GREŠKA U KORACIMA

Od euforije do letargije: Kako se u samo tri sata preokrenula budućnost Domovinskog pokreta

‘Pripremalo se za pregovore s HDZ-om o novoj Vladi, kalkuliralo se, razgovaralo o uvjetima, a onda je ispalo da si potpuno nebitan‘

U Vladi u kojoj bi sudjelovao Domovinski pokret Andrej Plenković ne može biti premijer - poručivali su tijekom kampanje iz tabora Miroslava Škore. Ista rečenica često se mogla čuti i tijekom večeri u zagrebačkom hotelu International, gdje su glavni igrači Domovinskog pokreta i njihovi koalicijski partneri poput Zlatka Hasanbegovića, Ruže Tomašić i Hrvoja Zekanovića 5. srpnja dočekivali rezultate parlamentarnih izbora.

A klimaks večeri dogodio se točno u 19 sati i jednu minutu, kada su se na brojnim TV ekranima u stožeru izlistavale brojke prvih izlaznih anketa koje su sugerirale da je Škorin projekt uspio i da će HDZ bez njih teško ili nikako sastaviti novu Vladu. Štoviše, izlazne ankete nagovještavale su novu Vladu u kojoj će biti samo HDZ i Škorina ekipa jer su zajedno imali više nego potrebnih 76 saborskih mandata. A onda su počeli kapati rezultati Državnog izbornog povjerenstva - dramatično drugačiji od izlaznih anketa. Čelni ljudi Domovinskog pokreta nisu mogli prikriti ogromno razočaranje...

U samo tri sata - od 19.01 do 22 - te srpanjske večeri Miroslav Škoro i njegova desna ruka i politički tajnik stranke Mario Radić metamorfozirali su od “kingmakera” do najobičnijih oporbenjaka koje vladajuća stranka neće trebati ni nazvati. Osim ako HDZ-ovcima ne bude posebno dosadno u iduće četiri godine na vlasti.

Iz prve ruke, jer bili smo te večeri u Škorinu stožeru, vidjeli smo da su apsolutno svi lideri “domovinske” koalicije došli u hotel International uvjereni da će ih Andrej Plenković ili netko drugi iz HDZ-a već sutra ujutro nazvati kako bi dogovorili prvi termin za početak postizbornih pregovora o sastavljanju nove Vlade.

Tri teška sata

A što se dogodilo u samo tri sata? Škorina opcija osvojila je 16 mandata, kao što su joj izlazne ankete i predvidjele, ali su zato rezultati HDZ-a po svim izbornim jedinicama brutalno prebacivali prognoze. Negdje oko 22 sata navečer svima u Škorinom stožeru postalo je jasno da će novu Vladu sastaviti HDZ, predstavnici nacionalnih manjina i poneki centristički zastupnik poput Radimira Čačića i Predraga Štromara, kao što je postalo jasno i da će Andrej Plenković u ponedjeljak ujutro umjesto Miroslava Škore okrenuti broj Milorada Pupovca.

- Entuzijazam je te večeri naglo splasnuo - komentirao je jedan od sugovornika iz Škorine ekipe. Ističe kako je tih 16 mandata za njih odličan rezultat, ali priznaje da se ipak očekivalo nešto drugo.

- To ipak nije bilo to. Pripremalo se za pregovore s HDZ-om o novoj Vladi, kalkuliralo se, razgovaralo o uvjetima, a onda je ispalo da si u toj priči potpuno nebitan. Nije čudno da je uslijedilo razočaranje - kaže jedan član iz Škorina tabora. Smatra da je Škoro pogriješio što je u kampanji previše napadao HDZ.

- Birači to ne vole - komentira. Na pitanje kako će se dalje odvijati situacija s Domovinskim pokretom i hoće li doći do osipanja s obzirom na ekipu koja je tamo okupljena, kaže da je tu još puno nepoznanica.

- Sada se ide u osnivanje stranke, ali to nije jednostavan posao. U DP-u je puno ljudi koji nemaju gotovo nikakvo iskustvo u politici i ne znaju što znači teren - kaže naš sugovornik te dodaje da su od izbora održali samo jedan sastanak.

Čelni ljudi Domovinskog pokreta, pak, uvjereni su da će njihov projekt biti još uspješniji. Ističu da sigurno neće doći do raspada i osipanja stranke kako im neki prognoziraju.

