SPECIJAL JUTARNJEG

Orešković prozvala DP: ‘Koji im je sad to novi Plenković?‘; Troskot pričao o Putinu: ‘S tri rakete može izbrisati Francusku‘

Gosti su Dalija Orešković s liste SDP-a, Urša Raukar iz Možemo!, Zvonimir Troskot iz Mosta i Branka Lozo iz Domovinskog pokreta

Slijeva nadesno: Zvonimir Troskot, Branka Lozo, Boris Orešić, Dalija Orešković i Urša Raukar

 Hanza Media Tv/

Nakon što smo saznali imena 12 zastupnika koji će Hrvatsku u narednih pet godina predstavljati u Europskom parlamentu danas već u ponedjeljak 10. lipnja u 17 sati, predstavnici vodećih hrvatskih stranaka – Dalija Orešković s liste SDP-a, Urša Raukar iz Možemo!, Zvonimir Troskot iz Mosta i Branka Lozo iz Domovinskog pokreta – okupit će se u našem studiju prokomentirati izborne rezultate, u Hrvatskoj kao i na razini svih 27 zemalja članica. Čut ćemo reakcije izbornih dobitnika i gubitnika, a sigurno neće izostati žustra debata o vrućim političkim temama kojima u ovoj superizbornoj 2024. godini stranke pokušavaju pridobiti povjerenje građana.

Voditelju emisije, novinaru Borisu Orešiću, odgovorili su na brojna pitanja koja, vjerujemo, najviše zanimaju i hrvatske građane. Kako to da su u kampanji dominirale nacionalne teme, a nismo gotovo ništa čuli o ulozi i položaju Hrvatske u EU? Zašto je izlaznost na europskim izborima značajno manja nego na parlamentarnim i predsjedničkima i zašto građanima nije osobito važno tko nas predstavlja u Bruxellesu? Koji su najveći izazovi pred Europskom unijom i njezinim vodstvom u narednim godinama? Možemo li očekivati da će netko iz Hrvatske imati neku visoku funkciju u EU institucijama? Je li se uopće moguće u Europskom parlamentu boriti za bolji život hrvatskih građana, recimo bolji zdravstveni sustav? Gosti su otkrili i smeta li ih što se o zastupnicima u EU parlamentu najčešće govori u kontekstu njihovih velikih i lako zarađenih plaća.


Jeste li zadovoljni rezultatima izbora?

Raukar: Mi smo zadovoljni jer smo ostvarili što smo planirali. Naš cilj je bio jedan mandat i to smo ostvarili, ali nismo zadovoljni izlaznošću i time što građani još nisu prepoznali koliko su EU izbori važni. Može se priželjkivati još jedan mandat, ali mi smo željeli jedan. Čestitala bih gospođi Nini Skočak. Ovo je pokazatelj što društvene mreže mogu napraviti i da je to vid direktnog kontakta s građanima.

Orešković: Da, društvene mreže su jako važne. A čestitam gospođi Skočak i nadam se da će nastaviti s angažiranjem mladih. Tijekom kampanje se isticalo da bi nam 4 mandata bila uspjeh i to je ostvareno. EU izbori su bili nakon parlamentarnih i nakon što se mnogo ljudi razočaralo jer je opet dobio HDZ. Ljudi su razočarani što do promjene nije došlo, i zbog DP-a, pa su u jako malom broju izašli na izbore. To je svakako jedan od razloga, a drugi je to što kaže Raukar, da ljudi ne prepoznaju važnost EU izbora. To će se naši europarlamentarci morati potruditi.

Lozo: Ovo je rezultat koji smo priželjkivali. To je komotna većina i po izlaznim anketama smo prešli 8 posto, a onda i s ukupnih brojem glasova koji je Bartulica osvojio. On je međunarodni tajnik DP-a i tu nije bilo dileme. Mi imamo sigurno biračko tijelo bez obzira na malu izlaznost. Ne samo da nam naši glasači nisu zamjerili suradnju s HDZ-om nego se dogodio obrat nakon medijskog progona kojem je Bartulica bio izložen pa su iz nekog prkosa baš njemu dali glas. To mu je dalo više glasova, a ne oduzelo. Što se ministra Dabre i njegove diplome tiče, mislim da je sve čisto s našim zastupnicima. Nemam ja što vjerovati je li Dabro pošteno stekao diplomu ili ne. On ima svoju diplomu i tu nema mjesta za spekulacije.

