Oko 28 tisuća maturanata danas polaže prvi obavezni ispit na državnoj maturi: Od ove godine i jedna promjena

Oko 28 tisuća maturanata danas polaže prvi obavezni ispit na državnoj maturi, onaj iz engleskog jezika. Polaganje državne mature prijavilo je 30.870 pristupnika, među kojima je 10.810 gimnazijalaca, 16.127 učenika strukovnih škola te 3933 kandidata iz skupine starijih generacija i učenika susjednih zemalja, prvenstveno BiH.

Bez obzira na ukupan broj prijava, toliko učenika ipak neće pristupiti maturi jer pravo izlaska na ispite ostvaruje 29.253 pristupnika, a razlika se odnosi na maturante koji nisu završili razred, objašnjava ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović, uz podatak kako je za potrebe mature tiskano oko 140 tisuća ispita.

Riječ je o prvoj državnoj maturi u kojoj su svi ispiti izrađeni na temelju novih kurikuluma, za razliku od lanjske kada su ispiti bili hibridni, odnosno dijelom po starim nastavnim programima, a dijelom po novim.

Kao i proteklih godina, najviše kandidata je za izborne predmete prijavilo fiziku, biologiju, politiku i gospodarstvo, potom kemiju, informatiku i psihologiju. Najmanje biranim izbornim predmetima na maturi broj prijava je blago porastao, pa je ove godine vjeronauk prijavilo 93 kandidata u odnosu na lanjskih 72. Slično je s etikom – lani ju je prijavilo 59 kandidata, a ove godine 73.

- Znakovito je da ove godine imamo poprilično veći broj onih kandidata koji su stekli pravo pristupa u odnosu na prošlu godinu, što nema veze s demografskim trendovima. Naime, broj maturanata strukovnih škola s pravom pristupa maturi u odnosu na lanjskih 14.001 veći je za oko 1300, dok je broj gimnazijalaca u blagom padu, za njih 76. Povećan je i broj kandidata iz ostalih skupina i to za 250 u odnosu na lani, kaže Filipović.

Najveća promjena na maturi ipak je uvođenje jedinstvenog ispita iz hrvatskog jezika, bez podjele na osnovnu i višu razinu, a druga novina jest da esej iz hrvatskog jezika ponovo postaje uvjet prolaska ispita. U NCVVO-u kažu kako je do promjene s jedinstvenom razinom ispita iz hrvatskog došlo zbog uočene pojave sve većeg broja gimnazijalaca koji su posljednjih godina prijavljivali osnovnu razinu, što su neki fakulteti i tolerirali za upis u njihove studijske programe. Istodobno, povećavao se broj učenika strukovnih škola koji su prijavljivali višu razinu iz hrvatskog, iako su upravo zbog učenika strukovnih škola ispiti i bili podijeljeni na A i B razinu. – Time je temeljna intencija osnovne razine znanja iz ispita hrvatskog jezika izgubila smisao, kaže Filipović, dodajući kako je jedinstveni ispit iz materinjeg jezika praksa niza europskih zemalja.

Matura ove godine završava ispitima iz hrvatskog jezika (26. i 27. lipnja) te matematikom, zadnjim ispitom u kalendaru 28. lipnja. Objava rezultata bit će 12. srpnja, rok za prigovore je 14. srpnja, a konačna objava rezultat 19. srpnja.