome ne bi palo slučajno na pamet da u grb stavlja, primjerice, “Za dom spremni”. Tako se sada propisuje da “grb ne smije sadržavati simbole protivne Ustavu i drugim propisima”.
Također se više neće moći dogoditi da vijećnici sami sebi isplaćuju naknade kako god žele i da se ne pojavljuju na sjednicama, nego se sada reguliraju naknade tako da se vijećnici moraju plaćati po održanoj sjednici na kojoj su nazočni.
Novost je također da i jedinice s manje od 3000 stanovnika sada mogu osnivati posebne upravne odjele, ovisno o potrebama i fiskalnoj snazi, jer sada manje općine s velikim proračunima, posebno one uz obalu, nisu mogle, primjerice, imati Upravni odjel za turizam.
Oni koji, pak, dužnost obavljaju volonterski, neće moći promijeniti status u godini održavanja redovnih lokalnih izbora jer se sada znalo događati da volonteri mjesec dana prije izbora promijene status u profesionalce pa ako ne uspiju ponovno biti izabrani, imaju pravo na naknadu šest mjeseci.
Čelnici jedinica više neće moći raspustiti mjesne odbore, nego će to moći samo predstavničko tijelo. Detaljnije se razrađuje i tko sve može biti Vladin povjerenik. Ubuduće će to moći biti samo rukovodeći službenik jedinice ili Ureda državne uprave u županiji, kao što su pročelnici. - Tu se daje naglasak na struku kako se ne bi mogli birati povjerenici po političkoj liniji, nego netko s iskustvom - kaže Kuščević.