TUŽNI PRIZORI

Ogorčenje u Đakovu, posječene tisuće stoljetnih stabala u biskupijskoj šumi: ‘Sijeku sve do gola!‘

Iz tvrtke Sunčane šume kažu da je riječ o ‘oplodnoj sječi, jer je starost 110 godina‘

Piše:

Nikola Patković

Objavljeno: 14. veljača 2022. 23:24

Sječa bukve i hrasta koje provodi tvrtka Sunčane šume

Vlado Kos/Cropix

Na tisuće stabala bukve, graba, hrasta kitnjaka, lipe i ostalog tvrdog bjelogoričnog drveća posječeno je unatrag nekoliko mjeseci u biskupijskim šumama nedaleko od Đakova, točnije na potezu između Breznice Đakovačke i Paučja te u neposrednoj blizini popularnog izletišta i jezera Borovik. Riječ je o šumama Đakovačkoosječke nadbiskupije, u kojima već godinama koncesiju za upravljanje i gospodarenje ima tvrtka Sunčane šume, hrvatskog gospodarstvenika Jake Andabaka.

Dijelovi šume koji su posječeni nalaze se i na popularnom i važnom Slavonskom planinarskom putu, omiljenoj i izazovnoj, 8 km dugoj trasi, koja ide od predjela Vučja glava na Krndiji, do planinarske kuće Borovik, te uz popularnu brdsku biciklističku stazu Borovik - Vuka.

Tako velika sječa šume izazvala je ogorčenje brojnih izletnika koji su unatrag mjesec, dva prolazili Slavonskim planinarskim putem, ili su samo tražili mir u prirodi stoljetnih šuma. Neki od njih javili su se i u našu redakciju, a mi smo odgovore zašto se dogodila tolika sječa, je li bila nužna, može li se zaustaviti... potražili u Sunčanim šumama, iz kojih pišu da je riječ o "oplodnoj sječi, jer je starost te sastojine 110 godina, a radi se o običnoj bukvi, koja ima sječivu zrelost 100 godina". Osim obične bukve, tu su i druga stabla, a svima je, tvrde, starost 110 godina.

Pomlađivanje sastojina

"U svrhu pomlađivanja sastojina planiramo izvršiti radove sječe i izrade drvnih sortimenata na cijeloj površini odsjeka te realizirati etat od 4294 m3. Stabla koja se nalaze u ovom odsjeku bilo je nužno posjeći, kako bismo obnovili sastojinu na manjoj površini", odgovorio je Leonard Kereta, direktor Šumskog gospodarstva Đakovo, dodavši i kako je sječa propisana Programom gospodarenja, odobrenim od Ministarstva poljoprivrede.

"U slučaju da ne provedemo propisane radove, činimo prekršaj prema Zakonu o šumama. Zato od radova ne možemo odustati, a i sa šumarskog stajališta ne vidimo razlog odustajanja. Sastojina je dobro pomlađena (dovoljan broj mladih biljaka po jedinici površine) i stabla su zrela za sječu. Cilj oplodnih sječa je prirodno pomlađivanje sastojine sjemenom sa starih stabala koja se na njoj nalaze. U slučaju da na dijelovima površine ne uspije pomlađivanje, bit će posađene sadnice hrasta i bukve", zaključili su iz Sunčanih šuma.

- Sa šumarskog stajališta, sve je opravdano - sijeci, narast će! No, pomlađivanje iz sjemena traje godinama. Razumijem da imaju pravo na oplodnu sječu u dozvoljenoj površini, ali sijeku do gola šumu uz Slavonski planinarski put u neposrednoj blizini Borovika! Moj laički zaključak je da je lokacija zgodna zbog pristupnih putova, a da su tu istu oplodnu sječu mogli obaviti u nekom drugom dijelu od 9000 ha kojim gospodare, tamo gdje ljudi baš ne zalaze. Ova je lokacija od iznimnog značenja za rekreaciju i razvoj turizma ovog kraja. Životni vijek bukve je 400 do 500 godina. Šuma oko jezera trebala bi biti park šuma. Prije 10 godina Sunčane šume predstavile su projekt Biciklističke staze Borovik - Vuka, gdje su se pozvali na ispunjenje svojih ekoloških zadaća, kao nositelja FSC certifikata, i posebno naglasili socijalnu ulogu šume! Deset godina kasnije, šumu uz tu trasu sijeku do gola! - kazala nam je Margareta Krivić, odvjetnica iz Osijeka i zaljubljenica u prirodu. I sama je, kaže, poslala upite, ali efekta nije bilo.

Zakonska obveza

Nama su iz Nadbiskupije odgovorili da Sunčane šume "gospodare šumom u skladu s propisima RH i planom gospodarenja koji odobravaju nadležna tijela, a koji ne može propisivati Nadbiskupija kao vlasnik šuma". Slavko Dešić, načelnik Općine Drenje, kazao nam je da su s Planinarskim društvom Đakovo apelirali na Sunčane šume da se pronađe kompromis. No odgovoreno im je da je to nemoguće zbog zakonske obveze.

- Jako nam žao što je posječena tolika količina stabala, ali, nažalost, ne možemo ništa poduzeti, jer je očito sve prema zakonu - kazao je Ivan Baličević, predsjednik PD Đakovo.

Vladimir Ivezić, profesor agrošumarstva: ‘Nije lijepo vidjeti, ali ne znači da nije održivo šumarstvo‘

Ne želeći ulaziti u konkretan slučaj, doc. dr. sc. Vladimir Ivezić, profesor agrošumarstva na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, objasnio je kako se određuje područje za sječu.

- Svaka sječa šuma radi se u skladu s 10-godišnjim planom gospodarenja (gospodarska osnova) koji priprema odjel za uređivanje šuma, a odobrava Ministarstvo poljoprivrede. Pritom se vodi računa da ukupni etat, tj. prirast biomase na određenom području, uvijek raste. Biomasa određenog područja sastoji se od šuma svih dobnih razreda, od najmlađih do najstarijih, no sječa se vrši u najstarijim sastojinama, čija ukupna posječena biomasa je kompenzirana 10-godišnjim prirastom mlađih sastojina. No, s obzirom na to da se sječe provode u najstarijim i najljepšim sastojinama, to svakako nije lijepo vidjeti, ali to ne znači da se tu ne radi o održivom šumarstvu, tj. o održivom gospodarenju - kaže.

- Ukratko, plan gospodarenja mora zadovoljavati principe održivog šumarstva, i samo kao takve ih Ministarstvo poljoprivrede može odobriti, a tvrtke koje upravljaju tim površinama trebaju ga se pridržavati. Dakle, upravitelj šume mora provesti ono što propiše Ministarstvo, odnosno Hrvatske šume. Nažalost, kada se to dogodi na frekventnim mjestima, i kada se zahvati veća površina šume, to onda ne izgleda lijepo, a s druge strane, pomlađene sastojine nalaze se na nekim drugim lokacijama, i k tomu nisu vidljive. U budućim izradama gospodarskih osnova moglo bi se voditi računa i o lokaciji na kojoj se siječe, kako bi se izbjeglo narušavanje krajolika koje se koristi za rekreaciju i planinarenje. No, pritom valja naglasiti da oni koji rade planove gospodarenja moraju voditi računa i o starosti stabala, odnosno potencijalnoj opasnosti koju ona nose za ljude - rekao je Ivezić.