PODIGNUTO 17 OPTUŽNICA

OTKRILI I PRIJAVILI 275 SLUČAJEVA PRANJA NOVCA Ured za sprečavanje pranja novca zaustavio je sumnjive transakcije u vrijednosti od 79,5 milijuna kuna

 
Ilustracija
 Marijo Bašić / Hanza Media

Ured za sprečavanje pranja novca izdao je tijekom 2018. naloge za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije u vrijednosti od 79,475.088,97 kuna, stoji u izvješću spomenutog ureda koje je ovaj tjedan prihvatila Vlada.

U izvješću se navodi da je tijekom 2018. godine pokrenuto deset istraga, podignuto 17 optužnica te doneseno šest presuda za kazneno djelo pranja novca. U većini tih slučajeva, navodi se nadalje u izvješću, “Ured za sprječavanje pranja novca bio je inicijator ili je aktivno surađivao s tijelima kaznenog progona”.

Ured je lani u šest slučajeva analitički-obavještajno obradio transakcije za koje se sumnjalo da su povezane s financiranjem terorizma i dostavio slučajeve na daljnje postupanje i procesuiranje policiji, državnim odvjetništvima, poreznoj upravi USKOK-u i drugim nadležnim tijelima.

Svi su ti slučajevi sad predmet postupaka tijela nadzora i kaznenog progona.

Ista je tijela ured obavijestio i o 275 slučajeva pranja novca. Ukupno je tijekom 2018. godine otvorio 486 predmeta, a zaprimili su, navode u izvješću, čak 948 obavijesti o sumnjivim transakcijama.

Ured je, nadalje, zaprimio 58.500 obavijesti o gotovinskim transakcijama, što je 762 više u odnosu na njihov broj 2017. godine.

Ured je izdao 97 naloga bankama za stalno praćenje financijskog poslovanja stranke. Budući da i na inicijativu drugih državnih tijela započinje analitičku-obavještajnu obradu sumnjivih transakcija, Ured je lani otvorio 84 predmeta zbog sumnje na pranje novca i financiranje terorizma na prijedlog i u suradnji s nadležnim državnim tijelima i nadzornim tijelima, i to najviše u suradnji s MUP-om (59).

Zanimljiva je i suradnja s inozemstvom te podatak da je Ured tijekom 2018. poslao 128 zamolbi u 39 država u svrhu pribavljanja podataka iz inozemstva potrebnih za otkrivanje konkretnih slučajeva pranja novca i financiranja terorizma. Istodobno je, navodi se u izvješću, zaprimio 133 zamolbe iz 33 države u vezi s razmjenom podataka vezanih za otkrivanje konkretnih slučajeva pranja novca ili financiranja terorizma.

Najintenzivnija je suradnja s Italijom, Slovenijom, Njemačkom, Bosnom i Hercegovinom te Bugarskom.

1. SLUČAJ - Nijemac doznačio 630.000 američkih dolara

Ured je započeo analizu koja se odnosila na doznaku u inozemstvo u iznosu od 630.000 američkih dolara izvršenu s računa njemačkog državljanina u korist računa drugog njemačkog državljanina. Analizom je utvrđeno da njemački državljanin u RH ima otvoren bankovni račun u korist kojeg je po nalogu tvrtke iz države Bliskog istoka s njenog računa otvorenog u SAD-u primio doznaku u iznosu od milijun američkih dolara te po nalogu hongkonške tvrtke s njenog računa otvorenog u Hong Kongu doznaku u iznosu od 150.000 eura. Dio uplaćenih sredstava u iznosu od 630.000 američkih dolara transferirao je u Njemačku na račun drugog njemačkog državljanina navodeći da je svrha plaćanja kupnja dijamanata. No, analizom je utvrđeno da se njemački državljanin i hrvatski državljanin povezuju s pranjem novca u inozemstvu. Stoga je Ured je izdao banci naloge za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjivih transakcija po računu njemačkog državljanina te je o tome obavijestio DORH. Slijedom prikupljenih podataka u analizi je utvrđena sumnja da se tim transakcijama pokušao prikriti pravi izvor novca koji potječe od počinjenja kaznenog djela u inozemstvu.

2. SLUČAJ - Banka izvijestila o sumnjivih 100.000 kuna

Ured je započeo analizu transakcija i osoba temeljem obavijesti banke o sumnjivoj transakciji u iznosu od sto tisuća kuna koja se odnosila na bezgotovinsku uplatu u korist računa domaće tvrtke. Utvrdili su da je na račun domaće tvrtke uplaćeno oko 5,6 milijuna kuna. Uplate na račun izvršile su druge dvije domaće tvrtke, a odmah nakon uplate novac s računa domaće tvrtke se podizao u gotovini. Iznosi pojedinačnih gotovinskih isplata s računa bili su ispod zakonskog limita za prijavljivanje gotovinske transakcije Uredu (200 tisuća kuna). Nadalje je utvrđeno da su osnivači i direktori domaćih tvrtki evidentirani za kaznena djela iz područja općeg i gospodarskog kriminaliteta te je utvrđena “sumnja u istinitost, pravnu i ekonomsku opravdanost transakcija izvršenih po računima domaćih tvrtki, odnosno postoji sumnja da su se plaćanja vršila za fiktivne poslove kako bi se opravdalo podizanje gotovine i prikrile nezakonite aktivnosti (porezno-kaznena djela) počinjenjem kojih je pribavljena imovinska korist”. Ured je dostavio taj slučaj na daljnje nadležno postupanje i procesuiranje Poreznoj upravi i DORH-u.

