'OSTVARENI SU HRVATSKI SNOVI' Reakcije srpskih, slovenskih i BiH medija

ZAGREB - Ulasku Hrvatske u Europsku uniju (EU) i središnjoj svečanosti u Zagrebu srbijanski mediji u ponedjeljak su posvetili veliku pozornost i prostor u tisku, ali je samo list "Politika" na naslovnici najavio izvješće s Markova trga i Trga bana Jelačića.

Najutjecajniji elektronički mediji imali su svoje izvjestitelje i reportere u Zagrebu, a u brojnim anketama s građanima u središtu hrvatske prijestolnice jedna od zajedničkih konstatacija je da ulazak Hrvatske u EU nije pratila očekivana euforija, već da ima i nezadovoljnika koji suzdržano prate ceremoniju pridruženja i s rezervom doživljavaju ulazak Hrvatske u Uniju.

Pojedini srbijanski mediji ocijenili su da je izostanak njemačke kancelarke Angele Merkel na svečanosti "packa Zagrebu", navodeći njezinu izjavu da pred Hrvatskom stoji još puno posla, posebice u "pravnoj sigurnosti i borbi protiv korupcije".

"Večernje novosti" u naslovu su istaknule "Ostvareni hrvatski snovi", istaknuvši u tekstu i sudjelovanje srbijanskog izaslanstva te zajedničke ocjene o dosadašnjoj i budućoj suradnji Hrvatske i Srbije.

List prenosi i izjavu premijera Ivice Dačića kako je "veoma važno što je u Zagreb doputovao predsjednik (Srbije Tomislav) Nikolić" te ocjenu da "neće biti nekih posebnih problema između Srbije i Hrvatske".

Radio televizija Srbije emitirala je izjavu Siniše Tatalovića, savjetnika hrvatskog predsjednika, da je ulazak Hrvatske u EU dobra vijest ne samo za građane Hrvatske već i za građane Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana, uz ocjenu kako je interes Hrvatske da i Srbija uđe u EU.

Gostujući u programu RTS Tatalović je kazao da se u jučerašnjim govorima na svečanosti u Zagrebu posebno snažne bile poruke da još nije okončan proces europskog ujedinjenja i da sada predstoji isti posao i ostalim zemljama Zapadnog Balkana kako bi ujedinjena Europa mogla sudjelovati u velikoj globalnoj utakmici, posebice u gospodarstvu. Tatalović je za RTS istaknuo da će Hrvatska, kao nova članica EU, preuzeti i dio odgovornosti za svoje susjede na njihovu eurointegracijskom putu.

Slovenija: Otvara se mogućnost normalnijih odnosa

S ulaskom Hrvatske u EU otvara se i mogućnost "normalnijih" odnosa Slovenije i Hrvatske iako dosadašnja bilanca nije obećavajuća jer su oni jako varirali, a dvije susjedne države nisu od stjecanja samostalnosti znale same riješiti otvorena pitanja, konstatira s dosta skepse ljubljansko "Delo" u vanjskopolitičkom komentaru od ponedjeljka.

"Hrvatsko članstvo u EU otvara novo poglavlje i za Sloveniju koja više nije jedina država s prostora nekadašnje SFRJ koja je dio EU. Slovenija više neće nastupati s privilegirane pozicije članstva, Hrvatska je sada jednakovrijedna partnerica. Postoji nada da će odnosi biti solidniji iako rezime 20 godina odnosa nije baš obećavajući", navodi vodeći slovenski list.

Nakon problema vezanih uz štediše Ljubljanske banke slovenski je parlament hrvatski pristupni sporazum s EU-om izglasovao bez ijednog glasa protiv, no pitanje je "koliko je to bilo iskreno, a koliko prizor namijenjen europskom gledateljstvu", pita se komentatorica Saša Vidmajer.

Ona navodi da su odnosi Slovenije i Hrvatske u proteklih dvadesetak godina, zbog prijepora koje same nisu znale riješiti, varirali do ekstrema te da su ih političari koristili za unutarnjopolitičke svrhe.

"Odnosi su bili lišeni svake normalnosti i njihali između oba ekstrema, ljubavi i mržnje, ultimatuma i blokada s jedne, te prividne naklonjenosti i sloge s druge strane, a dvije susjedne države među kojima bi savezništvo moralo biti nešto normalno zaoštravale su spor do vrhunca", ocjenjuje kritično komentatorica "Dela".

Pri tome navodi da su za taj konfliktan odnos bili odgovorni "infantilni" političari koji su razgovore o otvorenim pitanjima poput graničnog prijepora "pretvarali u spektakl", a odnose Ljubljane i Zagreba "beskonačno iscrpljivale" teme koje su druge susjedne države znale rješavati.

"U vrijeme kad su se zatvarala mnogo teža pitanja među susjednim državama u istočnoj Europi ni Ljubljana ni Zagreb nisu bili spremni ništa žrtvovati na oltar rješenja spora. Vlade svih boja koristile su granično pitanje za unutarnjopolitičku trgovinu", navodi komentatorica, dodajući da za to nije imao snage niti pokojni premijer Janez Drnovšek.

