Obamina podrška uoči posjeta haaškog tužitelja

ZAGREB - Hrvatska je cijenjeni prijatelj i saveznik Sjedinjenih Država koje snažno podržavaju hrvatsko članstvo u Europskoj Uniji. Mi smatramo da Hrvatska treba igrati važnu ulogu u regiji. Razumljivo, mi nemamo glas u EU, ali smo pojasnili većem broju naših saveznika koliko vrijednim smatramo buduće hrvatsko članstvo - ovim je riječima američka državna tajnica Hillary Clinton prije pet mjeseci na konferenciji za novinare nakon sastanka s hrvatskim šefom diplomacije Gordanom Jandrokovićem jasno ocrtala američku politiku prema Hrvatskoj.

Nije stoga čudo što američki ambasador u Zagrebu nakon govora na Zagrebačkoj školi za ekonomiju i menadžment otvoreno tvrdi kako “Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom”. Ta izjava dobiva posebno značenje kad se zna da se u Zagrebu za koji dan očekuje glavni tužitelj Haaškog suda Serge Brammertz kako bi obavio posljednje konzultacije prije svojeg izvještaja o suradnji zemalja regije s Tribunalom.

Topnički dnevnici

Za Hrvatsku je pak ključno kako će se Brammertz postaviti prema pitanju sad već famoznih topničkih dnevnika zbog kojih u nekoliko posljednjih izvješća hrvatsku suradnju s Haagom ne ocjenjuje potpunom.

U diplomatskim je kuloarima već dulje poznato da SAD snažno lobira u Haagu i kod zemalja koje imaju dvojbi oko hrvatske suradnje. No, istup ambasadora Foleya dosad je najotvorenija potvrda takve politike pune podrške Hrvatskoj.

Tako su, recimo, početkom prošle godine, kad je Slovenija zaprijetila blokadom hrvatskog ulaska u NATO, diplomatski kuloari brujali o neugodnim telefonskim pozivima slovenskom političkom vodstvu (ali i opoziciji) iz Washingtona.

Stvaran partner

Tom je prigodom premijer Borut Pahor u parlamentu izjavio kako bi “neratifikacija hrvatskog članstva u NATO imala katastrofalne posljedice po slovenski međunarodni položaj”. Indikativno, slične je riječi ponovio i u parlamentarnoj raspravi kad se govorilo o ratifikaciji arbitražnog sporazuma (iza kojeg formalno stoji EU, ali ga i Washington snažno podržava).

Sve je to rezultat artikulirane hrvatske politike koja se u proteklih nekoliko godina dokazala kao stvarni američki partner. Hrvatska je predana svojoj misiji u Afganistanu, uspostavila je diplomatsku misiju u Bagdadu, priznala je Kosovo i dala svoje mišljenje o razlozima za kosovsku samostalnost. Sve je to rezultiralo pozivom američkog predsjednika Baracka Obame hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor u Prag.