'Osigurat ćemo 2,5 milijardi eura iz fondova EU za spas Slavonije!'

Gabrijelu Žalac šira javnost polako upoznaje kao ministricu regionalnoga razvoja i fondova EU. No, nije baš potpuni stranac, barem ne u istočnom dijelu Hrvatske. Neposredno prije imenovanja na trenutačnu poziciju radila je kao direktorica Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast, u koju je došla s mjesta pročelnice Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Dobru podlogu, znanje i iskustvo u radu s fondovima EU ima, a počela ga je prikupljati odmah nakon što je diplomirala ekonomiju u Osijeku, na raznim poslovima koje je obavljala u Županiji. Za svoju profesionalnu karijeru, otkrila nam je u razgovoru, najvećim dijelom zahvaljuje obitelji. Majka je troje djece koja su joj, kako sama kaže, zajedno s mužem velika podrška na novom poslu jer bez obiteljske potpore ne bi uspjela ostvariti ovakvu profesionalnu karijeru. Odaje dojam odlučne žene . Pred njom je puno posla i velik teret - iskoristiti što više mogućnosti koje nam nudi EU.

Samo ovaj tjedan potpisali ste tri ugovora u Puli i tri u Dubrovniku. Dobar tjedan, reklo bi se.

- Imali smo jako uspješan tjedan jer smo u samo tri dana potpisali šest ugovora za projekte ukupne vrijednosti od gotovo 200 milijuna kuna u Puli i Dubrovniku. To su projekti koji će uvelike pridonijeti turističkom i gospodarskom razvoju Istarske i Dubrovačko-neretvanske županije i zato mi je posebno drago što su županije, gradovi i općine prepoznali važnost fondova EU i što sve više projekata sufinanciraju sredstvima EU.

Ovih je dana potpisano i dosta ugovora za projekte obnove kulturne baštine po cijeloj Hrvatskoj. Recite nam nešto o tome.

- Kulturna baština područje je od posebnog značaja za društveno-gospodarski razvoj Hrvatske i stoga je iz fondova EU osigurano 380 milijuna kuna za projekte koji obnavljaju kulturnu baštinu. Ovih dana potpisujemo ugovore kojima se uglavnom financira priprema dokumentacije za provedbu projekata koji će brojnim hrvatskim gradovima omogućiti da revitaliziraju svoju kulturnu baštinu, a kroz dodatne turističke sadržaje i usluge osiguraju održivi razvoj te dodatnu kulturnu, turističku i gospodarsku vrijednost krajeva u kojima se nalaze.

Čime se još sada bavite u Ministarstvu, na čemu je fokus?

- Fokus će uvijek biti na što većoj apsorpciji sredstava EU, a sva raspoloživa sredstva iskoristit ćemo do 2023. samo ako dobro uredimo sustav i pojednostavnimo procedure. Tu nam je jako bitna suradnja i koordinacija svih tijela u sustavu, ali i izmjene zakonske regulative, na kojima trenutačno najviše radimo. U korak sa svim najavljenim izmjenama planiraju se i brojni natječaji u 2017. godini.

Koje spremate natječaje?

- Detaljnije informacije o planiranim natječajima bit će objavljene na portalu strukturni fondovi.eu do kraja ovog mjeseca. Sredstva će biti osigurana u raznim područjima, a odnosit će se uglavnom na ulaganja u jačanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije, razvoj infrastrukture širokopojasne mreže, jačanje mreže poduzetničkih potpornih institucija i poslovne infrastrukture, povećanje energetske učinkovitosti u industrijama i uslužnom sektoru te ulaganja u sektor otpada i vodnog gospodarstva, zaštite okoliša, prometa i druga područja.

Kad ste već spomenuli otpad, jesu li ugrožena sredstva predviđena za Plan gospodarenja otpadom ili nisu? Pisalo da vaše ministarstvo ne gleda baš blagonaklono na Plan koji je predložio ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.

- Plan gospodarenja otpadom ni u jednom trenutku nije odbačen niti je bio ugrožen. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU samo je upozorilo na preporuke Europske komisije i rokove s kojima su ministar Dobrović i svi u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike dobro upoznati.

Vratimo se natječajima. Rekli ste da idete na dodatno pojednostavljenje sustava i procedura i da vam je to prioritet. Dolazite s terena, znate gdje su bolne točke. Gdje vi osobno vidite najveći problem? I kako ga mislite riješiti?

