U organizaciji Slobodne Dalmacije održana je konferencija "Sigurnost, moguće ugroze i organiziranje nadziranja i spašavanja na Jadranskom moru".
Moderatori rasprave, novinari Saša Ljubičić i Jadran Marinković u amfiteatru Pomorskog fakulteta u Splitu zaželjeli su srdačnu dobrodošlicu uglednim sudionicima, među kojima su i ministar obrane Damir Krstičević te Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova.
FOTOGALERIJA: Konferencija 'Sigurnost na Jadranskom moru'
O aktualnoj problematici pojačanja sigurnosti na moru na konferenciji govorili su Dragan Lozančić, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, kapetan Siniša Orlić kao pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture, Ivo Raffanelli, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, voditeljica Nacionalnog pomorskog centra Mirna Bašić Kovač, zatim direktor Odašiljača i veza Mate Botica te Vinko Prizmić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja.
Dragan Lozančić, Davor Božinović, Damir Krstičević, Miroslav Ivić, Andro Krstulović Opara, Jadran Kapor
Glavni urednik Slobodne Dalmacije Jadran Kapor u pozdravnoj riječi istaknuo je kako je hrvatska obala među dvadesetak naduljih obalnih linija na svijetu, čak i među 10 u Europi, ali i pet na Mediteranu.
- Unatoč tome kritiziramo se da Hrvatska nije pomorska nego primorska zemlja. O sigurnosti vodimo računa više nego ikad prije. Puno intenzivnije i bolje nego što to čine veće i bogatije zemlje. Hrvatski su pomorci prepoznati u svijetu, značajni, zato nam ne nedostaje stručnjaka na temu sigurnosti na moru. I čitatelji Slobodne Dalmacije vezani su uz more. Prepoznali smo to, pokrenuli specijalizirani časopis "Otvoreno more", a sve naše platforme i dodatna izdanja u priobalnim gradovima bave se izazovima sigurnosti na Jadranu koji rastu iz dana u dan - naglasio je glavni urednik te zaželio mirno more i burnu raspravu.
Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara je kazao:
- Split je definitivno pomorska metropola, jadranska metropola ali i važan čimbenik u europskom okružju. Zahvaljujem Slobodnoj Dalmaciji koja je pokazala još jednom da je puno više od obične novine. Ona je društveno odgovorni list, otvara značajne teme, neobično važne teme poput ove. Meni, civilu, koji imam obveze prema građanima i turistima sigunost na Jadranu nije ništa drugo nego paralelna s najvažnijim resursom kojeg imam. Sigurnost naših građana i zemlje hrvatska je nafta - usporedio je Opara.
Dragan Lozančić, ravnatelj DUZS-a je rekao sljedeće:
- Protekla godina bila je burna. Požari su harali obalom, poplave u Ogulinu i Zadru, velika količina snijega zatrpala je Liku, Gorski kotar, angažirala se vojska, nastala su klizišta kad se snijeg počeo topiti, prijetile su nam onda i poplave. Sustav je regirao na lokalnoj razini, organizirajući stožere civilne zaštite. Sve je to stavilo pritisak na sustav.
Ante Sanader, Damir Krstičević i Miroslav Ivić
Donošenje nove strategije o nacionalnoj sigurnosti pruža nam platformu za suradnju i integrirani pristup, procjenu rizika i prijetnji, načine kako reagirati na te izazove - naglasio je Lozančić dovaši da se misija DZUS-a neće mijenjati:
- Fokus ostaje na preventivu, ali i kako smanjiti prijetnje, spasiti ljude, imovinu i okoliš. Mijenjamo viziju. Želimo novi pristup. Jedan je fokus na preventivu i smanjenje rizika, pojačati jedinice lokalne samouprave, operavine snage. Jačanje najviše jedinica lokalne samouprave. Na njima leži odgovornost. Želimo otporno društvo, sigurne zajednice s potrebnim kapacitetima. Imamo jake snage, vatrogasce, Crveni križ, hitnu pomoć ali i vojsku te policiju zato nema potrebe za kreiranjem novih snaga. Moramo osnažiti ove postojeće - kazao je Lozančić te dodao kako je DZUS zasužen za sigurnost na kopnu.
Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova naglasak je stavio na sve snažnije migracijske krize:
- Aktivna su tri migracijska pravca na Sredozemlju. Da migracijska kretanja nisu bezazlena svjedoče brojne žrtve kao i razlog zašto je sredozemna migracijska ruta nazvana "Ruta smrti ". Do 22. srpnja ove godine 1490 migrananata izgubilo je živote na Sredouzemlju. Zbog velike opasnosti i pogibelji na putu prema europskim odredištima i sve rasporostanjenijoj mreži krijumčara moramo ustrajati, pokazati solidarnost, ali u mjerama koje ne opterećuju naše kapacitete. Važno je spriječiti daljnji priljev migranata i promijeniti stav Italije koja više nije spremna primiti ih u svojim lukama. Italija inzistira na izmjeni postojećih međunarodnih aranžmana - kazao je Božinović.
Davor Božinović
Za vrijeme izlaganja na projektoru je prikazana slika iz Fronteksovog zrakoplova.
- Od prošle srijede nadzire hrvatsku granicu, i tu vidimo plod međunarodne suradnje, slika ide ravno u Varšavu, ali i naš pomorski centar u Zadru te operativni centar granične policije u Cetingradu. Zrakoplov će naredna dva mjeseca biti u zadarskoj zračnoj luci, odradit će 100 sati nadzora - najavio je Božinović.
Ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je:
Jadransko more kao izvor resursa ruda je i bogatstvo, posebno njegova flora i fauna, no sve je podložnije štetnim utjecajima modernog života. Vidimo te klimatske promjene. Svi moramo misliti nezamislivo. Je li netko mogao pretpostaviti da će se dogoditi 11. rujna? Dogodio se. Događaju se nezamislive stvari. Svi koji se bavimo sigurnošću imamo problem, a to je ustaljen način promišljanja. Moramo skupa misliti "out of box"; zajedno biti brži, bolji i spremniji od onih koji predstavljaju prijetnje, pokušavaju biti ispred sustava. To je natjecanje. Pojavljuju se nove prijetnje.
Damir Krstičević
- Prošle godine donijeli smo Zakon o sustavu domovinske sigurnosti. Uspostavljanje sustava će trajati, ali sad smo dali zakonski okvir u kojem ćemo se svi naći i djelovati - kazao je Krstičević te nabrojao snage koje sudjeluju u zaštiti.
- Nismo mi tako bogata država da ne dijelimo, zato sam sretan da se ova konferencija događa na Sveučilištu do je ta sinergija, korištenje resursa koje imamo, nema smisla da svatko radi svoje, to su prošla vremena. Vidjeli ste naš rad na terenu prošle godine. Evo, u Divuljama smo uspostavili vatrogasno zapovjedništvo, formiramo i opremljeno situacijsko središte gdje dolaze sve informacije potrebne za stvaranje prave slike stanja kako bi se brže djelovalo - kazao je Krstičević i najavio videouradak koji prikazuje rad hrvatske vojske na Jadranu.
Na pitanje o jačini i dostupnosti signala na moru, odgovarao je Mate Botica iz Odašiljača i veza:
- Izgradili smo profesionalnu radijsku mrežu, njena je namjena povezivanje službi u kritičnim situacijama tako da imamo jednu komunikaciju, a dijelimo resurse. Ima točaka koje nisu dobro pokrivene, ali mreža nije u cijelosti izgrađena. Bit će u drugoj fazi - najavio je Botica.
Moderator Ljubičić iduće pitanje uputio je Vinku Prizmiću (HGSS): Djelujete i na moru, imate li dovoljno opreme za intervencije? Što je s kadrom?
- Plovila za primarnu djelatnost i brzi transport imamo.