Troskot: Čestitam svima, pa i HDZ-u. Mislim da je to velik uspjeh bez obzira na izlaznost. Ljudi još nisu svjesni da se više od 60 posto odluka dolazi Europskom parlamentu. No moram reći da je Most podbacio. Mi smo trebali dobiti taj jedan mandat i to smo očekivali. Nakon odlaska Raspudića, ili smo transparentni ili... Ne mora značiti da bi mandat dobili i s Raspudićima, ali nakon njihovog odlaska uspjeli smo preokrenuti trendove. Mi smo očekivali da će to biti mandat. On nažalost nije tu, ali očekujem, kao bivši sportaš, da će politička reprezentacija u Bruxellesu braniti hrvatske interese. Žalosno je što su i na ovim izborima plaće zastupnika bila najvažnija tema. Oporezivanje je jako veliko, no računajte da su u Briselu puno veći troškovi života. Tu su sastanci s predstavnicima nekih kompanija... Za hrvatske uvjete, kad kažete da imate 5000 eura neto plus dnevnice, to je puno. No s obzirom na to da imate velike odgovornosti, na pragu smo Trećeg svjetskog rata, i imamo migrantsku krizu, tako da je na njima velika odgovornost.

Smeta li vam što se najviše priča o velikim plaćama EU zastupnika?

Lozo: Tema plaća je nešto što su nametnuli mediji. To su sve žuti mediji i jako je malo onih ozbiljnih, sve je na razini trač rubrike. Druga je stvar jak nizak standard u Hrvatskoj. Na drugim televizijama u Europi nije bio uopće govora o plaćama. No plaća europarlamentaraca mora biti stimulativna. U odnosu na hrvatsku plaću to je jako puno. Da kod nas plaće nisu niske ili da umirovljenici nisu na pragu siromaštva, to ne bi bila tema, rekla je Lozo.

Raukar: Ivana Kekin je rekla da nema namjeru u EP. To je od početak jasno i mi smo tu bili transparentni. Što se tiče plaće - da, slažem se da su mediji forsirali plaću o visokim plaćama u EP, a zanemarili važnost EP-a za Hrvatsku. Još je jedna tema nedostatak građanskog odgoja u školama preko kojeg bi naš učenici i njihovi roditelji učili u važnosti u ulozi EP-a.

Orešković: Ne slažem se s DP-om. Oni su baš jasno govorili da su protiv HDZ-a i tu su padale jako teške riječi. No izborne jedinice su bile skrojene tako da tu ljevica nije dobila više glasove. To je općepoznata stvar.

Mislim da to nema veze s tim što mi nismo htjeli u koaliciju sa SDP-om. Analitičari su prvo govorili da je to dobro pa da nije. No ja i dalje mislim da je bolje da na ljevici oni glasači koji su razočarani SDP-om imaju još nekoga na izboru. Kolege iz Možemo znaju da sam ja njihov veliki simpatizer. No, mi smo iz ovoga nešto naučili i bit će drugačije na sljedećim izborima. Što se plaća tiče, slažem se sa svim stavovima, no važno je reći da su se građanima političari zgadili. Ipak imamo svijetlih primjera među kojima su Ivana Kekin i Marija Selak Raspudić koje su pokazale da se neki od nas bave politikom iz uvjerenja i ideala, a ne zbog novca. Što se DP-a tiče, ja ih doista ne shvaćam kad kažu da je ovo sad neki novi HDZ. Koji je to novi Plenković? DP sad i Turudiću drže lojtru. To što im glasači to nisu zamjerili... Onaj crveni Ferrari je utjelovljenje te političke poruke. Ako se to nastavi, onda će na dan izbora biti sve više ljudi koji će na dan izbora ostati doma jer im se sve to gadi.

