OTKRIVAMO: BANDIĆ I VLADA DOGOVORILI NOVI MODEL ZA SPAS IMUNOLOŠKOG Grad Zagreb daje 110 milijuna kuna, gradit će se novi pogoni

Grad Zagreb i Vlada Republike Hrvatske uspjeli su dogovoriti model strateškog partnerstva za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu, a to bi obveznike plaćanja prireza u metropoli u prvoj fazi trebalo stajati 110 milijuna kuna.

Tek nakon dokapitalizacije krenulo bi se s drugom fazom modernizacije, odnosno gradnjom novih pogona, koja bi državu i Grad trebala stajati oko 300 milijuna kuna.

Ništa od otpisa

Prema usuglašenom modelu, Zagreb bi u dokapitalizaciju Imunološkog trebao dati 35 milijuna kuna za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima, oko 32 milijuna kuna potrošilo bi se na pokretanje proizvodnje virusnih cjepiva na postojećim lokacijama te ugovornu proizvodnju krvnih derivata izvan Zavoda, a sa 43 milijuna kuna financirali bi se operativni troškovi poslovanja tijekom izvođenja radova i modernizacije pogona i opreme, odnosno do stvaranja uvjeta kada bi sam Zavod mogao samostalno servisirati kreditne obveze.

U samom tekstu ugovora, koji bi trebali potpisati premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, stoji kako bi se nakon dokapitalizacije sve dospjele obveze prema dobavljačima podmirile jednokratno uz redovitu otplatu nedospjelih obveza. A to, praktički, znači da neće doći do postupka pregovora s dobavljačima o eventualnom otpisu dijela njihovih potraživanja.

Iznos od 32 milijuna kuna, osim modernizacije pogona i pratećih objekata, po ovom modelu uključuje i edukaciju postojećih i zapošljavanje novih ljudskih resursa “sa svrhom postizanja sigurnih uvjeta za dobivanje svih potrebnih dozvola i dosezanja volumena i cjelovitog programa proizvodnje i prodaje dostatnih za samoodrživost IMZ-a”.

Da bi uopće došlo do dokapitalizacije, Vlada će Gradu dopustiti dubinsko snimanje Imunološkog zavoda, dat će cjelovito i bezuvjetno jamstvo Imunološkom na pravo korištenja matičnih sojeva zagrebačkog virusa ospica, rubeole i zaušnjaka. Osim toga, Vlada će svoja potraživanja u iznosu od 23 milijuna kuna unijeti u vlasnički kapital, a odreći će se i hipoteka i zaloga nad nekretninama te matičnim sojevima virusa.

Do zaključka dokapitalizacije Imunološki će se, stoji u tekstu ovog ugovora, financirati iz državnog proračuna, a sama dokapitalizacija očekuje se u roku od 90 dana nakon što Plenković i Bandić parafiraju svoje potpise na ovom modelu. Nakon što Zagreb uloži 110 milijuna kuna, postat će vlasnik između 48 i 50 posto dionica, identičan vlasnički udio trebala bi imati i država, a do 4 posto dionica mogli imati ostali dioničari.

To će, pak, ovisiti o tome koliko će dioničara prihvatiti ponudu Zagreba u sklopu otkupa dionica koje će im se ponuditi prije završetka dokapitalizacije.

Pravo prvokupa

Te dionice Vlada i država neće smjeti prodavati bez pristanka druge strane tijekom desetogodišnjeg razdoblja, a ako netko Gradu ili državi ponudi otkup njihovih dionica, druga strana imat će pravo prvootkupa po istoj cijeni.

Grad i država trebali bi imenovati i novu upravu Imunološkog, u kojoj će sjediti “osobe potrebnih stručnih kvalifikacija za provedbu potrebnih mjera i planova”.

- Dokapitalizacijom bi se osigurala hitno potrebna sredstva za podmirenje vjerovnika Društva i provedba postupaka vezanih uz potrebna ulaganja u postrojenja, opremu i druge oblike imovine u svrhu nastavka proizvodnje na postojećoj lokaciji i pripreme za proizvodnju u novoj tvornici. Na postojećoj lokaciji moguća je proizvodnja virusnih poluproizvoda uz odgovarajuća ulaganja, čime bi se omogućilo da trgovačko društvo samo financira svoje troškove do gradnje nove tvornice - rekla nam je jučer Mirka Jozić, gradska pročelnica za gospodarstvo, koja vjeruje da će za ovaj model dobiti zeleno svjetlo u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

Jozić je dodala da o lokacijama novih pogona nije bilo riječi te napomenula da će se nova postrojenja financirati kreditnim zaduženjem ili sredstvima iz Europske unije. Bandić je još prije predlagao da se ti novi pogoni za proizvodnju cjepiva grade u okolici Zagreba, a osim pogona gradile bi se i nove nastambe za uzgoj i korištenje konja i zmija radi potrebe proizvodnje antitoksina iz životinjske krvi, kao i nastambe za pokusne životinje.

Suradnja

Nakon gradnje novih pogona, zgrada u Rockefellerovoj bi se pripojila Bolnici za plućne bolesti s krajnjim ciljem stvaranja centra za palijativnu skrb, a pogon u kojem su se proizvodila bakterijska cjepiva bio bi se u muzej razvoja biotehnologije.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić kratko je poručio da je ovaj model dobar primjer suradnje Vlade i Grada.

- Ovo je strateško partnerstvo kako bi se očuvala radna mjesta, a nadam se da će doći i do ponovnog pokretanja proizvodnje virusnog cjepiva - rekao nam je Kujundžić.

Ulaganja

Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica u Imunološkom, jučer nam je rekla kako zna da se članovi povjerenstva koje su imenovali Vlada i Grad sastali, ali joj nije poznato da su usuglasili model strateškog partnerstva.

- Mi čekamo da se konačno nešto dogodi jer su nam hitno potrebna ulaganja da bismo pokrenuli kompletnu proizvodnju - rekla je.