4 FAVORITA U 10 TOČAKA

Od Jelavića preko Putina i Hebranga do Beroša: sve bitno što se dogodilo u predsjedničkoj kampanji, tko raste, a tko pada

Kampanja je bila kratka, a rejtinzi kandidata nisu se bitno mijenjali

Zoran Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin

 Miroslav Slafhauzer, Ranko Šuvar, Josip Bandić, Damjan Tadić/Cropix/

Za dva dana Hrvatska bira predsjednika. U prvom krugu sučelit će se osam kandidata. Kampanja je bila kratka, a rejtinzi kandidata nisu se bitno mijenjali od njezina početka do samog kraja. Analizirali smo kampanje četvero kandidata kojima ankete daju najviše izgleda.

Ivana Kekin (Možemo)

image

Ivana Kekin

Vlado Kos/Cropix

1. Kada je i gdje započela predsjedničku kampanju?

Službeno je to učinila 10. rujna, nakon što su stranačka tijela odlučila da je baš ona najbolja kandidatkinja. Pozorni pratitelji političkih zbivanja njezinu su kandidaturu mogli nanjušiti još u proljeće, a najkasnije u lipnju kada se odrekla petogodišnje gaže u Europskom parlamentu teške oko pola milijuna eura.

2. Od čega se morala braniti?

Nakon što se njezin suprug javno ispovjedio jer je popio kavu s Nikicom Jelavićem i to, kako tvrdi, nakon što mu se Jelavić lažno predstavio, nastao je pravi komunikacijski i politički krš i lom. Kekin je morala objašnjavati (ne)povezanost svog supruga s nekadašnjim okrivljenikom za mafijaško udruživanje, a potom se morala braniti i od optužbi da je zemljište u Istri kupila "preko veze".

3. Najupečatljiviji trenuci kampanje.

Teško je izdvojiti neki trenutak posebno jer svi javni istupi vezani uz kavu s Jelavićem, a kasnije i kućom za odmor u Istri, izazvali su ogroman interes medija i građana.

4. Gdje je sve bila?

Kandidatkinja platforme Možemo! pokazala se tijekom ove kampanje agilnom i upornom političarkom koja je non-stop bila na terenu s građanima ili je pak tempo nabijala medijskim nastupima.

5. Tko joj je donirao kampanju i koliko?

Prvi dio kampanje završila je s najvećim brojem pojedinačnih donatora - njih više od 1300. No ukupna vrijednost svih donacija iznosila je samo 39 tisuća eura, što znači kako je svaki donator u prosjeku uplatio svega trideset eura na račun kampanje. Očekivano, poplavu sitnih donacija njezin je stožer pokušao okrenuti u svoju korist: "Prikupili smo duplo više pojedinačnih donacija od svih ostalih kandidata zajedno. Prosječna je 30 eura, a najčešća 10 eura. To pokazuje da iza mene ne stoje mutni likovi ni tajkuni nego obični građani".

image

Ivana Kekin

Darko Tomas/Cropix

6. Najveća pogreška i najbolja misao kampanje.

Neviđena medijska pažnja koju je izazvala informacija o tome da su roker Mile Kekin i "onaj" Nikica Jelavić bili na kavi iznenadila je očito i predsjedničku kandidatkinju i njezine političke i komunikacijske savjetnike. Nespretnim prvim reakcijama uspjeli su se dovesti u tešku defenzivu pa su morali pojašnjavati čak i porijeklo svoje imovine! S druge strane, nekog ekstra pamtljivog "one-linera" iz njezine kampanje ne možemo se sjetiti.

7. Po kojim je temama "jahala" u kampanji?

Prije nego što su je omela kava s Jelavićem, Kekin je pričala puno o reproduktivnim pravima žena, o socijalnoj (ne)pravdi, o strašnim izraelskim zločinima nad Palestincima i potrebi da Hrvatska prizna Palestinu kao nezavisnu i suverenu državu. Nakon kave s Jelavićem svu je energiju preusmjerila na problem javnog financiranja privatnih klinika i bolnica gađajući time i HDZ-ovog predsjedničkog kandidata koji je i sam poduzetnik u zdravstvu.

8. Kako stoji u predizbornim anketama?

Prema zadnjoj velikoj nacionalnoj anketi koja je objavljena - HRejting (agencija Promocija plus za HRT), Kekin je zauzela četvrto mjesto s podrškom devet posto ispitanika. Gotovo identičan rezultat (9,2 posto) zabilježila je i u anketi koju je RTL objavio 8. prosinca.