Politički tajnik stranke Mario Radić kaže da punom parom rade na osnivanju stranke.

- Osnivačku smo skupštinu održali još krajem veljače, ali smo zbog koronakrize sve morali obustaviti. Sada smo pri kraju s dogovaranjem i postavljenjem povjerenika i koordinatora po županijama i gradovima. Imamo oko deset tisuća članova i sada sve to treba ustrojiti i pripremiti se za lokalne izbore - kaže Radić. Kaže da nisu razočarani što nisu u vlasti.

- Naš rezultat na izborima je odličan, treća smo snaga i bit ćemo jako aktivna oporba u Saboru. Radimo i na osnivanju pododbora u stranci koji će biti svojevrsna vlada u sjeni - kaže Radić, koji će se, kako nam je potvrdio, zbog stranačkog posla i ustrojavanja Domovinskog pokreta povući iz Sabora. A tamo neće ni Krešimir Bubalo. I on će, kaže, svoj mandat prepustiti nekom drugom te nastaviti poslovnu karijeru. No, ističe, i dalje će pomagati DP-u kad god bude trebalo.

Vrhunski rezultat

- Što se mene tiče, rezultati koje smo napravili su vrhunski. Siguran sam da će se ova platforma dalje razvijati. Škoro neće odustati od ovog projekta koliko god ga udarali. Neki su ga malo podcijenili - rekao je Bubalo.

Šesnaest zastupnika koji su u Sabor ušli sa Škorine liste ipak neće sjediti u istom klubu. Četvero suverenista - Ruža Tomašić, Hrvoje Zekanović, Marijan Pavliček i Željko Sačić - imat će zaseban klub, što je bila i jedna od točaka njihova koalicijskog ugovora. Zlatko Hasanbegović i njegov Blok za Hrvatsku odlučili su se ujediniti s Domovinskim pokretom Miroslava Škore.

- Produbljujemo suradnju, politička odluka o tome je donesena i treba se još formalno provesti. Cilj je okrupniti opcije zbog lokalnih izbora - izjavio je Hasanbegović, koji će biti koordinator Domovinskog pokreta za Zagreb. Na pitanje hoće li, s obzirom na tu ulogu, biti i kandidat stranke za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima sljedeće godine, Hasanbegović je rekao da to još nije na dnevnom redu.

- Sada je najvažnije oformiti stranku što se dosad nije moglo učiniti zbog koronakrize - kaže Hasanbegović, koji bi, prema informacijama iz Domovinskog pokreta, trebao biti u Predsjedništvu stranke.

Inače, šef saborskog Kluba Domovinskog pokreta bit će, kako nam je potvrđeno, Milan Vrkljan, endokrinolog i šef Zavoda za endokrinologiju u KB-u Sestre milosrdnice, a prvi sastanak kluba, prije konstituiranja Sabora, održat će se u utorak. U medijima se posljednjih dana podosta spekuliralo i o tome hoće li Miroslav Škoro dobiti poziciju potpredsjednika Sabora.
- Jedno je ponuda, no veliko je pitanje hoće li to Škoro i prihvatiti - komentirao je jedan od sugovornika iz DP-a.

Kad je riječ o vukovarskom gradonačelniku Ivanu Penavi, koji je nakon razlaza s HDZ-om, kao nezavisni kandidat, bio nositelj Škorine liste u V. izbornoj jedinici, gdje su osvojili tri saborska mandata, on je uvjeren da će, nakon što je četvero suverenista najavilo osnivanje vlastitog saborskog kluba zastupnika, preostalih 12 zastupnika ostati zajedno i da će djelovati unutar istog saborskog kluba. No, Penava se ne namjerava učlaniti u Škorinu stranku.

- Kao što sam kao neovisan kandidat nosio listu Domovinskog pokreta u svojoj, petoj izbornoj jedinici, tako ću i u Saboru djelovati kao nezavisni zastupnik unutar kluba zastupnika Domovinskog pokreta Miroslava Škore. U Škorinu stranku još se neću učlaniti, barem do lokalnih izbora u svibnju iduće godine, jer procjenjujem da kao neovisni kandidat, sa svojim imenom i prezimenom te svime što sam napravio za Vukovar, mogu još jednom pobijediti na izborima za gradonačelnika.