Na pitanje dogodi li se da dođe više službi na istu intervenciju, odgovorio je pomoćnik ministra Orlić:
- Sudaranje nadležnosti - na moru djelujemo sinergijom, nadopunjujemo se, akcije traganja i spašavanja na moru imaju kopnenu, morsku i zračnu komponentu. Kopnenu pokriva HGSS, morski dio surađujemo s policijom i obalnom stražom jer ne želimo duplirati sredstava. Straža razvija brodove za ZERP, velike i oklopne. Mi ćemo ostati u unutarnjim vodama. U budućnosti ćemo morati razmišljati o zračnoj komponenti, bez nje nema ozbiljne službe - kazao je Orlić.
I on je naglasio kako smo kao država "presiromašni da bi svatko od nas svoje resurse razvijao".
Odgovorio je i što bi se dogodilo da se zapali tanker u našem moru:
- Sumnjam da je bilo koja zemlja spremna za taj scenarij. Radili smo prošle godine procjenu rizika na Jadranu i kaže statistika da nema velike opasnosti za ta katastrofalna onečišćenja. To, naravno, ništa ne znači. 70 milijuna tona opasnog tereta godišnje uđe u Jadran.
Potpisan subregionalni plan imamo s Italijom i Slovenijom jer je Jadran zajednički. Možemo zabraniti prolaz tankera kroz naše vode, ali on će ploviti dvije milje dalje. Sve što radimo moramo skupa, s okolnim državama.
Ivi Raffanelliju je postavljeno pitanje o ulozi obalne straže. On je kazao sljedeće:
- Proglašenjem ZERP-a trebalo je ustrojiti organizaciju koja će skrbiti o tom području. Trebalo je donijeti niz zakona i akata, a pošto je HRM u sastavu imao flotu došlo je do reorganizacije.
Čekamo primopredaju i prototipna ispitivanja da ophodni brod uđe u flotu. Kad će biti napokon? - upitao je moderator Jadran Marinković.
- Dopustimo da proces dođe do kraja - odgovorio je Raffanelli.
Damir Krstičević, Miroslav Ivić, Andro Krstulović Opara, Jadran Kapor
- To ste i lani rekli - prokomentirao je Marinković i postavio iduće pitanje: Dosta je u publici pomorskih kapetana, posljednje dvije godine na našem dijelu Jadrana preko 600 jahti registrirano, a mi nismo povećali ljudstvo.
Obalna je straža neučinkovita - kazao je moderator, na što se jedan od kapetana iz publike se javio za riječ:
- Na moru se ne vidi ni dovoljno policije ni brodova kapetanija, mornarice obalne straže moramo imati represivni aparat koji će štiti zakon. Dolazi čovjek, vozi jahtu 200 metara, od kraja 20 milja i nema ga tko zaustaviti. Tu smo mi zakazali, ne znam tko se osjećao odgovornim za to. Gumenjak mora imati pojaseve, to stoji u napomeni, nema rubrike da mora biti na tijelu.
Odgovorio mu je Siniša Orlić:
- 180 tisuća plovila imamo na Jadranu u ljetna tri mjeseca, plus 500 brodova naših koji su upisani. Dogodi se oko 50 posto svih pomorskih nesreće u tri mjeseca. Službe su nam opterećene. Nitko od nas neće se buniti ako dobijemo još plovila ili ljudi. Borimo se najbolje što znamo, ali spadamo u državnu službu. Zakoni nas tu koče, ako imamo dvije ispostave gdje su ljudi otišli u mirovinu (Jelsa, Sumartin, op.a.) možemo zaposliti samo jednog kapetana. Promet se povećava dva, tri posto na nivou godine, a broj pomorskih nesreća stagnira. Znak je to da radimo dobro. Spašeno je 765 ljudi prošle godine, bilo je 40 smrtno stradalih.
Zatim je započela panel diskusija na kojoj su sudjelovali Siniša Orlić, Ivo Raffanelli, Mirna Bašić Kovač, Mate Botica i Vinko Prizmić.
Petar Škorić, Ivo Raffanelli i Vinko Prizmić
Jedno od pitanja postavljeno je iz publike: Kako pomorska administracija može danas djelovati na otvorenom moru? Na 40 čovorva vjetra zrakoplovi ne rade, po noći - ne rade. Koji su to kapaciteti da mogu izaći na otvoreno more, uhvatiti tanker, vući ga i s njega spašavati ljude?