Lozo: DP u vlasti žulja one koji unatoč silnoj promidžbi nisu uspjeli osvojiti vlast, ili je preusmjeriti u lijeve tokove. No DP je pokazao, unatoč tome što je mlada stranka, pokazao je svoju odgovornost i da se ne boji biti korektiv tog HDZ-a. Smatram da bi bilo korektno ovoj vladi dati vremena da pokaže svoje smjernice i svoj rad i da se onda taj rad i pohvali. Nevjerojatno mi je da se za malu izlaznost optužuju glasači DP-a.

Raukar: To nitko nije ni rekao!

Lozo: Hrvatski birači su tradicionalni i konzervativni, sjećaju se komunizma i na izborima izražavaju svoju želju kako u hrvatskom tako i u EU parlamentu. Naš će se predstavnik pridružiti konzervativnoj grupaciji. Kad su bili prošli izbori, DP-a nije ni bilo.

Orešković: Pučani su najjača stranka i imaju podjednako mandata kao i na prošlim izborima, a to vrijedi za socijaldemokrate. Zeleni su nešto pali, kao i liberali, ali u i dalje treća najjača grupacija. Odnos snaga se nije baš bitno promijenio, ali u plusu su konzervativne stranke. Ono što mnoge brine je taj značajan uspon desnice u Njemačkoj i Francuskoj.

Troskot: Prvi razlog je ono javno klanje u Mannheimu prije neki dan koje je počinila osoba koja je pod viznim režimom u Hrvatskoj. Neću uopće izgovarati o kojoj se zemlji radi da ne bi ispalo da sam neki ksenofob. Ali Europa nije gledala takve prizore, no to je postala tema broj 1 nakon one nesretne ‘Mi to možemo‘ Angele Merkel koja je vrlo nerazboritim politikama dozvolila kaos u Europi. Definitivno su to migracijske politike koje nikom nisu jasne. Čak i unutar ECR grupacije postoje određene tendencije od jakih članica kao što su Španjolska da se migranti alociraju po čitavoj Europi po ključevima koji nikome nisu jasni.

Onda je tu još Dublinski sporazum po kojem ako ne prihvatite migrante, plaćate 20.000 eura po migrantu na aplikacije iz samo prošle godine - na 60.000 apliciranih azilanata to je oko milijardu i 200 milijuna eura. To je otprilike cijena 12 Rafalea ili 3 Pelješka mosta. Toliki bi bili naši penali za nešto što nismo krivi. Mi nismo bili kolonizatori. Danska ne donijela stroga pravila za deportaciju tih ljudi. Dogodit će se da ih deportiraju u zemlju prve registracije, a po balkanskoj migrantskoj ruti, Hrvatska je tu prva na udaru.

Drugi je problem obrambena politika. Macron je možda više lijevo i ima sulude ideje o slanju vojnika na rusku granicu. Nije se ništa naučilo i tu se ponavlja određena ‘napoleonizacija‘ gdje se šalje ljude na frontu i tu se Hrvatska mora vrlo suvereno postaviti. Putinove izjave mora se shvatiti vrlo ozbiljno.

Mislite da je Macron platio cijenu tih svojih izjava?

Troskot: Ja ne bih volio da mi svi platimo cijene tih izjava i da bi Putin mogao poslati rakete na Francusku. Malo ljudi zna da Rusija posjeduje hipersonične rakete koje lete preko 30.000 km/sat s detonacijskim snagom 100 puta jačom od Hirošime i Nagasakija, a to poluobrambeni štit Europe ne može skinuti. To znači da raketa takve snage u Francusku dolazi za manje od 10 minuta i tri takve rakete mogu izbrisati Francusku s lica zemlje. Takve neozbiljne izjave, približavanje Kini - a vidite da je Xi pomno birao zemlje u koje će doći, tu je Francuska, tu je Srbija zbog bombardiranja NATO-a i to je Mađarska bliska Rusiji zbog plina - to je drugi razlog.

