Riječi gdje, kamo i kuda odnose se na prostor, no među njima ipak postoji razlika u značenju koju nam objašnjava magistra hrvatskog jezika i književnosti, Maja Matijević s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Riječ gdje, kaže ona, upotrebljavamo kad želimo pitati o mjestu na kojem se tko ili što nalazi. To je mjesto statično, nema pokreta, jedna točka na karti. Daje primjere i pitanja s gdje. Gdje si rođen? Gdje si završila osnovnu školu? Dakle, nema kretanja i točno znamo gdje je mjesto.
- Kretanja ima kad upotrebljavamo kamo i kuda. Kamo označuje cilj kretanja, točku na koju želimo stići. Pitanje s kamo je primjerice - kamo ideš? U trgovinu. Kamo putuješ? U Slavoniju. Iz odgovora vidimo da je riječ o cilju kretanja, odredištu, završnoj točki, a osim toga, uz kamo dolaze glagoli koji označuju kretanje. Uz glagole kretanja dolazi i kuda, no kuda uvodi pitanje o smjeru kojim se tko ili što kreće, odnosno na karti bi to bila ruta putovanja. Uzmemo li kuda i glagol kretanja koji uz njega dolazi, imamo pitanje - kuda ideš? Odgovor je smjer, odnosno putanja kojom idemo, ruta, a ne točka. Kuda ideš? Idem Vukovarskom pa kroz park i nastavljam Savskom - objašnjava Maja Matijević.
Podsjeća da je u prosincu prošle godine organiziran doček hrvatske nogometne reprezentacije. Naši nogometaši sletjeli su u zagrebačku zračnu luku i vozili se do glavnog trga.
- Kamo Vatreni idu? Odgovor je da idu na Trg bana Josipa Jelačića. To je njihov konačan cilj ili planirano odredište. Ako pitamo kuda idu, pitamo koji je njihov smjer, koja ruta. Kuda Vatreni idu? Idu Fizirovom, Zagrebačkom, Ulicom Savezne Republike Njemačke pa Ulicom Hrvatske bratske zajednice do Ulice grada Vukovara i onda Savskom i Frankopanskom do Ilice i Trga bana Josipa Jelačića. Ako smo pritom na dočeku i pitamo se gdje su Vatreni jer nas zanima koliko još trebamo čekati, odgovor se odnosi na mjesto na kojem se u tom trenutku nalaze. Gdje su Vatreni? Odgovor može biti da su u zračnoj luci, na Mostu slobode, kod vatrogasaca u Savskoj... - ističe Maja Matijević.
Prema njezinim riječima, ta je razlika važna i kad nije riječ samo o pitanju, nego i kad te riječi imaju funkciju veznika u složenim rečenicama. Zaboravio sam gdje živiš. Znam kamo ideš. Reci mi kamo putuješ. Zna se kuda prolaziš do trga. Proći ćemo kud smo i jučer prošli.
Od gdje, dodaje Matijević, izvodimo i oblike svagdje, ovdje, ondje, igdje, nigdje, negdje... Od kamo nastaju ovamo, onamo, tamo, otkamo, ikamo, nikamo, nekamo... Od kuda - ovuda, onuda, ikuda, nikuda, nekuda...
Poštovani gledatelji i čitatelji, pitanja u vezi s hrvatskim jezikom i govorom možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.