Orlić je odgovorio: Nemamo mi što poslati ako dođe to toga. Sad smo imali situaciju s brodom kojeg smo spasili, dovukli ga do luke zakloništa. Kad zbrojite sve županije, oko 6 milijuna kuna godišnje mi trošimo, a ne možemo s tim puno napraviti. Moramo dignuti kapacitete što se tiče financija. Donose se izmjene pomorskog zakona i novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, unutar njega dio sredstava, do koncesija, preusmjerit će se u plavi fond. Iz njega tek možemo nešto planirati.
Raffanelli je dodao: Neka sva ministarstva ulože u takav brod. Nije ovo samo naš problem. Sva ministara koja imaju obavezu zaštite ljudi.
Postavljeno je i pitanje o migrantskoj krizi: Migrantska kriza moguća je na Jadranu, kako surađujemo s okolnim državama?
- Imamo koordinacijske centre, kontaktiramo kolege iz Italije, Crne Gore. Nedavno je MUP pokrenuo inicijativu prema Frontexu o osnivanju zajedničkog centra kako bi se podigla ukupna sigurnost na Jadranu, tu bi bila i razmjena iskustava, da bi bili spremni za adekvatan odgovor - kazala je Mirna Bašić Kovač ispred Nacionalnog pomorskog centra.
Postavljeno je i pitanje o upozorenjima i i prognozama. Zašto ih ljudi ne prate? Zašto izlaze ako ih se upozorilo?
Orlić je odgovorio: Prije dvije godine Ministarstvo mora je pustilo aplikaciju koja sadrži i prognozu i sve informacije bitne za nautičare, radno vrijeme kapetanija, prilaze, sidrišta.
Istina je da broj pomorskih nesreća vežemo za vrijeme. Broj pomorskih nesreća je 30 posto veći kad imamo ružno vrijeme za ljetnih mjeseci. Potrebno je samo malo opreza, upozorenja da bi se spriječilo.
Na pitanje o jačini i dostupnosti signala na moru, odgovario je Mate Botica iz Odašiljača i veza:
- Izgradili smo profesionalnu radijsku mrežu, njena je namjena povezivanje službi u kritičnim situacijama tako da imamo jednu komunikaciju, a dijelimo resurse. Ima točaka koje nisu dobro pokrivene, ali mreža nije u cijelosti izgrađena. Bit će u drugoj fazi - najavio je Botica.
Moderator Ljubičić iduće pitanje uputio je Vinku Prizmiću (HGSS): Djelujete i na moru, imate li dovoljno opreme za intervencije? Što je s kadrom?
- Plovila za primarnu djelatnost i brzi transport imamo.
Na pitanje dogodi li se da dođe više službi na istu intervenciju, odgovorio je pomoćnik ministra Orlić:
- Sudaranje nadležnosti - na moru djelujemo sinergijom, nadopunjujemo se, akcije traganja i spašavanja na moru imaju kopnenu, morsku i zračnu komponentu. Kopnenu pokriva HGSS, morski dio surađujemo s policijom i obalnom stražom jer ne želimo duplirati sredstava. Straža razvija brodove za ZERP, velike i oklopne. Mi ćemo ostati u unutarnjim vodama. U budućnosti ćemo morati razmišljati o zračnoj komponenti, bez nje nema ozbiljne službe - kazao je Orlić.
I on je naglasio kako smo kao država "presiromašni da bi svatko od nas svoje resurse razvijao".
Odgovorio je i što bi se dogodilo da se zapali tanker u našem moru:
- Sumnjam da je bilo koja zemlja spremna za taj scenarij. Radili smo prošle godine procjenu rizika na Jadranu i kaže statistika da nema velike opasnosti za ta katastrofalna onečišćenja. To, naravno, ništa ne znači. 70 milijuna tona opasnog tereta godišnje uđe u Jadran. Potpisan subregionalni plan imamo s Italijom i Slovenijom jer je Jadran zajednički. Možemo zabraniti prolaz tankera kroz naše vode, ali on će ploviti dvije milje dalje. Sve što radimo moramo skupa, s okolnim državama, piše Slobodna Dalmacija.