Uostalom, na izborima za gradonačelnika glasa se za osobu, za ime i prezime, a ne za stranačku markicu - rekao nam je Penava, koji će se, kaže, maksimalno angažirati kako bi Domovinskom pokretu pomogao da izgradi stranačku infrastrukturu na području cijele pete izborne jedinice.

No, neki iz DP-a smatraju da je Penava nakon svega u prilično nezavidnoj poziciji kad je riječ o lokalnim izborima.
- Penavina borba za još jedan mandat neće biti baš lagana, ne znam hoće li uspjeti. Na ovim izborima HDZ je bio jači u Vukovaru - rekao je naš sugovornik.

Posljednjih dana pojavila su se - zasad neslužbena - razmišljanja nekih insajdera iz Domovinskog pokreta Miroslava Škore da bi se stranka trebala pomaknuti malo prema centru, tamo gdje je više birača, a desni bok zaštititi u dogovoru s Hrvatskim suverenistima. Za komentar svrsishodnosti takvog mogućeg repozicioniranja Škorine stranke zamolili smo analitičara

Matu Mijića, s obzirom na to da je odličan poznavatelj desne i konzervativne političke scene.

Novi smjer

- Jedina prava politika je kadrovska politika, rekao je davno Staljin i uvelike bio u pravu. Potencijalni novi smjer Domovinskog pokreta uvjetovan je njegovim kadrovima u Saboru, koji ne ostavljaju previše prostora za repozicioniranje. O dugoročnoj perspektivi i poziciji na domaćoj političkoj sceni trebalo je više razmišljati prije izbora. Sada je situacija takva da su njihova najprepoznatljivija imena, ona koja autentično zastupaju jedan sustav vrijednosti u javnom prostoru već dugi niz godina, čvrsto pozicionirana na desnici.

Guranje tih ljudi u drugi plan moglo bi se protumačiti kao izdaja birača, kao kad je Andrej Plenković Zlatka Hasanbegovića zamijenio Ninom Obuljen Koržinek (na poziciji ministra kulture, nap. a.), a njihov ostanak u prvom planu, ali uz drukčiju retoriku i promjenu osobnog imidža, mogao bi lako razočarati birače koje ti pojedinci osvajaju upravo svojom autentičnošću. Dugoročno pozicioniranje težak je posao i traži puno dubinske analize i strateškog planiranja.

To se od izbora do danas nije moglo odraditi na potrebnoj razini - kaže Mijić. A hoće li Škorin Domovinski pokret ostati na okupu, kao i njihov klub zastupnika, te koji su potencijalni rizici osipanja stranke?

- Glavno pitanje nije hoće li taj klub do kraja mandata imati dva-tri zastupnika više ili manje, nego može li koherentno zastupati određeni set politika i po tome u javnosti biti prepoznatljiv - kaže Mijić.

Škoro, ali i neki drugi iz Domovinskog pokreta, poput Stjepe Bartulice, izrazili su žaljenje što koalicija s Mostom nije uspjela. Treba li Domovinski pokret dugoročnu stratešku suradnju s Mostom, kako bi ta suradnja trebala izgledati i obrnuto: treba li to Mostu?

- I ovdje se možemo vratiti na to da je prije izbora trebalo dalekosežnije razmišljati. U Domovinskom pokretu podcijenili su Most i to se pokazalo kao pogrešna procjena. Mostovci su u zahtjevnim okolnostima proveli transformaciju stranke, ostvarili dobar rezultat na izborima i postavili temelje za budućnost.

Ono što je Most prošao, Domovinskom pokretu tek predstoji. Most je, podržavši Škorinu predsjedničku kandidaturu, odigrao rizično znajući da može profitirati, ali i izgubiti svoje birače prema Škori. Rizik se isplatio - ostali su nacionalno relevantni i od predsjedničkih do parlamentarnih izbora oni su, ustvari, njemu uzeli dio glasova na koje je mogao računati.

Postizborna suradnja na nacionalnoj razini nema previše logike osim projektno, primjerice na pitanju referenduma o uvođenju eura. Žele li uspjeti i izboriti referendum, apsolutno moraju zajednički nastupati te još u to uključiti i lijeve i protestne protivnike eura - kaže za Magazin politički analitičar Mate Mijić. Pitali smo ga i kako procjenjuje šanse Miroslava Škore i njegove stranke na lokalnim izborima 2021., s kime bi trebali surađivati te tko bi trebali biti kandidati za gradonačelnike Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita...

