OSTAJU LI UTJERIVAČI DUGOVA BEZ POSLA? Što uredba o zaštiti podataka znači za rad agencija za naplatu potraživanja

Hoće li Opća uredba o zaštiti podataka u Europskoj uniji (GDPR), čija je primjena upravo počela, stvoriti probleme u radu agencija za naplatu potraživanja, ili kako ih građani znaju nazivati “utjerivači dugova”?

Ovo pitanje nametnulo se nakon što je iz Hrvatske udruge banaka u ponedjeljak priopćeno kako će zbog GDPR-a 25. svibnja privremeno prestati rad Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK).

Razmjena podataka

Drugim riječima, najavljeno je obustavljanje razmjene podataka i izdavanje kreditnih izvješća za građane te kreditnih izvješća za obrtnike i slobodna zanimanja. Iz HROK-a su poručili da u tehničkoj i regulatornoj prilagodbi svog poslovanja žele “otkloniti svaku potencijalnu nejasnoću u budućoj primjeni GDPR-a te da će nastaviti s poslovanjem u punom opsegu svoje registrirane djelatnosti odmah nakon zadovoljavajuće prilagodbe novom propisu”, piše Glas Slavonije.

Agencije koje se bave naplatom potraživanja, posao ili potraživanja “kupuju” od banaka, teleoperatera, komunalnih i drugih poduzeća. Pri tome vjerovnici agencijama uz potraživanje ustupaju i sve druge podatke o dužniku. Primjerice banke, koje su prema dostupnim podacima najčešći prodavatelji potraživanja, agencijama dostavljaju sve, pa i osobne podatke o klijentima koji ne plaćaju dugovanja. Bez obzira na to bili oni građani, ili poduzeća i obrtnici. Građani koji su do sada imali iskustva s “utjerivačima dugova”, u jeku priče o primjeni uredbe o zaštiti podataka ukazali su kako bi logično bilo očekivati da vjerovnici više neće smjeti dostavljati podatke agencijama o klijentima dužnicima.

Ovo pitanje postavili su u Glasu Slavonije Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) i Hrvatskoj udruzi agencija za naplatu potraživanja (HUAN). Iz HUB-a su im u odgovoru podsjetili kako od dana primjene GDPR-a HROK zastaje s radom zbog dodatnih provjera i usklađivanja s novom uredbom.

- Svaki pravni subjekt obvezan je poslovati s odredbama GDPR-a, a za poslovanje organizacija koje se bave kupnjom i naplatom duga, molimo vas da se obratite direktno njima. Svaka članica HUB-a u svakom slučaju poslovat će u skladu s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka te u slučaju poslovanja s drugim organizacijama temeljito provjeriti je li njihovo poslovanje usklađeno s novom uredbom - kažu u HUB-u.

U HNB-u su za Glas Slavonije kazali kako primjena GDPR-a od strane kreditnih institucija i kreditnih registara nije u nadležnosti HNB-a.

- HNB je putem kontakata s HUB-om te kreditnim institucijama upoznat s njihovom percepcijom mogućih rizika vezanih uz primjenu GDPR-a u dijelu koji se odnosi na kreditne registre, odnosno konkretno na HROK. Na žalost, ne raspolažemo s podatkom o konkretnoj regulativi koja izaziva tu brigu, jer opća uredba o zaštiti osobnih podataka ne sadrži odredbe koje priječe funkcioniranje registara obveza po kreditima. Štoviše, takvi registri postoje u većini zemalja članica EU-a te ne postoje naznake da bi stupanjem na snagu Opće uredbe u nekoj od zemalja oni mogli prestali funkcionirati. Svakako, registri moraju svoj rad uskladiti s Uredbom, tumačenje primjene Uredbe u nadležnosti je Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), a rješavat će se sigurno i u dijalogu svih uključenih institucija - kažu u HNB-u.