9. Ljudi koji su joj se umiješali u kampanju.

I opet se vraćamo na sada već famoznu kavu njezinog supruga i Nikice Jelavića. Nakon što je Mile Kekin javnost obavijestio o toj kavi u predsjedničkoj utrci, više ništa nije bilo isto.

10. Kako je iskoristila TV sučeljavanje?

Za mnoge analitičare i komentatore - ne najbolje i ne koliko je mogla (i trebala). Njezina fokusiranost na HDZ-ova kandidata Dragana Primorca - kojeg je optuživala da je do stana u Splitu došao na prevaru, da "siše" državni proračun i da se druži s ratnim zločincem (pritom misleći na izraelskog premijera) - za mnoge je suštinski promašena. Njezin fokus trebao je, kažu, biti prvenstveno na Zoranu Milanoviću s kojim se zapravo "tuče" za iste i(li) slične birače.

Zoran Milanović (SDP i partneri)

image

Zoran Milanović

Damir Sencar/AFP

1. Kada je i gdje počeo?

Da ide po drugi mandat, objavio je 26. lipnja na svečanom otvorenju Cravaticuma - boutique muzeja kravate.

2. Od čega se morao braniti?

Najveći mu je prigovor kršenje Ustava jer je s pozicije predsjednika Republike namjeravao sudjelovati na izborima za zastupnike u Saboru, i to kao kandidat na listi SDP-a. Premda je Ustavni sud rekao da ne smije sudjelovati u izborima, tijekom cijele kampanje je govorio da je budući premijer, odnosno da će saborska većina, ako SDP s partnerima osvoji većinu mandata, njega izabrati za novog predsjednika Vlade.

U eteru je bila i "stara" HDZ-ova optužba da je Putinov igrač, da je od načelnika Glavnog stožera OS RH napravio taoca...

3. Najupečatljiviji trenuci kampanje.

U skladu s prijašnjom politikom suzdržane podrške Ukrajini, veliku polemiku izazvao je objavom: "Hrvatski ljudi ne moraju se brinuti - dok sam ja predsjednik Republike, hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove". Milanović se referirao na medijske napise o tome da europske države raspravljaju o slanju 100.000 vojnika u Ukrajinu.

4. Gdje je sve bio?

Prikupljanje potpisa započeo je u Čakovcu, a službenu je kampanju započeo predizbornim skupom u zagrebačkoj Tvornici. Tijekom kampanje obišao je različite krajeve Hrvatske.

5. Tko mu je donirao i koliko?

Prikupio je 8392 eura. Najveće donacije, točnije 3981 euro, Milanoviću su uplatili Kristijan Bodrožić, mladi SPD-ovac iz Njemačke, inače donator SDP-a na parlamentarnim izborima, a 3981 euro donirao mu je Stefano Vlahović, počasni konzul RH u Kalinjingradu u Rusiji.

image

Zoran Milanović

Bozo Radic/Cropix

6. Najveća pogreška i najbolja misao kampanje.

Milanović je kandidat SDP-a i niza malih stranaka, no već je prilikom objave da ide po novi mandat opalio čvrgu svojoj bivšoj stranci rekavši da mu "treba podrška SDP-a kako ga ne bi pokrali".

Najprijemčivija misao kampanje je da "hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove".

7. Po kojim je temama "jahao"?

Cijela Milanovićeva kampanja izgledala je kao da mu je glavni protukandidat premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, a ne Dragan Primorac. Stoga su mu na meti bili vanjska politika premijera Plenkovića, korupcijska afera njegova ministra zdravstva Vilija Beroša, izbor Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika (imao je slogan: "Hrvatskoj treba državni, a ne režimski odvjetnik"), a okomio se i na tajnu sjednicu Ustavnog suda na kojoj je prošli saziv odlučio da sam sebi može produljiti mandat.

8. Koliko mu daju ankete?

Po HRejtingu iz prosinca, potpora mu je na gotovo 39 posto, što je 2 posto više nego u studenom. U svim anketama pobjeđuje u drugom krugu.

9. Ljudi koji su mu se umiješali u kampanju.

Protiv Rajka Ostojića, ministra zdravlja u Vladi Zorana Milanovića, izdan je nalog za provođenje izvida zbog kupnje ECMO uređaja.