Prirodni partneri

- Na lokalnoj razini, Most i Domovinski pokret prirodni su partneri i trebali bi ozbiljno razgovarati o zajedničkom izlasku u nizu općina, gradova i županija. To bi im dalo priliku da se lokalno utvrde i ojačaju teren prije novih ciklusa nacionalnih izbora 2024. Lokalna je razina iznimno važna za svaku stranku. Most ju je zapustio, a Domovinski pokret tek ju ustrojava. Četiri najveća grada u državi na sljedećim bi izborima mogla dobiti nove gradonačelnike, nitko od postojećih nije u dobroj situaciji, a za neke je pitanje hoće li se ponovno kandidirati.

To govori da su i glavne nagrade nadohvat ruke, samo treba biti dovoljno politički mudar i dovesti se u poziciju za njih konkurirati. U Rijeci bi tako suradnja HDZ-a, Mosta i Domovinskog pokreta mogla dovesti do promjene vlasti nakon 75 godina. To bi bila velika stvar - kaže Mijić.

Kako je nekoliko naših sugovornika iz Domovinskog pokreta, uz nastavak strateške suradnje s Hrvatskim suverenistima, upravo Most detektiralo kao poželjnog partnera, pogotovo na lokalnim izborima u svibnju 2021., te izrazilo žaljenje što su prijeizborni pregovori s Mostom pukli jer bi, barem tako računaju, zajedničkim izlaskom na parlamentarne izbore te stranke ukupno osvojile između pet i deset mandata više nego što jesu, političkog tajnika Mosta Nikolu Grmoju pitali smo što misli o strateškoj suradnji sa Škorinom strankom.

- U ovom trenutku Mostu to nije potrebno. S Domovinskim pokretom, kao i s nekim drugim oporbenim strankama, suradnja je moguća u nekim pitanjima, ali ne vidim potrebu za nekakvo snažnije povezivanje Mosta i Domovinskog pokreta. Uostalom, ovi su izbori pokazali da je Most stranka budućnosti, da imamo više mladih i kvalitetnijih ljudi i da ćemo u budućnosti definitivno igrati glavnu igru.

Mislim da su u Domovinskom pokretu tek sada to shvatili. Naš je fokus, međutim, na daljnjem jačanju naše stranke. A što se tiče lokalnih izbora, naravno da je moguća suradnja Mosta s drugim opcijama u nekim sredinama, ali nama je u fokusu prije svega izgrađivati vlastitu priču jer Most je danas najperspektivnija politička opcija u Hrvatskoj - kaže za Magazin Nikola Grmoja.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti i ekspert za političke stranke i politički sustav Hrvatske Goran Čular kaže da je realnije očekivati udaljavanje sastavnica desne koalicije koja je prevođena Domovinskim pokretom Miroslava Škore izašla na parlamentarne izbore nego njihovo jače daljnje povezivanje.

- Mi govorimo o koaliciji koja je ostala u opoziciji, o ‘kišobranu’ nekoliko desnih stranaka koje su pronašle dovoljno interesa da ujedinjene izađu na izbore, ali to ne mora ništa značiti za njihovo buduće djelovanje u opoziciji. Kako će se dalje situacija razvijati, kako će dalje djelovati Domovinski pokret, ovisi o puno faktora. Ali, iz današnje perspektive, puno je vjerojatnije međusobno udaljavanje Domovinskog pokreta i njegovih koalicijskih partnera, pa i samih zastupnika unutar kluba Domovinskog pokreta jer tu, osim stranačkih, ima i neovisnih zastupnika.

Osim toga, nisu svi u ovu priču ušli iz jednakih motiva. To je, dakle, realnije očekivati nego daljnje jačanje pokreta i kohezije unutar stranke Miroslava Škore - kaže Čular. Smatra da je koalicija koja je predvođena Domovinskim pokretom izašla zajedno na ove izbore zapravo “kišobran” desnih stranaka koji je “napravljen s vrlo kratkoročnim računicama”.

