Ukupna investicijska vrijednost realiziranih projekata ne smije biti manja od milijardu eura, potrebno je iskustvo u obnovi i prenamjeni povijesnih ili zaštićenih objekata u proteklih deset godina, kao i iskustvo u realiziranim projektima u partnerstvu s javnim sektorom minimalne vrijednosti 75 milijuna eura.
One ponude u kojima ne postoje podaci o razvoju sličnih projekata u proteklih deset godina neće se razmatrati, kao ni one u kojima nema razvoja projekata rezidencijalnih, uredskih, hotelskih i multifunkcionalnih objekata.
Tako glase uvjeti za potencijalne investitore jučerašnjeg javnog poziva Grada Zagreba za sudjelovanje u razvoju i realizaciji projekta “Blok Badel”, koji se nalazi na prostoru omeđenom Vlaškom, Šubićevom, Martićevom i Derenčinovom ulicom, na površini od oko 30 tisuća kvadratnih metara. Riječ je o projektu koji ima mješovitu namjenu i u čijoj se realizaciji očekuje investicija od oko 750 milijuna kuna.
Povoljnija situacija
To je već drugi javni poziv investitorima u Zagrebu za velike gradske projekte. Onaj prvi nazvan “Grad u gradu”, podsjetimo, uključivao je prostor Zagrebačkog velesajma i Hipodroma, vrijedan je više milijardi kuna i za taj projekt već su potpisani memorandumi o suradnji s tvrtkom Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
I dok je “Grad u gradu” poprilično daleko od same realizacije, “Blok Badel” u mnogo je povoljnijoj situaciji kako zbog manje investicije i gotovih vizuala tako i zbog već okvirno određenih sadržaja koji bi se tamo trebali naći.
Osim toga, potencijalni investitori imaju mnogo dulji rok za prijavu.
Za “Grad u gradu” poziv je trajao samo 15 dana, dok je ovaj poziv otvoren do 15. svibnja, što znači da bi se imena odabranih mogla znati već početkom lipnja.
Upravo zbog toga u Gradu očekuju mnogo više prijavljenih developera nego za projekt “Grad u gradu”. Na taj se poziv, osim Eagle Hillsa, javila i francuska tvrtka Bouygues Bâtiment International pa u gradskoj upravi očekuju da će im i ovaj poziv biti zanimljiv. Sam gradonačelnik Milan Bandić i pročelnica za gospodarstvo Mirka Jozić već su prije najavljivali da će se susresti s predstavnicima francuske tvrtke zbog projekta “Grad u gradu”, a vrlo je lako moguće da se na tom sastanku raspravljalo i o ovom projektu. No, isto tako, u gradskoj upravi očekuju prijavu brojnih drugih europskih konzorcija.
Ovo nije prvi put da Grad traži investitore za ulaganje u “Blok Badel”. Sličan je poziv investitorima bio upućen u jesen 2014. godine, prije nego što je uhićen gradonačelnik Milana Bandić. Grad je nakon toga vodila njegova zamjenica Sandra Švaljek, no zbog nastalih okolnosti o pristiglim ponudama se moglo samo nagađati.
Tada su se također spominjali investitori s Bliskog istoka, jedna domaća tvrtka koja se bavi ulaganjima u turizmu i jedna slovačka grupacija.
Svrha je samog projekta, navodi se u pozivu, učiniti prostor Bloka Badel “novim čimbenikom identiteta ovog dijela grada i središtem odvijanja značajnih poslovnih, turističko-ugostiteljskih i kulturno-umjetničkih događanja te mjestom za kvalitetan život njegovih današnjih i budućih stanovnika”.
Gabariti
Sami sadržaji trebali bi biti u sljedećim okvirima. Za poslovnu namjenu predviđeno je od 25 do 35 posto ukupnoga GBP-a, isti gabariti vrijede i za stanovanje, za trgovine je predviđeno između 20 i 25 posto, za hotel 7 posto, za javnu i društvenu namjenu između 10 i 15 posto, a ostatak će biti za ugostiteljstvo i ostale sadržaje.
Precizni omjeri bit će poznati nakon donošenja urbanističkog plana uređenja čijoj će se izradi pristupiti nakon javne rasprave. Osim toga, posebnu pažnju trebat će se pokloniti zgradi tvornice pjenice koja je u lošem stanju, zatim upravnoj zgradi tvrtke Badel u Vlaškoj ulici te jugoistočnom pročelje bivše tvornice Gorica u Šubićevoj ulici jer se radi o simbolima tog bloka. Sanja Jerković, pročelnica Gradskog ureda za planiranje i razvoj Grada, navodi kako bi idealnu kombinaciju sadržaja primjerenih Bloku Badel trebala činiti zaštita i obnova zgrada iz doba razvoja zagrebačke industrije u skladu s konzervatorskim smjernicama, uz uvođenje novih poslovnih, stambenih, javnih, trgovačkih i kulturnih sadržaja, koji bi bili dostupni i povezani javnim pješačkim i zelenim površinama u Bloku.
Pobjednici
Sam izgled budućeg Bloka Badel donekle je definiran. Naime, još 2012. proveden je međunarodni javni urbanističko-arhitektonski natječaj i na tom su natječaju, na koji su pristigla 242 rada iz 49 zemalja, pobijedili Luis Pedro das Neves Pereira i Pablo Rebelo iz arhitektonskog ureda Pablo Pita Architects iz Portugala. Njihova ideja bit će uglavnom poštovana, no postoji mogućnost određenih izmjena što će definirati doneseni UPU.
Cijeli projekt trebao bi se financirati javno-privatnim partnerstvom, i to tako da Grad da zemljište te da nakon završetka dobije u vlasništvo objekte javne i društvene namjene, poput multimedijalnih dvorana i različitih centara za nezavisnu kulturu i umjetnike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....