NEPRIMJETAN POTEZ

Od početka bili uz Milanovića pa potiho odustali: Otkrivamo zašto je Most odbio glasati o Finskoj i Švedskoj

Zašto su Mostovci, koji su jasno i glasno govorili isto što i Milanović, odjednom potiho odustali od izjašnjavanja?

Mostovci u Saboru

 Damjan Tadic/Cropix/Cropix

Ogromna većina saborskih zastupnika je ovog petka podržala konačne prijedloge Zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Kraljevine Švedske, kao i Finske. "Za" je glasalo 125, "protiv" troje, a suzdržanih nije bilo.

Međutim, nešto je ostalo neprimijećeno - glasanje o ulasku Finske i Švedske u NATO bojkotiralo je svih osam zastupnika iz redova Mosta - Božo Petrov, Nikola Grmoja, Marija Selak Raspudić, Nino Raspudić, Zvonimir Troskot, Marin Miletić, Ante Kujundžić i Miro Bulj. Iako su donedavno u izjavama tvrdili, baš poput predsjednika Zorana Milanovića, kako Hrvatska mora uvjetovati dopuštenje Fincima i Šveđanima, podrškom NATO saveza političkim zahtjevima Hrvata u Bosni i Hercegovini, zastupnici Mosta na kraju se uopće nisu izjasnili na glasanju, unatoč tome što su bili u sabornici.

Nisu htjeli glasati

Ne čudi da je Mirela Ahmetović, politička tajnica SDP-a, na svojem Twitteru nakon toga objavila pomalo zajedljiv komentar na račun Mosta, koji glasi: "Most se prestrašio glasanja, valjda se boje da ih netko ne bi gonio kao vrag grešnu dušu. Toliko o hrabrosti dežurnih Mesija i spasitelja naroda".

Stvarno, zašto su Mostovci, koji su jasno i glasno govorili isto što i Milanović, odjednom potiho odustali od izjašnjavanja?

Prema objašnjenju Nikole Grmoje, riječ je o političkoj dosljednosti. "Nismo glasali ‘protiv‘ jer Finsku i Švedsku smatramo prijateljskim zemljama. Ali nismo niti mogli dati glas ‘za‘ jer smo uvjereni kako je hrvatska Vlada morala uvjetovati njihov ulazak u NATO dobivanjem garancija da će biti osigurana prava Hrvata u BiH. Vlada se to nije usudila tražiti i zato nismo htjeli glasati", kaže Grmoja, koji usput odbacuje teze da je Most u neformalnom savezu s Predsjedničkim dvorima.

"Milanović se povukao u Madridu na sastanku NATO saveza. Mi nismo, nego smo ostali dosljedni", tvrdi Nikola Grmoja.

Ipak, ostaje činjenica da su Most i Milanović u brojnim temama na istim valnim duljinama, pa i oko Finske i Švedske u NATO-u, a povezuje ih i skepsa u vezi sa zapadnim otporom ruskoj agresiji na Ukrajinu. Premda je u tome Milanović kudikamo eksplicitniji.

"Svakoga tko ne iskoristi prigodu da se izbori za Hrvate u BiH - jer to je hrvatski interes, nama se tu radi o ušima, ako ne i glavi - da u Saboru ne glasa ni za kakvo širenje NATO-a, nazvat ću izdajnikom - rekao je Zoran Milanović u Varaždinu, gdje je 1. svibnja otišao slaviti Međunarodni praznik rada. Izdajnikom će smatrati i svakog onog tko popije kavu s onima koji će glasati za širenje NATO-a, dodao je.

Već idućeg dana Nikola Grmoja se pridružio stavom da "ovo teško pitanje Hrvatska mora iskoristiti za rješenje problema u Bosni i Hercegovini".

U nastupu na N1, sredinom svibnja, izjavio je da "Milanović pokazuje čvrstinu. Ja u njegove motive ne mogu ulaziti jer nemam nikakvog kontakta s njim. Da je netko iz Mosta premijer, uvjeren sam da bi Hrvatska imala puno čvršću poziciju. Ako NATO vodi računa o sigurnosti, ne može se baviti samo sigurnošću sjevera, nego i juga Europe". No, zastupnici Mosta su nerijetko skeptični oko politike EU i NATO-a protiv Rusije, baš kao što je i Zoran Milanović. Recimo, Marin Miletić je u utorak u Saboru postavio pitanje što je Hrvatska dobila uvođenjem sankcija Rusiji te odgovorio "da smo dobili da je Rusija svoje energente prodala na azijskom tržištu i da je Hrvatska ‘fasovala‘", ili, u prijevodu, sankcije su kontraproduktivne, baš kao što uvjerava Putinov pajdo Viktor Orbán.

Veza s Milanovićem

Tjednik Novosti je otkrio kako je Nino Raspudić u ožujku 2018., u emisiji "Peti dan", branio Putinovu aneksiju Krima iz 2014. godine: "Koliko god ga se (Putina) prikazivalo kao agresivnog vanjskopolitičkog diktatora, on nije taj. Više su ta agresija i ti potezi dolazili geostrateški gledano sa zapada, iz angloameričkog konteksta". Na kraju je dao opravdanje za rusku vojnu intervenciju na Krimu. "Mi smo imali sa zapada pokrenute i organizirane takozvane obojene revolucije. Vidjeli smo u kakvu su situaciju dovele Ukrajinu, gdje Putin nije imao izbora nego uzeti ono što može. To su bili istok i Krim, koji je direktno anektiran", govorio je Raspudić.

Iako u Mostu tvrde kako nemaju vezu s Milanovićem, takvi kontakti na individualnoj razini postoje već godinama.

To se u prvom redu odnosi na Milanovića i Ninu Raspudića, dok ovaj još nije bio političar. Raspudić je pripadao kružoku hercegovačkih intelektualaca koji su održavali sastanke u jednom zagrebačkom restoranu i, na njegov poziv, povremeno bi im se pridružio Zoran Milanović, koji je u to vrijeme bio premijer. Prema riječima političara koji poznaju i jednog i drugog, njih dvojica su i dalje na vezi.

S druge strane, Nikola Grmoja eksplicitno demantira priče o suradnji s Milanovićem:

"Susreli smo se dva puta, u Vukovaru i još jednom prilikom, i to je sve. Uostalom, kao što sam rekao, Most nije odustao od svojih zahtjeva, dok se Milanović povukao u Madridu".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 04:33