VELIKI PREOKRET

Odustali od ‘priziva savjesti‘ na rad nedjeljom!

Tu tematiku prolongiramo do iduće godine kada ćemo ići u izradu novog Zakona o radu, rekao je ministar Piletić

Marin Piletić

 Davor Pongracic/Cropix

Vlada je zasad odustala od najavljenog uvođenja instituta priziva savjesti u novi Zakon o radu, odnosno mogućnosti da radnik odbije raditi nedjeljom zbog svojih uvjerenja. Potvrdio je to danas ministar rada Marin Piletić predstavljajući izmijenjeni Zakon o radu koji je Vlada usvojila na sjednici i poslala ga Saboru.

- Nastao je šum u komunikaciji, ovu tematiku želimo temeljito sagledati kroz izradu novog Zakona o radu iduće godine i zato je to izbačeno – poručio je Piletić.

Ideja je bila da se rad nedjeljom može odbiti, ali u ovoj verziji Zakona bila je i odredba o izuzecima za one koji zbog prijeke potrebe moraju raditi ili ako im to nalaže priroda posla. Ove dvije nedorečene odredbe izazvale su mnoge kritike u javnosti, zato je ipak odlučeno da se maknu iz Zakona.

- S obzirom na niz konzultacija, ponajviše s mikro i malim poduzetnicima koji imaju do 10 zaposlenih, na ovakav način kako smo to zamislili i predstavili na Gospodarsko-socijalnom vijeću, njihov bi rad bio doveden u pitanje. To se ponajviše odnosi na pružatelje socijalnih usluga, u što spadaju i obiteljski domovi gdje se mora pružati skrb 24 sata dnevno. Tu su i zdravstveni radnici,

Istodobno, na Vladi je napokon donesen izmijenjeni Zakon o trgovini, koji definira da trgovci mogu raditi 16 nedjelja u godini, po svom izboru, odnosno 30 posto svih nedjelja u godini. U pravilu, nedjelja je neradna.

Izmjenama Zakona o radu definira se po prvi put da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više, dok sada to nije bilo jasno definirano pa se radnika moglo platiti i kunu više. Prosjek, kažu u Vladi, bio je da se radnika plaćalo 37 posto više za rad nedjeljom.

Ponovno su zakonom definirane i brojne iznimke, odnosno prodavaonice koje će moći raditi i nedjeljom.

To su trgovine u sklopu željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima. Iznimno, zabrana rada nedjeljom ne primjenjuju se ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda (OPG), prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Kiosci i pekarnice moći će raditi nedjeljom i blagdanima od 7 do 13 sati.

Radno vrijeme određuje samostalno trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, a koje trgovac samostalno raspoređuje. U 16 radnih nedjelja u godini dodaje se 15 sati koje trgovac raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:51