On je, navodi Vidmajer, došao najbliže rješenju graničnog prijepora s Hrvatskom i jedini je na slovenskoj strani znao "obuzdavati nacionalizam", ali je s druge strane devedesetih godina "podcijenio" važnost rješenja graničnog prijepora te je njegova aktivnost da se riješi krenula "prekasno".

"Sada kad je i Hrvatska u Europskoj uniji bit će zanimljivo promatrati kako će se snalaziti dvije susjedne države koje nikad nisu ništa znale riješiti same, kakav će biti njihov bilateralni odnos u EU-u kao nadnacionalnoj integraciji", navodi Vidmajer.

Zbog ekonomske krize i stanja u sadašnjoj Europskoj uniji Europa, navodi Vidmajer, više nije "prostor blagostanja i vladavine prava", zbog krize je sve više restrikcija, štednje, navodi Vidmajer. Ona dodaje da je zbog toga pogled Hrvata na EU danas drukčiji od onoga koji su imali Slovenci kad je njihova država 2004. godine pristupila EU-u u najvećem valu proširenja te integracije.

Zato, navodi Vidmajer, nema razloga da Hrvatska sada kao članica EU prema drugim državama u regiji koje reflektiraju na članstvo demonstrira "narcisoidnu identifikaciju s EU-om u odnosu na Balkan", onu "koju je u odnosu prema Hrvatskoj pokazivala Slovenija". U Hrvatskoj koja je u EU ušla skoro 10 godina nakon Slovenije, te poslije Bugarske i Rumunjske, navodi komentatorica, oko EU-a nema euforije nego dosta skepse, o čemu je posvjedočio mali i izlazak Hrvata na prve izbore za Europski parlament. No, Hrvatska nije ni imala drugog izbora jer EU nema prave alternative - koja bi europska zemlja danas htjela biti sama, poentira "Delo".

Bosna i Hercegovina: Povijesni dan za regiju

"Hrvatska proslavila ulazak u Europsku uniju", "EU na vratima BiH", "EU stigla do BiH", samo su neki od naslova na udarnim mjestima dnevnih novina u Bosni i Hercegovini koje u ponedjeljak opširno izvješćuju o ulasku Hrvatske u punopravno članstvo EU uz ocjenu kako je riječ o istinskom povijesnom događaju ne samo za nju nego i za cijelu regiju.

Sarajevski "Dnevni avaz" tako ističe kako je Hrvatska od ponoći postala članicom najbogatijeg i najvećeg političko-ekonomskog bloka država na svijetu što i za BiH ima izniman značaj jer ujedno predstavlja dolazak EU na njezine granice.

Uz opširno izvješće na pet stranica o svečanosti koja je održana u Zagrebu u nazočnosti brojnih inozemnih uzvanika "Avaz" donosi i intervju s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem koji je ocijenio kao je ovo ujedno početak sasvim novog razdoblja.

"Ovo je, nogometnim rječnikom rečeno, prelazak u prvu veliku ligu, tržište od 500 milijuna ljudi, preuzimanje prava ali i obveza u jednoj od najvažnijih sila na svijetu", kazao je hrvatski predsjednik. Josipović je inzistirao na činjenici da je kroz proces prilagodbe standardima EU Hrvatska postala bolje društvo a izrazio je i uvjerenje kako će sve to imati pozitivan utjecaj na susjedne države.

"Bit će nemoguće zaustaviti dobar utjecaj EU po svim pitanjima, standardi će se jednostavno morati sinkronizirati s obje strane granice", kazao je Josipović. Dodao je kako je uvjeren da će oni građani BiH koji imaju i hrvatske putovnice i koji su također postali građani EU postati živa spona s Unijom koja će i BiH pomoći u njezinu napretku ka članstvu.

"Ne vjerujem u crne slutnje masovnog iseljavanja. Puno više vjerujem u mogućnost da se šanse koje pruža EU, posebice mladima, iskoriste i donesu kući", kazao je Josipović najavljujući dalje jačanje dobrih donosa s BiH i gradnju povjerenja sa svim narodima koji u njoj žive.

"Oslobođenje" u svom opširnom prilogu iz Zagreba u ponedjeljak ističe kako će hrvatski predsjednik na svoj prvi službeni put u inozemstvo nakon primanja u EU krenuti upravo u Sarajevo što je pak pokazatelj opredjeljenja da se jačaju odnosi u regiji i pomogne susjedima.

Svečanost u Zagrebu ovaj sarajevski list ocjenjuje impresivnom navodeći kako joj je nazočilo 170 gostiju uključujući brojne predsjednike i premijere.

Banjolučke "Nezavisne novine" cijene kako je 1. srpnja povijesni datum za Hrvatsku te ističu ocjene analitičara kako EU sa svojim tržištem od 500 milijuna ljudi predstavlja ogromnu šansu. Ovaj list konstatira kako i među građanima Hrvatske ima dosta onih koji su euroskeptici no zaključuje kako među većinom prevladava optimizam i nada da će članstvo u EU donijeti boljitak cijeloj zemlji.