Treći razlog su te lijeve politike koje nikome nisu jasne. To testiranje fluidnosti na djeci po vrtićima diljem Europe. Recimo u Njemačkoj jedna djevojčica mora doći u vrtić obučena kao dječak da bi se testirala fluidnost. Pa onda ono što smo vidjeli na Eurosongu praktički proklamacija javnog sotonizma što ljudi u Europi nikad nisu gledali na takvoj razini.

No to je umjetnost...

Troskot: Pustite vi ‘to je umjetnost‘. Tu se mogu iščitati određene poruke. Europa, čak i liberali, su vidjeli da se s takvim stvarima ne slažu, a posljedica je ta da se Europa vratila tradicionalnim vrijednostima.

Gospođo Raukar, vi dolazite iz svijet umjetnosti...

Raukar: Da, to je ono što desnica radi. Desnica straši, desnica želi da se ljudi boje, desnica prijeti, desnica bi određivala što se može događati u kulturi i umjetnosti - najvažnije je da se to jako dobro kontrolira i još bolje cenzurira. Situacija s migrantima je, naravno, jako kompleksna situacija. Mi smo, također, naravno protiv ilegalnih migracija. Međutim, ilegalne migracije se neće zaustaviti tak što ćete vi staviti žicu na granicu. Neće! I to svi vrlo dobro znamo. No tipično je da teret migracija treba rješavati cijela Europa zajedno, a ne one zemlje koje su na rubu i prve na udaru. Što se tiče legalnih migracija, podsjetila bih vas da Hrvatska udruga poslodavaca - a to nije ni lijevo ni desno, nego naprosto poslodavci - kažu da će u Hrvatskoj do 2030. trebati 500.000 stranih radnika. Pola milijuna. A oni neće doći iz Njemačke. O vrlo je upitno hoće li doći iz južne Amerike. Nisam baš sigurna jer ti pokušaji da se raseljena Hrvatska vrati, tjeraju je već 30 godina i za sada nisu dali rezultata. Dapače, oni pokušaju koji su se i dogodili završavali su velikim razočarenjem.

Mi moramo imati politike koje će uzeti u obzir i našu tragičnu demografsku situaciju i politike koje su vezane uz gospodarstvo i radnu snagu. Prema tome, ono što je Hrvatskoj neophodno, a na čemu treba raditi i na nivou EU, to su integracijske politike u kojima ćemo upoznavati naše nove sugrađane, njih s nama, našim običajima i kulturom, učiti ih hrvatski jezik (mi smo u Zagrebu napravili čitav program učenja hrv. jezika - besplatan za strane radnike) i isto tako upoznavati njihove kulture i običaje i u tom susretu napraviti integraciju koja je održiva.

Smatrate li vi, gospođo Orešković, problematičnom tu činjenicu da je velik broj Nijemaca i Francuza glasa za te izrazito desne opcije?

Orešković: Naravno da u tome vidim veliki problem. EU o kojoj sam ja učina na fakultetu za mene je značila prostor koji prednjači jednim diplomatskim duhom, sposobnošću diplomacije da riješi sve svjetske probleme, prostorom koji teži uspostavi mira i prosperiteta svih svojih država članica. A onda kad se politika pretvorila od onih koji promišljaju o sadašnjosti i budućnosti u one koji imaju bolji PR, pa kad su tu još došle društvene mreže, bolji PR je značio tko bolje pogađa emociju u formatu od 30 sekundi, mi smo dobili političare kakve imamo danas. To su birokrati, 18. ili 208. ešalon nekadašnjih europskih velikana. U takvom prostoru dolaze oni koji znaju profitirati na strahu. Strah je, nažalost, moćnija emocija od bilo čega što je racionalno, ili onda ne spominjem ljubav. Činjenica je da jedan dio stanovništva osjeća tjeskobu i nesigurnost zbog nepoznatih i drugačijih, ali je Europa izgubila taj kapacitet da druga i drugačije integrira u svoje redove i da iz toga izvuče benefit za sve. Tako i nastaju ovi pokreti koji kažu da će Europa izgubiti svoje kršćanske temelje - iako su osnivači gradili Europu kao mjesto na kojem slobodnomisleći ljudi grade prostor budućnosti...

