Ovo lijevo je silos iz Gospića. A desno je silos u Norveškoj

Silos bivšeg prehrambeno-industrijskog kompleksa u Gospiću danas je jedno od središta velike priče o nezakonito skladištenom i zakopavanom otpadu. Takav sličan silos postoji i u glavnom gradu Norveške, a on je tamo simbol arhitektonske prenamijene i dobrih odluka. Ove su dvije slične građevine, ali s polarno suprotnim novim funkcijama možda jedan od najboljih simbola razlika u razvoju i mentalitetu između Balkana i Skandinavije.

Silos iz Osla sagrađen je 1953. godine na Grünerløkki, uz rijeku Akerselvu, kako stoji na stranici HRTB arhitekter. Taj je silos gotovo četiri desetljeća služio za skladištenje žita, a riječ je o 53 metra visokoj građevini koja je nakon prestanka industrijske funkcije dobila novu namjenu. Područje je 1993. prenamijenjeno za stanovanje, a Studentsamskipnaden i Oslo, organizacija koja osigurava studentski smještaj, kupila je nekretninu 2000. godine. Rekonstrukcija je završena 2001. godine, kada je silos otvoren kao Grünerløkka Studenthus.

Silos iz Osla pretvoren u studentski dom

Aleksandar Dragaš/

Posebnost same zgrade proizlazi iz činjenice da su nekadašnje silosne ćelije kružnog oblika. Zbog toga su i današnji prostori neobični - stanovi i sobe organizirani su unutar postojeće geometrije, a interijer uključuje posebno projektirani namještaj. Projekt je dobio i službeno priznanje. Grünerløkka Studenthus osvojio je Oslo City Architecture Award 2002., a Grad Oslo ga je predstavio kao primjer ponovne uporabe i transformacije postojeće građevinske strukture. Norveška Uprava za kulturnu baštinu u svom izvješću o ponovnoj uporabi zgrada također navodi upravo ovaj projekt kao primjer kako se postojeća građevina može prilagoditi novoj funkciji. Danas je riječ o studentskom smještaju kojim upravlja SiO. Prema trenutačnim podacima SiO-a, zgrada ima 185 jedinica za jednu osobu i 41 jedinicu za parove. Time nekadašnji industrijski objekt nije samo sačuvan, nego je uključen u svakodnevni život grada.

Dokazi su neoborivi. Otisci prstiju, izjave očevidaca i snimke upućuju na jednog osumnjičenog

U Gospiću riječ ‘silos‘ danas ima sasvim drukčiju konotaciju. Na lokaciji bivšeg PPK Velebit nalazi se nekadašnji industrijski kompleks čiji je dio – uključujući silos – postao središte problema s nezakonito odloženim otpadom. Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije navodi da je na lokaciji nezakonito skladišten i zakopavan otpad, a sanacija se provodi u više faza.

Silos u Gospiću

Jure Mišković/Cropix/

Problem je u javnosti postao posebno vidljiv nakon što je u veljači 2025. objavljeno da je na području Gospića nezakonito odlagan otpad. HRT je tada izvijestio da je, prema istrazi, organizirana skupina od 2022. do 2024. dovozila otpad iz Slovenije, Italije i Slovačke. Građanska inicijativa ‘Gospić je naš dom‘ provela je geodetska mjerenja vidljivog dijela odlagališta uz silos i navela procjenu od oko 46 tisuća kubičnih metara materijala. Potaknuto ovim otkrićima u Zagrebu se danas održava prosvjed za Liku i Gospić.

Usporedba između ova dva slučaja nije samo u funkcijama koje danas silosi nose. U Oslu je postojeća industrijska građevina postala resurs dok je u Gospiću zgrada s nekadašnjom istom funkcijom postala simbol problema koji tek treba riješiti.