3. SLUČAJ - Novac od gospodarskog kriminala

Ured je zaprimio obavijest o sumnjivim transakcijama na računu stranog državljanina i računu njegova odvjetničkog društva. Analizom je utvrdio da talijanski državljanin ima u Hrvatskoj bankovni račun u korist kojeg je iz Italije s njegova i računa njegova odvjetničkog društva doznačeno 230.000 eura uz 70.000 eura doznačenih iz Bugarske, s računa tvrtke. Sredstva koja su iz Italije doznačena s računa odvjetničkog društva potječu od polaganja i unovčenja čekova zaprimljenih od raznih fizičkih i pravnih osoba u Italiji. Osim iz Italije i Bugarske, na bankovni račun talijanskog državljanina otvoren u Hrvatskoj doznačeno je i 197.000 eura s njegova računa u Crnoj Gori, a riječ je o gotovini koju je on položio na račun. Otkriveno je, nadalje, da je talijanski državljanin u Italiji bio osuđivan za više kaznenih djela. Vlasnik bugarske tvrtke također je talijanski državljanin. Ured je izdao banci nalog za stalno praćenje poslovanja stranke, a zbog sumnje na pranje novca. Izdao je također naloge za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjivih transakcija u iznosu od 497.000 eura, a o tome je obavijestio DORH te nadležno državno odvjetništvo. Kasnije je utvrđeno da je novac pribavljen na nezakonit način, odnosno da potječe od kaznenog djela iz domene gospodarskog kriminaliteta.

4. SLUČAJ - Zaradio 1,6 mil. kuna računalnom prijevarom

Ured je primio obavijest MUP-a u kojoj se navodi da se provodi istraga zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela protiv računalnog sustava, kojim je hrvatski državljanin pribavio znatnu protupravnu imovinsku korist u iznosu od najmanje 163,75124693 bitcoina (oko 1,6 milijuna kuna). Analizom je utvrđeno je da hrvatski državljanin posjeduje Visa prepaid kartice koje je izdala inozemna tvrtka iz Gibraltara. Putem tih kartica je u domovini na bankomatima pet banaka podizao gotovinu i obavljao plaćanja putem POS uređaja (u iznosu od oko 500.000 kuna). Sredstva koja je podizao potječu od virtualne valute bitcoina, koju je hrvatski državljanin na različitim mjenjačnicama virtualnih valuta na internetu razmijenio u britanske funte, eura i američke dolare pa ih uplaćivano na Visa Prepaid kartice. Utvrđena je sumnja na pranje novca kroz virtualnu valutu te je slučaj dostavljen MUP-u i DORH-u.

5. SLUČAJ - Iz Bugarske doznačen novac Talijanu

Ured je zaprimio obavijest banke o sumnjivoj transakciji u iznosu od 15.000 eura koja se odnosila na doznaku iz inozemstva po nalogu inozemne tvrtke u korist računa strane fizičke osobe. Utvrđeno je da talijanski državljanin ima otvorene račune u dvije banke u Hrvatskoj, u korist kojih se doznačuju sredstva iz Italije i Bugarske. Uplate se odnose na veći broj inozemnih doznaka u manjim iznosima po nalogu jedne talijanske i četiriju bugarskih tvrtki. Otkriveno je da je novac koji je iz Bugarske doznačen u korist računa talijanskog državljanina u RH dolazi iz Italije po nalogu talijanskih tvrtki, od kojih je jedna predmet istrage zbog izbjegavanja plaćanja poreza u Italiji. Ta je tvrtka doznačila u korist jedne druge, domaće tvrtke, čiji je osnivač j.d.o.o., a vlasnik talijanska državljanka, 2,6 milijuna eura, a taj je iznos odmah transferiran u Bugarsku, u korist jedne od tvrtki koja je doznačivala sredstva na račun talijanskog državljanina u Hrvatskoj. Talijanski državljani vlasnici bugarskih tvrtki prijavljeni su u Italiji za pranje novca, izdavanje lažnih računa i prijevare.

Ured je izdao banci nalog za stalno praćenje financijskog poslovanja e je utvrđena sumnja da novac potječe od počinjenja kaznenog djela.

6. SLUČAJ - U jednoj godini primio 6,7 milijuna eura

Ured se uključio u analizu transakcija i osoba na temelju obavijesti banke o sumnjivoj transakciji u iznosu od 100.000 eura koja se odnosila na doznaku po nalogu domaće tvrtke u korist slovačke tvrtke. Utvrđeno je da su na račun domaće tvrtke po nalogu triju mađarskih tvrtki u razdoblju od jedne godine doznačena sredstva u ukupnom iznosu od 6,7 milijuna eura, koja su se dalje transferirala u Slovačku. Vlasnik domaće tvrtke je mađarski državljanin koji je u Hrvatskoj osnovao još jednu tvrtku (j.d.o.o.). Od osnivanja, sve tri tvrtke nisu imale poslovnih aktivnosti. Nadalje je otkriveno da domaće tvrtke imaju račune u Mađarskoj i Slovačkoj preko kojih je evidentiran značajan promet. Radilo se o transferima sredstava u Slovačku (1,7 milijuna eura), na račun iste slovačke tvrtke kojoj su iz Hrvatske transferirana sredstva (3,5 milijuna eura) te na račun jedne druge slovačke tvrtke (10 milijuna eura). Međutim, utvrđena je sumnja da su mađarski državljani pokušali prikriti nezakonite aktivnosti povezane s prijevarama oko PDV-a i zloupotrebom povjerenja u gospodarskom poslovanju”.

Ured je slučaj dostavio na daljnje nadležno postupanje i procesuiranje Poreznoj upravi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 09:21