Znači mislite da kršćanske vrijednosti ne bi trebalo ugrađivati u temeljne ugovore EU kao što predlažu u Mostu?

Orešković: To je jedna reciklirana ideja o kojoj se na razini raspravljalo i debatiralo kad se htjelo donijeti Europski ustav pa se zaključilo da bi to rastočilo ono što je doista prava suština, srži i genetski kod Europe a to je multikulturalnost, uvažavanje različitih religija koje žive na istom prostoru i koje su ovdje ostavile svoj povijesni i kulturološki trag. To vidite u arhitekturi, u književnosti, u umjetnosti svih vrsta i, najvažnije od svega, u pravnoj državi. Meni je kao pravnici najveći poraz ovih EU izbora to što je čitava Europa zaboravila na svoje pravne temelje, na vrijednosti vladavine prava, borbe protiv korupcije... To danas u Europi ne postoji, a ako će nas išta uništiti brže od Putinovih supersoničnih raketa, onda će to biti upravo ta činjenica. Kako to djeluje na primjeru Hrvatske, vidite po tome da smo kroz 10 godina kroz proces pregovora i pristupanja i zatvaranja poglavlja, od kojih je poglavlje 23 koje se odnosi na vladavinu prava bilo najteže, mi smo imali obvezu uspostavljanja USKOK-a, PNUSKOK-a, Povjerenstva za sukob interesa, jačanja neovisnosti pravosuđa - a onda je potezom pera Andreja Plenkovića sve to u roku od 8 godina izbrisano s lica zemlje. To se želi uništiti, između ostalog i time što se napada i mene, moje političko djelovanje, te angažman moje nasljednica Nataše Novaković. I onda kao trešnja na šlag dolazi Domovinski pokret i kaže: ‘Ne, te će sad biti neki novi, drugačiji HDZ. Ove korupcijske afere koje smo dosad držali u ladici, to sve više ne vrijedi.‘ Takav Plenković član je EPP-a. Ursula von der Leyen i sama je jedna korupcionaška teškašica, nju se istražuje zbog korupcijske afere pri nabavi cjepiva. To nas vodi u Europu u kojoj domicilni Europljani nemaju više razloga vjerovati da se ta Europa više može oduprijeti svim ovim silnicama koje će ju rastočiti na sve strane.

S nama je danas trebao biti i netko iz HDZ-a, ali nisu mogli doći jer baš danas u 16 sati se održava njihov nacionalni odbor. Kad ste spomenuli Ursulu von der Leyen, neki dan čitam da 75 posto ispitanika na razini EU zna tko je ona, a 25 posto uopće ne zna. A svega 35 posto zna čime se ona bavi i ma mišljenje o njenom radu. Što nam to govori o zainteresiranosti građana EU za EU institucije?

Lozo: Prije toga bih se osvrnula na temu o kojoj su govorili moji prethodnici a što je možda uplašilo birače i koji su svoj strah izrazili na biralištima. Oz rečenoga bi se moglo iščitati da želimo poštovati vladavinu prava, s čime se svaka demokratska zemlja slaže, ali onda se postavlja pitanje kako rješavati ilegalne migracije. Ako je to ilegalno...

A koje je onda vaše rješenje?

Lozo: Rješenje je stroža kontrola granica. Koje drugo rješenje može postojati? Mi se ne možemo praviti da tog problema nema. Naša policija je treba čuvati rigoroznije upravo zbog stavka u paktu o migracijama da zemlja pružateljica azila je dužna o toj osobi, a ne znamo o kojem broju tih osoba se radi - a pravi podaci vjerojatno zaostaju za brojevima koje imamo...

Ali većina tih ljudi ne želi ostati u Hrvatskoj.

Lozo: To nije istina.

To je rekao ministar Božinović.

