'NOVIM GENERACIJAMA MORAMO PRENIJETI TRAGEDIJE KRŠENJA LJUDSKIH PRAVA' Osnovano Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima

Vlada je u četvrtak na sjednici osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima od Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti, a premijer Andrej Plenković poručio je kako je rad Vijeća, koliko god na prvi pogled djelovalo da brine o prošlosti, usmjeren na budućnost i nadilaženje društvenih podjela.

"Novim generacijama moramo prenijeti razumijevanje tragedije sustavnih kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima 20. stoljeća", kazao je Plenković u obrazloženju osnivanja Vijeća.

Kao i mnoga druga europska društva Hrvatska se još uvijek suočava s teškim posljedicama naslijeđa nedemokratskih režima sustava 20. stoljeća i u javnosti postoje značajno različita tumačenja prošlosti koja nisu uvijek utemeljena na znanstveno valoriziranim istraživanjima i stručnim raspravama, rekao je.

Podsjeća i da je postojeća sudska i upravna praksa po pitanju isticanja simbola nedemokratskih sustava neujednačena, a politika njegovanja kulture sjećanja na široka kršenja ljudskih prava kao i na otpor nedemokratskim režimima nije sustavna i sveobuhvatna.

"Vijeće se stoga osniva kako bi se odgovorilo na te izazove", poručuje premijer te dodaje da se Hrvatska kao društvo mora suočiti s otvorenim povijesno-ideološkim pitanjima o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj od Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti i prenijeti to novim generacijama.

Glavni zadatak Vijeća stoga će biti da Vladi predloži sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje hrvatskog društva s nedemokratskom prošlošću, a to obuhvaća prijedloge za očuvanje kulture sjećanja, znanstveno istraživanje, dokumentiranje, politiku imenovanja ulica i trgova, omogućavanje pristupa arhivskoj građi te način obrazovanja djece i mladih u vezi s kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda za vrijeme vlasti nedemokratskih režima.

"Važno je da je rad ovog Vijeća, koliko god na prvi pogled djelovalo da brine o prošlosti, usmjeren je u biti na budućnost. To je očito iz njegovog sastava", rekao je Plenković.

Na čelu Vijeća je predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, a sastavljeno je, rekao je premijer, na temelju institucionalnog i multidisciplinarnog pristupa te su u njemu pravnici, povjesničari, politolozi i drugi stručnjaci "koji predstavljaju relevantne hrvatske institucije".

Polazišna točka rasprave bit će jasan otklon od svakog totalitarizma, ističe premijer te podsjeća da je Vlada protekli vikend reagirala i osudila "sramotne plakate u Vukovaru" kao i mimohod AHSP-a u Zagrebu kojim su "promovirali ustaštvo i nacizam i time išli protiv temeljnih vrijednosti ustavnog poretka Hrvatske".

Uz zahvalu svima koji su prihvatili odgovornost za rad u Vijeću te pozvao i druge koji se bave tim temama da se uključe i svoje komentare pošalju Vijeću. "Nadam se da će preporuke koje će Vijeće definirati i komunicirati doprinijeti nadilaženju društvenih podjela. To je bit ovoga što radimo", poručio je premijer.

Uz Kusića u Vijeću su i predsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić, viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest Ivica Lučić, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, bivša ravnateljica Javne ustanove Spomen područje Jasenovac Nataša Jovičić, redoviti profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Ivo Goldstein, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, dekan splitskog Filozofskog fakulteta Aleksandar Jakir.

U njemu su i izvanredni profesor na riječkom Pravnom fakultetu Budislav Vukas, izvanredni profesor na osječkom Pravnom fakultetu Mario Vinković, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Nevio Šetić, redoviti profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru Mladen Ančić, redoviti profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Jasna Omejec, docentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Marta Dragičević Prtenjača, docent na zagrebačkom Pravnom fakultetu Vanja-Ivan Savić, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Nenad Zakošek i redoviti profesor na tom fakultetu Tihomir Cipek.