Pola godine nakon odluke u oglednom postupku da je sporazum o konverziji zakonit, Vrhovni sud se odlučio obratiti Europskom sudu jer je ocijenio da mu je "tumačenje prava Europske unije potrebno za donošenje odluke u predmetu u kojem odlučuje". Radi se o korisniku kredita koji je 30. lipnja 2006. godine uzeo kredit od 78.200 CHF radi dovršetka kuće. U studenome 2014. godine podnio je tužbu općinskom sudu u Osijeku smatrajući da su nepoštene ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i jednostranoj izmjeni kamatne stope, a onda je u siječnju 2016. godine s bankom potpisao dodatak ugovoru. Iako je dobio pretplatu, ustrajao je na zahtjevu za utvrđivanje ništetnosti promjene kamatne stope. Stoga Vrhovni sud postavlja dva pitanja: primjenjuje li se direktiva EU 93/13 o nepoštenim potrošačkim uvjetima na ugovore o kreditu sklopljene prije ulaska Hrvatske u EU, a ako je odgovor potvrdan, je li Zakon o konverziji u skladu s tom direktivom?
Vrlo nezadovoljna, Udruga Franak je prozvala Vrhovni sud da "tendencioznim pitanjima" postavljenima Sudu EU oko usklađenosti Zakona o konverziji s pravom EU "pokušava spriječiti banke u vraćanju novca opljačkanim potrošačima". Aktivist Goran Aleksić i odvjetnik Igor Metelko rekli su da je u obrazloženjima pitanja iznesen "niz lažnih informacija" te da se radi o istom onom pitanju koje je Vrhovni sud već riješio u oglednom postupku. Odbacujući optužbe Udruge Franak, Vrhovni sud je kazao da su razlozi podnošenja zahtjeva iscrpno navedeni u zahtjevu "u kojem su vjerno prenesene stranačke dispozicije iz glavnog predmeta, a ne lažne informacije", dodajući da zahtjev nije sastavljen "na temelju pravnih shvaćanja i tumačenja Udruge Franak".
Premda postavljenim pitanjem nije zadovoljan ni Denis Smajo iz Udruge Potrošač, ističući da Vrhovni sud u obrazloženju sugerira negativnu odluku po potrošače, on ne sumnja da će Europski sud slučaju pristupiti vrlo temeljito i da će ishod biti povoljan za potrošače. Međutim, budući da će taj će proces trajati najmanje godinu dana, on vjeruje da će nacionalni sudovi zastati s donošenjem odluka u pojedinačnim predmetima. To znači da bi oko 21 tisuća tužbi mogla biti na čekanju do konačnog tumačenja suda EU o tome jesu li dužnici obeštećeni konverzijom ili ne. Odvjetnica Marina Cvitko Tomić iz Pazina, koja je Vrhovnom sudu i uputila pitanje u oglednom postupku, kaže da se radi o identičnom pitanju i da je sada ključno da argumenti tužitelja, hrvatskog potrošača, dođu do Europskog suda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....