Lozo: Onda su to podaci ministra Božinovića. Ali pak t o migracijama kaže da je zemlja pružateljica azila dužna brinuti o osobi najmanje 3 godine o ne omogućiti sekundarnu migraciju. Pa znate li što to znači za Hrvatsku? A onda imate ove legalne migracije. Iz državnih institucija dolaze podaci o potrebama oko 500.00 stranih radnika. Vjerojatno su oni rekli da postroji potreba za radnicima, kako oni mogu znati da postoji potreba za stranim radnicima.

Pa to je procjena Udruge poslodavaca, oni znaju koliki oma radnika.

Lozo: Ta kompilacija podataka o demografskoj kataklizmi i potrebi da se u Hrvatsku asimilira toliki broj stranaca je za Hrvatski nemoguća misija.

A što ćemo s ekonomijom? Hoćemo li je pustiti da propadne?

Lozo: To se moglo pomiriti nekad ranije... Uvođenjem Bolonjskog procesa Hrvatska je poslužila kao platforma za uzgoj visoko obrazovanog kadra po načinu obrazovanja kompatibilan zapadno europskim tržištima rada i tu je krema naše mladosti zajedno sa strukovnim obrazovanjima otišla iz Hrvatske jer su tamo bolji uvjeti.

Raukar: I jer tamo nema toliko korupcije.

Lozo: Mi se sada nalazimo u zrakopraznom prostoru u kojem bismo trebali ekonomski napredovati u kojem neke generacije vide da se za par sto eura ne isplati ne odlaziti. Nije lako otići iz Hrvatske, učiti jezik i sve. No ljudi to svladavaju za daleko veći novac. U Hrvatsko imate taj vakuum nedostatka radnika koji se prikazuje da će se nadopuniti stranim radnicima a vidimo koje poslove rade. Ne provjerava se njihovo znanje jezika, ne nostrificiraju se njihove diplome, oni se zatvaraju u svoje krugove, a Hrvati će se potom etiketirati da su ksenofobni. Moja poanta je da za sve mora postojati mjera. Ako je mjera Hrvatske 3 milijuna i 800 tisuća stanovnika, onda mora postojati i mjera za uvoz stranih radnika. Ali 500.00 za pet godina? Kako? Pa to je zamjena stanovništva? I mi se tome protivimo.

Orešković: Pitala bih vas, jer dolazite iz akademske zajednice, ako ćete mladom obrazovanom čovjeku objasniti svoje demografske mjere, da ste za ministra demografije postavili čovjeka koji je kineziolog diplome iz Travnika izdane u subotu? Kako to može mladu obrazovanu osobu uvjeriti da u Hrvatskoj vrijedi meritokracija? I nije li najopustošenije područje Hrvatske Slavonija i Lika - a tamo je HDZ na vlasti? Kako vi mislite s HDZ-om nadoknaditi to vrijeme? I jeste li svjesni da su vlasnici agencija za uvoz - to je strašna riječ ali to je uvoz - strane radne snage u rukama moćnih HDZ-ovaca? Dajte mi objasnite to licemjerje?

Lozo: Vi ste simpatični i trebali biste voditi neku emisiju. Drugo, ja iako nisam pravnica, ne pada mi na pament opravdavati HDZ za njhovu vladavinu proteklih 8 godina.

Tuga raseljene Slavonije je rak rana hrvatskog društva i bilo bi dobro da svi traže rješenja. A ne da je DP jedini koji u svom programu razvija strategiju demografskom oporavka. Briga za hrvatsku budućnost koju vi vidite u uvozu radne snage, neće dovesti do naseljavanja Slavonije, no ono što nas povezuje s EU izborima, jest katastrofalna EU poljoprivredna politika koja nameće rezolucije koje se moraju poštovati. U medijima četiri godine EU politike ne postoji, a onda u vrijeme izbora govori se samo o velikim EU plaćama. No vratim ose poljoprivredu, uvode se mjere za uzgoj bez pesticida i onda takva hrana postaje preskupa a poljoprivrednicima se uskraćuju poticaji a jedni s tim poticajima mogu biti konkurentni. Onda se uvozi hrana iz trećih zemalja gdje tih rezolucija nema.