10. Kako je iskoristio sučeljavanje?

Pokazao je kako je "potkovaniji" od većine protukandidata, ali nije bio koncentriran do kraja sučeljavanja. U drugoj polovici je pokazao dozu nervoze, posebno radi napada i provokacija Marije Selak Raspudić.

Marija Selak Raspudić (nezavisna)

image

Marija Selak Raspudić

Lucija Ocko/

1. Kada je i gdje započela predsjedničku kampanju?

Nakon što se koncem travnja razišla s Mostom i u Saboru nastavila djelovati kao nezavisna zastupnica, Marija Selak Raspudić počela je otvoreno i vrlo javno koketirati s mogućnosti da se kandidira za predsjednicu. Službenu kandidaturu lansirala je iz svog stožera u Zagrebu 19. listopada.

2. Od čega se morala braniti?

Kandidat njezine bivše stranke, Miro Bulj, pokušao ju je etiketirati kao Milanovićevu pomagačicu, ali bez većeg uspjeha. U jednom se trenutku morala braniti i od napada iz stožera kandidatkinje Možemo! da parazitira na priči oko kave Mile Kekina i Nikice Jelavića. Selak Raspudić im je na to odgovorila: "Nisam ja na istoj strani s Jelavićem, to ste vi. Jer vi pijete kave s njim".

3. Najupečatljiviji trenuci kampanje.

Veliku pozornost u medijima izazvala je snimka njezina predizbornog nastupa u Splitu, ali ne zato što je rekla nešto krivo i kontroverzno, nego zato što je priliku za 15 sekundi TV slave iskoristio jedan mladić pozirajući iza nje s komadom pizze.

4. Gdje je sve bila?

Nezavisnoj kandidatkinji - iza koje nije stajala stranačka infrastruktura i veliki stranački novac - mora se priznati da je dala sve od sebe kako bi s unajmljenim kamperom obišla što je moguće više mjesta i gradova diljem Hrvatske - od Dubrovnika i Splita preko Gospića i Varaždina pa sve do Vukovara, a stigla je obaviti i kratku turneju u susjednoj BiH. Također, uložila je ogroman trud kako bi obavila što je više moguće intervjua i televizijskih nastupa.

5. Tko joj je donirao kampanju i koliko?

Privukla je respektabilan broj donacija, mahom manjih iznosa. Do prošlog vikenda "zaradila" je 104 tisuće eura. Novac je dobila i od tvrtke Marea Alta poduzetnika Petra Ćorluke, koji proizvodi popularne higijenske proizvode "Violeta", a donirao ju je i "Berošev fotograf" Vinko Kojundžić, kao i liberalni financijski guru Andrej Grubišić.

image

Marija Selak Raspudić

Nikola Brboleza/Cropix

6. Najveća pogreška i najbolja misao kampanje.

Selak Raspudić nije napravila ni jednu veću grešku tijekom ove kampanje, a njezine najbolje poruke bile su zapravo ekstenzije glavnog slogana "Više od karaktera", čime je naglašavala površnost aktualnog predsjednika koji je na prošlim izborima pobijedio sa sloganom "Predsjednik s karakterom".

7. Po kojim je temama "jahala" u kampanji?

Zalagala se za jačanje predsjedničkih ovlasti, za jačanje položaja Hrvatska u BiH, za porezno rasterećenje građana i poduzetnika, solidarizirala s rentijerima i njihovom borbom protiv uvođenja poreza na nekretnine. Upozoravala je i na problem mentalnog zdravlja mladih, a zalagala se i za jačanje kvalitete obrazovnog sustava.

8. Kako stoji u predizbornim anketama?

Prema zadnjoj velikoj nacionalnoj anketi koja je objavljena - HRejting (agencija Promocija plus za HRT) - trećeplasirana je s podrškom 9,6 posto birača. Mrvicu više (10,4 posto) imala je u anketi koju je RTL objavio 8. prosinca.

9. Tko joj se umiješao u kampanju?

Nakon što su objavljeni svi donatori prvog dijela kampanje, najviše pažnje izazvao je Vinko Kojundžić - Berošev fotograf, poduzetnik koji je dobivao poslove od Ministarstva zdravstva i vođa velike "antimožemovske" kampanje - koji joj je uplatio tisuću eura sa svog računa i još tri tisuće preko svoje tvrtke Post nomine. Zbog toga ju je napala protukandidatkinja Kekin: "Financira je čovjek koji se smucao oko mog stana gdje živim s maloljetnom djecom te snimao i plasirao laži o meni i mojoj obitelji".