- Jako dobro sam upoznata s pozitivnim i negativnim stvarima s kojima se korisnici susreću i zato ću fokus svog rada usmjeriti upravo na njih i na njihove potrebe koje su bile zanemarene. Osluškivat ćemo sve što se događa na terenu i u tom smjeru prilagođavati sustav kako bi on bio što pristupačniji svim korisnicima. Već sam najavila da se operativni programi iduće financijske perspektive neće pisati samo u Zagrebu, nego na na terenu, zajedno s korisnicima i partnerima. Moramo osigurati i odgovarajuću zakonsku regulativu što prije. Idemo u izmjene Zakona o regionalnom razvoju te nekoliko podzakonskih akata, ali i donošenje novog zakona o potpomognutim područjima. Cilj nam je u što kraćem roku osigurati uspješno povlačenje sredstava iz fondova EU i, naravno, dobro se pripremiti za sljedeću financijsku perspektivu. Dosta toga smo već pokrenuli i doista ćemo dati sve od sebe jer bit će nam svima bolje i ugodnije živjeti u Hrvatskoj ako iskoristimo svih 10,7 milijardi eura koje su nam raspolaganju iz fondova EU.

Plan vam je, dakle, povući svaki euro koji imamo na raspolaganju do 2023. Ambiciozno ili realno?

- I jedno i drugo. Moramo visoko postaviti ljestvicu da bismo dostigli iznos koji nam je na raspolaganju, ali mi to možemo i moramo realizirati. U Ministarstvu imamo plan i spremni smo naporno raditi da taj novac dođe do naših građana. Najavljene izmjene zakonske regulative i očekivana pojednostavljenja procedura i sustava već u 2017. dovest će do ubrzanja korištenja sredstava EU i većeg broja projekata, a iz godine u godine te brojke će uz naš trud i zalaganje neprestano rasti.

Kad govorimo i pojednostavljenjima, najviše ih je bilo u natječajima za poduzetnike, a i dobar dio sredstava EU ove je godine namijenjen upravo njima. Očekuje se i veći broj natječaja. Znači li to da su poduzetnici napokon prepoznati kao nositelji gospodarstva? Znaju li oni to iskoristiti?

- Poduzetnici su uvijek bili nositelji gospodarstva i kao takvi su prepoznati već prilikom pisanja operativnih programa. Ove godine stvarno je puno napravljeno u okviru fondova EU za poduzetnike, ali mislim da oni nisu još dovoljno upoznati s mogućnostima financiranja njihovih ideja i projekata sredstvima EU pa ih ne koriste u onoj mjeri u kojoj bi mogli i trebali. Objavljeni su brojni natječaji, prvi put im je omogućen pristup sredstvima i kroz financijske instrumente, a tijekom 2017. planira im se staviti na raspolaganje više od milijardu kuna u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Pokrenuli smo nedavno i informativnu kampanju na nacionalnoj razini kako bi dodatno upoznali poduzetnike, ali i sve građane, o mogućnostima financiranja projekata putem fondova EU i zato vjerujem da će njihov interes za sredstva EU dosta porasti u nadolazećem razdoblju.

Gdje još vidite prostor za daljnje pojednostavljenje?

- U operativnim programima. Već smo krenuli s pojednostavljenjem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a to bi trebalo primijeniti i na ostale operativne programe koje imamo u Hrvatskoj kako bi dodatno olakšali pristup EU sredstvima svim zainteresiranim korisnicima.

Rekli ste i da ćete inzistirati i na Projektu Slavonija koji je ključan za sprečavanje iseljavanja iz tog dijela Hrvatske. Kako će Slavonija izgledati nakon finalizacije projekta? Hoće li se napokon ljudi početi vraćati?

- Kroz ovaj projekt, koji je jedan od ključnih prioriteta premijera Andreja Plenkovića, želimo vratiti ljude na područje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, omogućiti im radna mjesta i cijelom tom području pružiti jednaku priliku kao i svim drugim krajevima u Hrvatskoj. Iz fondova EU osigurat ćemo 2,5 milijardi eura isključivo za projekte na području pet slavonskih županija i na taj način potaknuti ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo i mnoga druga područja. Ovdje se ne radi o mojim osobnim željama, mi jednostavno moramo zaustaviti negativan demografski trend u Slavoniji, pokrenuti rast i razvoj gospodarstva u tim krajevima i vratiti dostojanstvo nekadašnjoj žitnici Hrvatske.