Troskot: Nije istina da se 30 godina pokušavalo vratili ljude iz Latinske Amerike. Putovao sam tamo pa znam. Baš im se otežavalo. A sad primamo ljude za koje ne znamo što mogu doprinijeti. S druge strane, osobno znam primjere za ljude koji su završili medicinski fakultet u Čileu ali ih se maltretira i ne mogu ući u Hrvatsku. Razlozi su uglavnom politički jer im se imputira da su povezani s ustaškom desnicom što nije istina. Drugo, nije se radilo o strateškom povratku tih ljudi.

Ali to su ljudi čiji su pradjedovi bili iz Hrvatske? Oni nemaju veze s Hrvatskom?

Troskot: Ali ima kontingent od 200.000 ljudi koji su spremni doći jer je tu puno sigurnije, još uvijek, za život nego tamo gdje žive. No tu sigurnost nećemo moći imati ako se ne postavimo strože prema ilegalnim imigrantima. Također, treba ih sustavno učiti jezik i poslati tamo kontingent profesora hrvatskog jezika. Nama je tu najveći konkurent Španjolska - jer oni znaju jezik. Tu smo već izgubili 30 godina.

Raukar: Nisam dosad čula da je Bolonja kriva za odlazak naših ljudi. Po istraživanju je za to kriva korupcija i to zamjeramo DP-u da pomaže HDZ-uz u koruptivnim rabotama. Lakše bi bilo vratiti nekoga tko je otišao prije 10 godina, a ne nekoga tko je otišao u južnu Ameriku prije dvije generacije. Nitko neće biti protiv da se ljudi vrate iz južne Amerike, ali to će se možda dogoditi a možda i neće. Ne radi se da poslodavci ne žele Hrvate nego znaju da ih nema. I zato umjesto da gradimo zidove i ograde, trebamo razvijati integrativne politike.

Orešković: Mi smo korupciju konsolidirali s trećim mandatom HDZ-a. Kad kažemo da nam treba pola milijuna stranih radnika - no za koja zanimanja nam trebaju? No možemo li uvesti učitelje i suce? Mi smo ono što je kičma nacije potjerali stvaranjem mentalnog stava da se straži podobnost i da je vlast slast. To je problem ovog vašem ministra s diplomom iz Travnika u subotu.

Troskot: To je jedno od rješenja. Kad sam igrao nogomet u Dinamu, igrao sam na probi u Bundesligi. Oni su rekli da će, ako prođem, platiti mom prvom klubu. E sad ako taj primjer prelijemo na politički svijet, to bi trebala biti službena politika da nam EU financira troškove za tu djecu i mlade što su otišli i da se taj trošak investicije ljudskog kapitala može ponovno ulagati.

Orešković: Država koja nije u stanju svoju pamet zadržati,, ta nacija gubi globalno. I neće uspjeti nikakve ideje da ćete uspjeti transferirati ljude iz južne Amerike.

Slijede predsjednički izbori. Je li već sada počela kampanja?

Raukar: Pa možda jer mislim da je Nino Raspudić najavio kandidaturu. Ali mislim da nije dobro da to sve tako dugo traje. O našem kandidatu ne odlučuje vrhuška nego svi kandidati. Ai to nećemo znati prije jeseni.

Orešković: Mislim da će kampanja krenuti čim na naslovnici osvane neki naslov da netko ima podršku u određenom postotku kao što se pojavio DP s Miroslavom Škorom.

Hoćete li podržati Milanovića?

Orešković: Ne znam. Vidjet ćemo kakav će mu biti karakter u tom trenutku. No on ima određeni fajt. Ali uvijek su dva ovna na brvnu, no ja zasad drugog ne vidim.

Lozo: DP će sudjelovati u predsjedničkim izborima, no ja mislim da je prerano o tome govoriti. Dopustite nam da se još malo veselimo našem prvom zastupniku u Europskom parlamentu.

Troskot: Mi ćemo se sada baviti s analitikom što se dogodilo na izborima. Nismo ostvarili zadani cilj. Definitivno će nam jedan put biti unutarstranački izbori koji koincidiraju s predsjedničkim izborima u prosincu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 19:12