‘Obrana od tuče u Hrvatskoj nit‘ je isplativa, nit‘ je učinkovita. A znate li što zasijavanjem ispuštamo u okoliš?‘

Državni hidrometeorološki zavod izdao je priopćenje povodom olujnog nevremena s tučom koje je 25. svibnja na području županija i općina u sjeveroistočnoj i središnjoj Hrvatskoj uzrokovalo značajne štete na poljoprivrednim prinosima, gospodarskim subjektima i imovini građana.

U priopćenju se ističe kako DHMZ prema Zakonu o sustavu obrane od tuče provodi operativnu obranu od tuče u skladu s financijskim, tehničkim i ljudskim mogućnostima i kako se ta djelatnost financira sredstvima iz državnog proračuna i proračuna jedinica regionalne samouprave.

Naglašavaju kako 'u znatno otežanim financijskim i kadrovskim uvjetima provedba svih operativnih poslova obavlja na najracionalniji mogući način na temelju stručnih znanja i dugogodišnjeg iskustva službenika Službi obrane od tuče DHMZ-a'.

Iz DHMZ-a napominju kako analiza sustava obrane od tuče provedena 2018. godine nedvosmisleno pokazuje da operativna obrana od tuče na sadašnjoj tehnološkoj i stručnoj razini nije opravdana, 'osobito ne na razini financiranja iz Državnog proračuna'.

Pritom tvrde da 'ne postoji niti jedan znanstveno utemeljen dokaz da je operativna obrana od tuče kakva se provodi u Hrvatskoj po sadašnjoj tehnologiji učinkovita i gospodarstveno isplativa te da ostvaruje uštede.

'Svjetska znanstvena i stručna zajednica ne podržava operativnu obranu od tuče, osobito ne na razini nacionalnih meteoroloških službi. Tome u prilog ide i mišljenje Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koja jasno navodi da operativna obrana od tuče nema opravdano uporište u znanosti i struci i ne postoje direktni i jasni dokazi o njezinoj učinkovitosti i isplativosti', ističu u priopćenju i dodaju kako je 'obrana od tuče problematična i sa stanovišta očuvanja okoliša, jer se tijekom zasijavanja bez ekološke kontrole ispušta reagens sa srebrnim jodidom u slobodnu atmosferu pri tlu (generatorima) i po visini (rakete).

Ističu kako obrana od tuče ne postoji u EU legislativi i kako se to pitanje ne dotiče samo poljoprivrede već cijele zajednice - jer država izdvaja financijska sredstva svih poreznih obveznika na aktivnosti koje nemaju znanstvene temelje u recenziranoj i međunarodnoj znanstvenoj literaturi, nisu uspjele dokazati uspješnost i isplativost te bez kontrole djeluju na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim dugoročnim učincima na okoliš.

Također treba naglasiti da je tuča samo jedna od vremenskih nepogoda, a da štete u poljoprivredi, i to na mnogo većem području, nastaju zbog sve učestalije pojave suše, mraza, leda, poplava itd., ističu iz DHMZ-a te naglašavaju da bi slijedom svega navedenog dostupna sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica regionalne samouprave trebalo usmjeriti u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža, kao jedinog učinkovitog načina smanjivanja štete od tuče, te da treba osnažiti sustav osiguranja čime bi se osiguralo realno obeštećenje u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda koje će zbog očekivanih klimatskih promjena biti još češće i intenzivnije u narednim desetljećima i na koje se moramo prilagoditi.