Kada možemo očekivati prve, konkretne korake prema ostvarenju tog projekta? Što se sada radi?

- Na tom se radi od prvog dana mog mandata i nekoliko koraka već je napravljeno. Najvažniji od njih su testiranje modela za izradu novog indeksa razvijenosti koji će uskoro biti odabran i pokretanje izrade analitičke podloge za redefiniranje statističkih regija. Idemo u izmjene zakonske regulative, predstavljene su mape siromaštva i indeks višestruke deprivacije, a radimo aktivno i na jačanju suradnje i koordinacije svih tijela u sustavu upravljanja. Sve to u konačnici će omogućiti povećanje apsorpcije sredstava iz fondova EU na području Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.

Kako inače kotiraju županije, gradovi i općine? Sigurno bi mogli biti uspješniji u povlačenju sredstava.

- Svi oni rade dobar posao, ali kao što sam već nekoliko puta naglasila, sigurna sam da mogu i bolje. Mi smo tu da im pomognemo i osiguramo prijeko potrebnu koordinaciju i suradnju na svim razinama. Ključnu ulogu trebali bi odigrati i regionalni koordinatori, odnosno regionalne razvojne agencije, lokalne razvojne agencije i akcijske grupe, koje su produžene ruke Ministarstva, a samim time nezaobilazan i ključan čimbenik regionalnoga razvoja. Oni su ti koji znaju što se događa na terenu i uvijek su na raspolaganju županijama, gradovima i općinama tijekom pripreme i provedbe projekata. Ministarstvo će ovaj put preuzeti aktivniju ulogu kao koordinativno tijelo, postati pouzdan partner i poticati suradnju na lokalnoj i regionalnoj razini koja je preduvjet za uspješno povlačenje sredstava iz fondova EU.

Mnogo ste puta spomenuli da su regionalni koordinatori produžene ruke Ministarstva, no upravo tamo često zapinje. Ima li način da se suradnja i koordinacija poboljšaju? I koji je?

- Naravno, nedostajalo je samo malo više poticaja s vrha kako bi se pokrenule promjene te pojednostavnio i ojačao cijeli sustav. Izmjene zakonske regulative pomoći će nam da uspostavimo dobro uređen sustav za upravljanje fondovima EU i ubrzamo objavu natječaja, a samim time i provedbu projekata. Kako bi sve probleme i prepreke riješili u što kraćem roku, važnu ulogu odigrat će i redoviti sastanci sa županima i regionalnim koordinatorima.

Stalno pričamo o fondovima EU i činjenica je da nismo bili najbolji u povlačenju sredstava. No, isto tako je činjenica da evidentno nismo znali kamo želimo ići i kako mislimo tamo doći jer da bi neka zemlja bila uspješna u korištenju sredstava fondova EU, to mora znati. Znamo li sada?

- Najvažnije je da svaki euro koji nam se nudi iz europskih fondova iskoristimo za brz, učinkovit i ravnopravan razvoj svih krajeva Hrvatske, otvaranje novih radnih mjesta, poticanje konkurentnosti i stvaranje bolje kvalitete života. To je ono što svi želimo. Korisnicima moramo približiti fondove EU kroz pojednostavljenje procedura i sustava i na taj način se što bolje pripremiti za iduće financijsko razdoblje. Svakako želimo sredstvima EU ostvariti što više strateških investicijskih projekata, sustavno planirati investicije iz EU fondova i biti primjer zemljama u regiji koje još nisu pristupile Europskoj uniji.

Kako stojimo sa 2016., koji ćemo iznos povući finalno?

- Hrvatska je prema posljednjim podacima u 2016. isplatila oko devet milijardi kuna za projekte EU koji su se provodili ili se još uvijek provode na području Hrvatske, a ta će brojka još malo porasti do kraja godine.

Jeste li zadovoljni rezultatom, s obzirom da je naslijeđen? Jesmo li napokon uspješni u povlačenju novca iz EU?

- Uspješni jesmo i jako sam zadovoljna tim iznosom, pogotovo kada ga usporedimo s prethodnim godina. No, tu ne možemo stati ako mislimo iskoristiti sav novac koji nam je na raspolaganju do 2023. godine.