Ravnateljicu Ekonomskog instituta Sandru Švaljek nisu pokolebale negativne reakcije političara na najnovije prognoze koje je objavila institucija kojoj je na čelu, u kojima se upozorava da je Hrvatska duboko ‘zabrazdila’ u recesiju kojoj se još ne nazire kraj. U razgovoru za Jutarnji S. Švaljek objašnjava gdje je krenulo po zlu i kaže što misli da bi Vlada Zorana Milanovića trebala učiniti. Za razliku od svojih prethodnika, nova garnitura u Banskim dvorima, ističe, od Ekonomskog instituta još nije tražila veći angažman.
Mi smo se već dokazali
Jeste li doista samo statističari, kako vas je ovih dana ocijenio ministar financija Slavko Linić?
- Sa statističarima dijelimo najmanje jednu karakteristiku - u svom poslu moramo biti objektivni i ne povoditi se za vlastitim emocijama i političkim afinitetima. Jasno je da vladajuće političke elite općenito često ne prihvaćaju rezultate ekonomskih analiza ili prognoza, ali sam uvjerena da bi bilo puno gore kada bi ekonomska struka, a tu ubrajam i statistiku kao neophodan dio, namještala i uljepšavala rezultate. Osim toga, Ekonomski je institut javni institut, što znači da djeluje u interesu javnosti, a ne vladajuće politike. Mislim da smo to dokazali kroz svoju povijest, pa i u mandatu prošle Vlade.
U ovom trenutku rekla bih da Vlada ne bi svoju energiju trebala usmjeravati na praćenje ekonomskih pokazatelja i kratkoročnih projekcija rasta. Postoji izreka koja kaže da ne možete igrati tenis pogleda uprtog u ploču s rezultatom. U skladu s njom, nositelji ekonomske politike trebali bi se usredotočiti na reforme i osiguranje pretpostavki za ostvarivanje rasta u srednjem roku, jer je ionako moguće da zbog okolnosti na koje objektivno ne mogu utjecati, kao i zbog efekta prilagodbe, dođe do privremenoga pogoršanja ekonomskih pokazatelja zbog kojeg ne bi trebalo odustajati od strateških ciljeva.
Učinak na BDP
Zbog čega i u ovoj godini očekujete pad gospodarske aktivnosti? U Vladi su, čini se, uvjereni da ćemo u 2012. ipak biti u pozitivi, makar i s minimalnim rastom od 0,8 posto?
- Naša nedavno objavljena projekcija rasta za 2012. godinu nešto je nepovoljnija u odnosu na onu objavljenu prije tri mjeseca, pri čemu treba naglasiti da smo u novu projekciju uključili najave pokretanja vala ulaganja, kao i poduzete mjere fiskalne politike. Usprkos tome, očekujemo negativnu stopu rasta jer već sada raspoloživi podaci o industrijskoj proizvodnji, prometu u trgovini na malo te obujmu građevinskih radova u prvim ovogodišnjim mjesecima pokazuju da i dalje prevladavaju negativni trendovi te da ni zaokret takvih trendova u drugom dijelu godine neće moći osigurati pozitivne stope rasta. U projekcijama intenziteta novih investicija nešto smo suzdržaniji od Vlade, jer se ta ulaganja još nisu počela realizirati pa će i njihov učinak na BDP biti tim manji što kasnije započnu.
Niže kamate
U najnovijem Economic Outlooku upozoravate da je moguć i gori scenarij od pada BDP-a od jedan posto u ovoj godini. Zašto ste tako pesimistični?
- U ovom trenutku još prevladavaju negativni rizici ostvarenja prognoza BDP-a, koje ponajprije povezujemo s nestabilnim inozemnim okruženjem. Nepovoljniji razvoj događaja u zemlji može uslijediti ako se fiskalna konsolidacija ne bude ostvarivala u zacrtanim razmjerima, ali i ako zbog niskog pouzdanja poduzetnika i potrošača poduzete mjere ekonomske politike, poput kreditiranja uz niže kamatne stope preko HBOR-a, ne poluče željene rezultate.