Termin “iracionalan” najčešće koristimo kako bismo opisali sve ostale investitore, počesto zaslijepljeni samouvjerenošću koja skriva vlastite greške i pogrešne procjene.
Zastrašujuće kompleksan svijet financija, pogonjen interakcijom velikog broja aktera u kojoj se svakodnevno na globalnoj razini vrte bilijuni dolara, u svojoj je srži iznenađujuće - jednostavan. Stvari se možda doimaju drukčijima, jer je svaka realizirana transakcija priča za sebe i predstavlja put u nepoznato, opisujuću avanturu inspiriranu pokušajima interpolacije prošlih događaja.
Prepoznatljive fraze
No kroz nepreglednu šumu financijskih instrumenata čija se vrijednost neprestano mijenja, kontinuirano se provlači jedan prepoznatljiv detalj.
Riječ je, naravno, o komponenti neizvjesnosti. I upravo se u toj činjenici krije esencija financija koju je relativno lako pojmiti.
Na to nas uporno podsjeća poznata fraza, sitnim slovima utisnuta u različitim inačicama pravno obvezujućih dokumenata, kao nezaobilazan podsjetnik na inherentno nesigurnu narav financija.
“Prinosi iz prošlosti nisu garancija prinosa u budućnosti”, tako otprilike glasi upozorenje kojim je moguće sažeti onaj isti, iznimno nepredvidiv svijet financija. A upravo zahvaljujući toj etiketi notorne je prevarante lako prepoznati; oni se najčešće služe frazama kao što su “sigurna zarada” ili “visoka zarada”, što je u izravnoj koliziji s neizvjesnošću kojom odišu financijska tržišta.
Zamka za lakovjerne
Izuzetak su instrumenti poput klasičnih bankovnih depozita, obveznica izdavatelja s vrhunskim kreditnim rejtingom ili polica životnog osiguranja, koji prinosima obično nisu u stanju ozbiljnije parirati ni stopi inflacije, što ih čini manje atraktivnima, a usto su i zaštićeni specifičnim mehanizmima.
U svim ostalim slučajevima zrnce zdravog razuma bit će dovoljno da biste prozreli prevarante - bilo kakav spomen neuobičajeno visokih prinosa gotovo je siguran znak da je riječ o zamci za lakovjerne koji lako mogu postati žrtvom snalažljivih predatora i brižno konstruiranih piramidalnih modela.
Takve su epizode poput crvene krpe za Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (HANFA) koja upravo pokreće opsežnu edukativnu kampanju usmjerenu na male ulagače, u pokušaju da ih upozori na ponuditelje nedovoljno poznatih financijskih instrumenata na internetu, koji ponekad djeluju i s onu stranu zakona. Problem je, međutim, što običnu prevaru i nije tako teško detektirati, već ulagače ponekad treba štititi i od - njih samih. To se u prvom redu odnosi na složene financijske instrumente koji funkcioniraju u skladu s postojećom legislativom, ali u najekstremnijim oblicima neodoljivo podsjećaju na kasino u kojem su kockari uvijek na - gubitku.
Investitori, nažalost, najčešće nisu ni svjesni brojnih rizika kojima se olako izlažu. To je slikovito pokušao dočarati Jason Zweig, opisujući tržište kapitala kao “kaotičnu košnicu milijuna ulagača koji su spremni višestruko platiti nadu i potplatiti vrijednost”.
Kliknite na fotografiju za cjeloviti prikaz infografike!
Princip poluge pritom je jedno od najpotentnijih oružja kojima se potencijal brze zarade gura u prvi plan.
Riječ je o mehanizmu što se krije iza termina “leverage”, a širom otvara vrata financijskih tržišta malim ulagačima, nudeći mogućnost akumulacije masivnih pozicija uz vrlo niska inicijalna ulaganja.
Putem komada plastike (kreditne kartice) i svega nekoliko stotina dolara danas je moguće u tren oka dohvatiti egzotične instrumente poput nafte, zlata ili inozemnih valuta. Arsenal dostupnih oruđa prilično je širok, a obuhvaća instrumente poput ugovora za razliku (CFD ili “contracts for difference”), klasične i binarne opcije, ili pak platforme za trgovinu valutama u realnom vremenu. Pritom se rizik pojavljuje u nekoliko slojeva, najprije otvarajući mogućnost gubitka dijela ulaganja, a u onoj najekstremnijoj varijanti može izazvati gubitak veći i od inicijalnog ulaganja. Odgovornost je u tom slučaju na ulagačima, jer je trgovina tim instrumentima posve legalna.
Informirajte se o rizicima
Upravo na tu činjenicu upozorava Hanfa, podsjećajući kako ulagači rizike povezane s ulaganjima preuzimaju na vlastitu odgovornost.
Stoga je najmanje što možete učiniti za sebe i svoj novac da se podrobno informirate o rizicima i opasnostima, koristeći edukativne materijale, savjete i upozorenja istaknute na stranicama www.hanfa.hr.ƒ
Internet nudi pregršt primamljivih modela koji redom obećavaju brzu zaradu i lagodan život. Štoviše, vrlo brzo se stječe dojam da su se društvene mreže urotile protiv vas, neumorno servirajući slične oblike ulaganja - svako iduće rizičnije od prethodnoga. Primjerice, istraživanje francuskog regulatora AMF pokazuje kako čak 89% ulagača koji se odluče na trgovanje CFD-ovima ili valutama u konačnici - izgubi novac; u razdoblju od četiri godine gubitnici su ostali bez čak 175 milijuna eura, dok je kumulativan dobitak preostalih 11% iznosio svega 14 milijuna eura. “Investiranje je”, kako kaže Warren Buffett, “jednostavno, ali ne i lako”, zbog čega uvijek treba imati na umu lako pamtljivo pravilo: ako se nekakvo ulaganje doima predobrim da bi bilo istinito, onda vjerojatno i jest tako. Ponude koje lakovjerne ulagače dovode u napast i ugrožavaju njihovu ušteđevinu moguće je grupirati prema osnovnim principima koji uglavnom “napadaju” psihologiju ulagača.
1) Zajamčeni visoki prinosi
Siguran znak za uzbunu; u svijetu financija nema “besplatnog ručka”, a navođenje konkretnih (visokih) prinosa nepogrešivo upućuje na nekakvu piramidalnu strukturu.
2) Kredibilitet
isticanje reputacije posrednika koji nudi svoje usluge donekle olakšava stvari; najmanje što možete učiniti jest provjeriti točnost tih tvrdnji, kao i ingerencije nadležnog regulatora.
3) Reciprocitet
Simbolični darovi kreiraju zanimljivu mentalnu petlju, uspješno lomeći otpor i nepovjerenje klijenata, uspostavljajući prisniji odnos koji se, najčešće zahtjevom za protuuslugu, vrlo brzo pretače u novčani gubitak.
4) Društveni konsenzus
Ako svi to rade, onda valjda nema razlogu za brigu; činjenica da su milijuni malih ulagača spremni okušati sreću u trgovini egzotičnim instrumentima nipošto ne znači da su svjesni rizika.
5) Oskudica
‘Još malo, pa nestalo’; još jedno od psiholoških oružja kojima prevaranti napadaju mentalni sklop ulagača, pokušavajući im nametnuti osjećaj gubitka ukoliko ne prihvate (jedinstvenu) ponudu.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija EPH i Hanfe, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....