Putujući oronulom obalnom cestom niz poluotok Pelješac pogledam prema bljeskajućim valovima Jadranskog mora i pogled mi se zaustavio na otoku Mljetu. Većina imena hrvatskih mjesta izgledaju poput tipfelera - Lošinj, Krk, Pag, Unije, Hvar. Takva imena s njihovim empatičkim, ali i okrutnim suglasnicima, jedna su od vrijednosti putovanja. Čudni jezici, čudni ljudi, samoglasnici koji nedostaju - započinje priču Quentin Letts, britanski novinar i kazališni kritičar koji je svoju karijeru izgradio pišući za The Daily Telegraph, Daily Mail, Mail on Sunday, The Times...
U svojem najnovijem članku Letts govori o hrvatskom Jadranu i ljepotama koje je susreo na putovanju.
- Cvrčci ovdje ne pjevaju, oni se deru. Sunce udara u glavu, a koza mekećući pretrčava cestu. Ispod nas, na kraju stmog puta, sjaji se mala uvala u kojoj se nadamo naći kafić i šljunčanu plažu - priča Letts.
Dodaje kako je tijekom puta osjetio potrebu za 'cold pivom' i 'vatrenim vodama' pelinkovca. Za njega je svaki dan u Hrvatskoj još jedna avantura. Dalmatinsku obalu opisuje kao obalu Španjolske u sedamdesetima gdje je bilo mnogo neimenovanih sela s tek nekoliko stanovnika u par kuća.
- Sviđa mi se različitost Hrvatske od bilo čega drugoga. Romantičnost starih farmi i jednostavnost ljubaznosti. Paradoksalno, upravo bi njezina siromašnost mogla biti najveći plus za turizam - navodi Letts koji je tri od četiri proteklih ljetnih godišnjih odmora proveo u Hrvatskoj.
Istru opisuje kako Shakespeareovsku Iliriju, a put po južnoj Hrvatskoj kao nešto čarobno. Posjetio je Pelješac kojeg opisuje kao mjesto prepuno viograda i ribarskih sela, a posebno je ostao impresioniran Trstenikom.
- Hrvatska šarmira jer nije ništa slično prenatrpanim, užurbanim europskim obalama. Nije načičkana modernizom. Ne hoda pompozno promenatom hvalisajući se svojom energijom - opisuje Letts.
Priznao je da usluga može biti brža, no cijene su barem niže nego u Engleskoj.
Upoznali su se Mirom koji iznajmljuje vilu u kojoj su odsjeli. Letts ga doživljava kao vrlo zanimljivog čovjeka, inače bivšeg inžinjera, koji je nakon Rata izgubio posao. Za 13. rođendan Lettsove kćeri, Miro je donio veliku tortu, a potom 'nestao u sjeni'.
Letts vjeruje kako je Hrvatsku spasilo političko naslijeđe komunističke izolacije tijekom Titovih vremena, a potom i Domovinski rat protiv Srbije. Pita se hoće li se to uskoro promijeniti .
- Hrvati su dobili svoju nezavisnost, no možda se ponovo predaju, ovaj put Bruxellesu. Ovisno o referendumu Hrvatska bi se 2013. mogla pridružiti EU. Lice Hrvatske već sada se mijenja. Njezin osebujni identitet biva ugušen. Morate osjetiti Hrvatsku prije nego što bude prekasno - zaključuje Letts.