RIJEKA - Prema dostupnim informacijama, kaznena prijava u aferi Tržnice Rijeka i sva krivnja prijavljenoga gradonačelnika Vojka Obersnela i njegovih suradnika bazira se na navodnom umanjenju površine nekretnina na kojima su Tržnice Rijeka obavljale djelatnost i ubirale dobit na koju nisu plaćali naknadu, čime je proračun, prema prijavi, oštećen za 80 milijuna kuna.
Radi se o prikazivanju površina nekih nekretnina samo u tlocrtu, čime je izostavljeno oko 1000 kvadrata. Podaci o kvadraturi preuzeti su iz sudske nagodbe oko vlasništva nad nekretninama iz 1992., u kojima je sud baratao tlocrtnim površinama paviljona, navedenima u zemljišnim knjigama.
Ugovor o koncesiji
Te podatke navodno je i osumnjičeni Zoran Luštica u ime Tržnica dostavio Gradu, a na temelju njih su zatim potpisani prvi ugovor o korištenju 1993. i dva koncesijska ugovora iz 1997. i 2007. te naplaćivane sve naknade i rente.
Slučaj Tržnice Rijeka počinje ranih 90-ih godina, kada se društveno poduzeće Gradske tržnice, na čijem je čelu bio Ivan Franolić, uknjižilo kao vlasnik kulturno-povijesnih paviljona. Grad je potom podnio tužbu za povrat vlasništva i ubrzo je sklopljena nagodba kojom su Tržnice Rijeka odustale od vlasništva i paviljone prepustile Gradu, a zauzvrat su dobile pravo 15-godišnjeg korištenja. Taj ugovor, koji su 1993. potpisali Slavko Linić i Ivan Franolić, sukladno zakonu je 1997. pretočen u ugovor o koncesiji.
Opći interes građana
Obersnel i pročelnica Irena Miličević sada se brane da su samo preuzeli postojeće obveze iz ugovora potpisanog 1993., pa i podatke o kvadraturi, te da nisu smjeli nepoštivati odredbe ugovora jer se bazirani na sudskoj nagodbi, čijim bi kršenjem riskirali gubitak vlasništva nad nekretninama.
Tvrde da nisu imali razloga sumnjati u istinitost podataka, a za krivo i nepotpuno davanje navodno je odgovoran Luštica. Postavlja se pitanje ako je kvadratura nekretnina glavni krimen osumnjičenih, zašto je istražiteljima trebalo pet godina da utvrde po njima učinjenu štetu proračunu.
Stavka u kojoj se terete za investiranje gradskog novca u privatnu tvrtku odnosi se na radove i ulaganja u izgradnju infrastrukture za Tržnicu Zamet, za što je iz proračuna izdvojeno 801.035,92 kune. Uz to, u prijavi se tvrdi da su Tržnice Rijeka na Zametu obavljale posao izvan opsega važećeg koncesijskog ugovora. Obersnel kaže da je Grad novac uložio samo u gradnju platoa i komunalnu infrastrukturu te tržnice, čime je potaknuto privatno ulaganje, a slične investicije, radi općeg interesa građana, bile su i na drugim objektima koji nisu u vlasništvu grada.
Spomenička renta
Miličević se sumnjiči i za propuštanje obračuna, odnosno znatno umanjenje osnove, duga i naplate komunalne i spomeničke rente od Tržnica na izostavljenu kvadraturu. Tržnice su bile obveznik plaćanja spomeničke rente jer su obavljale djelatnost u paviljonima koji su proglašeni nepokretnim kulturnim dobrom, i to u iznosu od tri kune mjesečno po kvadratu korisne površine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....