- Dakle, s računicom za osvajanje što većeg broja saborskih mandata. Iako u ideološkom smislu dijele prilično slične stavove, koji su desniji od HDZ-ovih, motivacija za bavljenje politikom pojedinih stranaka te koalicije, kao i samih pojedinaca unutra Domovinskog pokreta, bila je ipak različita. Tu imamo i stranaka i pojedinaca koji su principijelni desničari. A s druge strane, pogotovo unutar Domovinskog pokreta, imate nekoliko pojedinaca kojima je ovaj projekt, čini mi se, bio više poslovni nego politički.

U tu kategoriju, rekao bih, pripada i sam Miroslav Škoro. Promatrajući njegove nastupe, i u predsjedničkoj kampanji i kasnije u kampanji za parlamentarne izbore, a imajući u vidu i njegovu političku povijest, meni se čini da on politici pristupa jako poslovno. Drugim riječima, Škoro gleda što na tržištu ‘ide’, pa onda to ‘prodaje’. Ako idu mikrovalke, onda dobavlja mikrovalne pećnice, ako na tržištu prolaze ventilatori, onda se preorijentira na njih.

Ali, nije Škoro jedini takav u Domovinskom pokretu. Osim toga, među saborskim zastupnicima s liste Domovinskog pokreta ima svakakvih političara i osoba. Primjerice, Stjepo Bartulica je klasičan konzervativac, ali i čovjek koji možda uopće nije spreman koketirati s povijesnim revizionizmom. S druge strane, Zlatko Hasanbegović je potpuno drukčiji.

Da nema takvu tešku i tragičnu obiteljsku prošlost i da po struci nije povjesničar, on bi, moje je mišljenje, bio liberal, a ne prvenstveno antikomunist i nacionalist. Uostalom, kod Hasanbegovića nema ništa posebno od elemenata konzervativizma.

Zatim, kod Marija Radića (političkog tajnika Domovinskog pokreta, nap. a.) očita je motivacija s kojom je ušao u ovaj projekt. Potpuno je jasno da je to za njega ponajprije bio poslovni, a ne politički potez - kaže politolog Goran Čular.
Naglašava da ni Radiću, a ni, primjerice, Krešimiru Bubalu, članu Uprave Pevexa, ne trebaju “ni saborski novac ni saborska govornica”.

- Oni su se nadali da će nakon parlamentarnih izbora igrati rolu u izvršnoj vlasti. I to je sve. A to je sad propalo jer HDZ-u ne trebaju - kaže Čular.


Tri dominantne skupine

Je li Škorin pokret izgubio razlog postajanja već u trenutku kada je u noći sa 5. na 6. srpnja postalo jasno da Domovinski pokret ne treba HDZ-u za sastavljanje nove parlamentarne većine i da će HDZ novu Vladu sastaviti sa zastupnicima nacionalnih manjina i nekolicinom centrističkih političara poput Radimira Čačića i Predraga Štromara?

- Dio koalicije, pogotovo dobar dio same stranke Miroslava Škore - vjerojatno jest. Ali ne svi. Neki zastupnici, poput Karoline Vidović Krišto, sigurno žele koristiti saborsku govornicu kao platformu za javno djelovanje, ili poput Ante Prkačina koji naprosto živi za to. Toj skupini pripadaju i Hasanbegović te Hrvoje Zekanović... Oni nisu izgubili ništa zato što nisu u vlasti. Imaju političke ambicije koje će realizirati i opozicijskim djelovanjem - rekao je Čular, koji je na upit je li Škoro izgubio birače, uzvratio da je izgubio dio njih.

- Od tri dominantne skupine koje su glasale za Škoru na predsjedničkim izborima - tradicionalnih birača HDZ-a koji se ne mogu pomiriti s Plenkovićevim HDZ-om, protestnih birača i glasača desnijih od HDZ-a - Škoro je na parlamentarnim izborima zadržao dobar dio glasača desnijih od HDZ-a, ali ne sve jer mu je Most uzeo dio njih; izgubio je i podosta protestnih birača, a jako je teško procijeniti gubitak onih u prvoj skupini: HDZ-ovih birača koji se ne mire s Plenkovićem. Zaključno, birački potencijal Miroslava Škore i Domovinskog pokreta je manji nego što je bio prije - zaključio je profesor Čular.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 10:17