10. Kako je iskoristila TV sučeljavanje?

Većina komentatora i medijskih analitičara njezin je nastup na predsjedničkoj debati ocijenio dosta pozitivno. Po sudu mnogih na toj je debati bila jedina koja je uspjela parirati aktualnom predsjedniku Milanoviću i jedina čija su ga pitanja izbacivala iz takta.

Dragan Primorac

image

Dragan Primorac

Damjan Tadic/Cropix

1. Kada i gdje je počeo?

Startao je 31. srpnja objavom 4-minutnog videa u kojem je objavio da je HDZ-ov kandidat za predsjednika Republike.

2. Od čega se morao braniti?

Od afere s kraja devedesetih kada je kao mladi znanstvenik, koji se vratio iz Amerike, dobio u Splitu gradski stan po povlaštenim uvjetima. Koristio ga je tri godine, a onda ga je kupila njegova mama i to povoljnije jer je u stanu bio stanar - njezin sin. Za dva dana prodala ga je po dvostruko većoj cijeni. Na naplatu je došao i Primorčev račun iz vremena kada je bio ministar znanosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih platilo je tri milijuna eura preuređenje dijelova zgrade u kojem se Ministarstvo nalazilo. Tijekom kampanje pratila ga je i činjenica da je suvlasnik Specijalne bolnice Sveta Katarina u Zagrebu, jedne od većih privatnih bolnica, koja posluje s državom.

3. Najupečatljiviji trenuci kampanje

Otkriće da se kao dragovoljac Domovinskog rata vodi od siječnja do srpnja 1991., kada je otišao u SAD. Andrija Hebrang ga je optužio da je cijeli Domovinski rat proveo u Americi i nakon toga izašao iz HDZ-a.

4. Gdje je sve bio?

Posvuda. Od zagrebačke tržnice Dolac, preko Samobora, Škabrnje i Vukovara, BiH, u Rally Showu Santa Domenica kao suvozač Niki Puljiću, u obilasku poduzetničkih inkubatora, na svetim misama, u pogonu Đure Đakovića, u svim županijama i na HDZ-ovim skupovima. Prvi službeni predizborni skup imao je u Maloj dvorani na Gripama, no HDZ-ovci nisu pokazali veliko zanimanje pa je dvorana bila poluprazna.

5. Tko mu je donirao i koliko?

Prijavio je najveći trošak predizborne kampanje, 774.440 eura, što je 60 posto troškova svih kandidata. Imao je 442 donatora od kojih je dobio 314.000 eura. Najviše mu je, 20.000 eura, donirala tvrtka Radnik iz Križevaca. Premijer Andrej Plenković donirao mu je 2000 eura, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković 1000 eura.

image

Dragan Primorac

Paun Paunovic/Cropix

6. Najveća pogreška i najbolja misao kampanje

Fotografirao se s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem i zamjerio mnogim HDZ-ovcima.

Najbolja misao je vraćanje dijaloga između Ureda predsjednika Republike i Vlade.

7. Po kojim je temama "jahao"?

Nacionalnim interesima, zaštiti granice, promicao je tradicionalne vrijednosti kao što su obitelj, vjera, domovina te Hrvatska kao sigurna, stabilna i prosperitetna zemlja. Obraćao se umirovljenicima, braniteljima, mladima i obećavao povratak raseljene Hrvatske.

8. Koliko mu daju ankete?

Dobiva oko 22 posto glasova u prvom krugu izbora, što ga "lansira" u drugi krug, ali u finalu gubi od Zorana Milanovića.

9. Ljudi koji su se umiješali u kampanju.

Kao predsjednički kandidat HDZ-a morao je "progutati" uhićenje HDZ-ova ministra zdravstva Vilija Beroša. Tijekom kampanje morao se ograđivati od njega i birače uvjeravati da je on za borbu protiv korupcije.

10. Kako je iskoristio sučeljavanje na HTV-u?

Bio je vrlo oštar prema Zoranu Milanoviću, no rejting kandidata i reakcije na sučeljavanje nisu pokazale da je polučio osobiti uspjeh.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. prosinac 2024 15:08