Smije li odvjetnik u žalbi na presudu kojom nije zadovoljan koristiti slobodniji rječnik? I dokle može sezati odvjetnikova sloboda govora pred sudom, a da na pređe crtu koja predstavlja vrijeđanje suda? Tim se pitanjem na nedavnoj sjednici bavilo 13 sudaca Ustavnog suda i donijelo, ali ne i jednoglasno, odluku u korist slobode govora.
Odvjetnica iz Zagreba, Jasna Matičević je u svojoj žalbi na presudu kojom njezina stranka i ona nisu bili zadovoljni uz ostalo napisala da je obrazloženje presude "nadasve zabrinjavajuće i nadsve zastrašujuće". Tu je konstataciju podebljala i iza nje stavila niz od 63 uskličnika. Napisala je i da su stavovi suda izneseni u presudi "puko nagađanje i naklapanje", a zaključci suda "tendeniciozni", "pravno promašeni", "arbitrarni", i "u sferi znanstvene fantastike".
Dodala je kako je "nadasve posve frapantno" da prvostupanjski sud nije htio utvrditi odlučnu činjenicu". Zaključila je kako je sve dok u Hrvatskoj postoji ovakva razina pravne zaštite " posve logičan odgovor da postoji egzodus stanovnika iz Hrvatske u države u kojima ovakvi standardi ipak nisu svakodnevnica"...
Navedne izraze koje je u tekstu podebljala i dodatno naglasila nizovima uskličnika i upitnika, odvjetnica Matičević je koristila u žalbi na presudu Trgovačkog suda u Rijeci donesenu u studenom 2018. kojom su njezina stranka i ona bili nezadovoljni. Uredujući sudac rječkog suda, međutim smatrao je da citiranim navodima ta odvjetnica vrijeđa sud pa joj je izrekao novčanu kaznu od 5000 kuna. Matičević je to smatrala nečuvenim kršenjem odvjetničkih prava pa se na kaznu žalila Visokom trgovačkom sudu, ali joj je taj sud žalbu odbio i novčanu kaznu potvrdio.
Nezadovoljstvo i kritika presude ne smiju prijeći granice dostojanstvenog i civiliziranog ponašanja, zaljučio je 2020. Visoki Trgovački sud, a Matičević je svojim izrazima po mišljenju toga suda povrijedila Kodeks odvjetničke eitke koja odvjetnicima nalaže da uvijek moraju iskazivati dužno poštovanje prema uatoritetu sudova pred kojima zastupaju svoje stranke.
Ta se odvjetnica, međutim, s pravomoćnom kaznom nije mirila već je podnijela ustavnu tužbu. U njoj je ustvrdla da joj je novčanom kaznom povrijeđeno ustavno pravo na slobodu govora zajamčeno 38 člankom Ustava kao i 10 člankom Konvencije o ljudskim pravima. Navela je da joj nije bila namjera ni vrijeđati ni omalovažavati riječki Trgovački sud sud već da je samo na "energičan i efikasna način" pokušala zaštiti interes svoje stanke, pa je zatražila od Ustavnog suda da kaznu koja joj je izrečena ukine.
Ustavni je sud na nedavno održanoj sjednici njezinu ustavnu tužbu prihvatio i ukinuo rješenje poništio izrečenu kaznu. U obrazloženju je naveo kako je kaznom prekršeno ustavno i konvencijsko pravo odvjetnice Jasne Matičević na slobodu govora.
Ustavni je sud u odluci istaknuo da sloboda izražavanja predstavlja jedno od temeljnih načele demokratskog društva. Pravo na slobodu izražavanja ne odnosi se samo na ideje koje su blagonaklono prihvaćaju već i na one koje vrijeđaju, šokriaju i uznemiruju.
U svakom slučaju ograničavanja slobode govora treba ocjenjivati je li ono društveno potrebno i razmjerno legitimnom cilju, a u slučaju odvjetnice Matičević to ograničavanje nije legitimno. Ustavni je sud, doduše, priznao "da je odvjetnica u žalbi koristila neprikladan i pomalo grub izričaj", ali i dodao da su se ti izrazi odnosili isključivo na izražavanje stava o sudskoj odluci. Ustavni sud je naglasio da su sudovi kao i ostale javne institucije podložni kritici njihova rada "pri čemu mogu biti podvrgnuti širim granicama prihvatljive kritike od običnih građana".
No da je granica između slobode govora i vrijeđanja tanka i podložna različitim interpretacijama, pokazuje i činjenica da je dvoje od 13 sudaca napisalo izdvojena mišljenja suprotna većini - Andrej Abramović i Branko Brkić.
Abramović smatra da je odvjetnica Matičević s razlogom kažnjena za vrijeđanje suda jer se u komunikaciji odvjetnika sa sudom ne smije dopusti govor koji je grublji od komunikacije dopuštene u sudnici među suprotstavljenim strankama.
"Da se u sudnici jedna stranka obraća drugoj riječima koje su (navodno) dopuštene u konkretnom slučaju pod krinkom slobode govora, za održavanje reda u sudnici trebali bi i sudskog stražara, a ne samo suca", ističe u izdvojenom mišljenju Abramović. Brkić ističe da je odvjetnica navodima iz žalbe prekšila kodeks odvjetničke etike.
Treba napomenuti da su u sadašnjem sazivu Ustavnog suda samo Abramović i Brkić prije dolaska na Ustavni sud radili kao suci pa očito imaju drugačiji prag osjetljivosti na vrijeđanje suda od ostalih ustavnih sudaca koji ne dolaze iz sudačkih redova.