ŠTO JE ISPALO IZ NACRTA?

NOVI ZAKON O SUKOBU INTERESA Ne mogu kontrolirati utječe li dužnosnik na svoju tvrtku iako njome više ne upravlja

Ministar Lovro Kuščević
 Marko Todorov / HANZA MEDIA

Nacrt novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji je Ministarstvo uprave prekjučer uputilo u javnu raspravu, ne donosi puno sadržajnih novosti u odnosu na postojeći zakon. Glavna prednost mu je što je pregledniji od postojećeg, nomotehnički uređeniji.

Od novosti koje donosi najvažnije su proširenje kruga dužnosnika koji dolaze pod pasku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, uvođenje novčane kazne do 50.000 za tijela javne vlasti koje Povjerenstvu ne dostave tražene obavijesti i dokumentaciju i jasno definiranje sadržaja imovinske kartice. Iako je Ministarstvo uprave akt ambiciozno nazvalo novim zakonom, riječ je zapravo o doradama postojećeg zakona. U Povjerenstvu za sukob interesa, kako u sadašnjem sazivu tako i u bivšem, kažu da je moglo biti i puno gore ako se ima u vidu da je u svibnju ove godine ministarstvo Lovre Kuščevića predložilo sasvim drukčiji zakonski tekst kojim bi se razvlastilo Povjerenstvo i drastično smanjila zakonska mogućnost nadziranja sukoba interesa dužnosnika. Međutim, neki od važnih prijedloga koje je po napucima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u nacrt zakona uvrstila radna skupina i kojima je cilj bio podići dosegnutu ljestvicu u sprečavanju korupcijskih rizika državnih dužnosnika, ispali su iz nacrta upućenoga u javnu raspravu. Navodimo tek neke od tih prijedloga kojih nema u predloženom zakonu, a osmislio ih je bivši saziv Povjerenstva predvođen Dalijom Orešković.

Anti-korupcijski alat

Predloženim se zakonom krug osoba koje su pod lupom Povjerenstva širi primjerice na predsjednika i članove Uprave HBOR-a. Ministarstvo uprave, međutim, oglušilo se na prijedlog radne skupine da u krug dužnosnika koje nadzire Povjerenstvo uđu i budući privremeni povjerenici tvrtki od sistemskog značaja koje na prijedlog Vlade imenuju trgovački sudovi. Tim je prijedlogom radna skupina željela spriječiti da se neki budući Ante Ramljak kojem će se povjeriti posao restrukturiranja tvrtke od sistemskog značaja ponovo nađe u kolopletu sukoba interesa.

Iz objavljenog Nacrta zakona koji je pušten u javnu raspravu izostavljen je još jedan važan prijedlog radne skupine. Riječ je o mjeri koja je trebala biti važan anti-korupcijski alat u nadziranju mogućeg sukoba interesa onih državnih i lokalnih dužnosnika koji su istodobno i poduzetnici, tj. vlasnici ili suvlasnici tvrtki.

Prema sadašnjem Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, dužnosnici su nakon stupanja na dužnost obavezni svoje vlasničke udjele u tvrtkama prenijeti na upravljanje drugim osobama koje s njima nisu rodbinski povezane, kako politički utjecaj ne bi koristili za pogodovanje vlastitim tvrtkama. Povjerenstvo za sukob interesa je, međutim, tijekom proteklih pet godina ustanovilo da je u praksi nemoguće kontrolirati utječe li dužnosnik na poslovanje svoje tvrtke i nakon što je upravljanje njome formalno prenio na nekoga drugog. Zbog toga je radna skupina predložila da se u praksi neprovediva zakonska odredba izbriše, a taj je prijedlog Kuščevićevo ministarstvo spremno prihvatilo. Iz postojećeg je zakona u novi zakon prepisana i odredba prema kojoj je tvrtki u vlasništvu dužnosnika zabranjeno poslovati s tijelom javne vlasti u kojem dužnosnik obavlja dužnost.

Privatne tvrtke

Međutim, iz zakonskog nacrta je izostavljen važan iskorak koji je predlagalo Povjerenstvo za sukob interesa - da se zabrana poslovanja poduzeća u vlasništvu dužnosnika protegne i na sve poslovne subjekte u vlasništvu, ili suvlasništvu državnog tijela u kojem dužnosnik obavlja svoju javnu dužnost. Tako će i prema novom zakonu, primjerice, biti moguće da tvrtka u vlasništvu zagrebačkoga gradonačelnika ima zakonsku zabranu poslovanja sa zagrebačkim poglavarstvom, ali ne i s tvrtkama iz sastava ZG Holdinga čiji je Grad Zagreb vlasnik.

Ministrova privatna tvrtka neće doduše smjeti poslovati samo s njegovim ministarstvom, ali će i nesmetano moći poslovati s tvrtkama u vlasništvu njegova ministarstva. Radna skupina je također predlagala da se općinskim i gradskim vijećnicima koji su vlasnici tvrtki, novim zakonom zabrani poslovanje s gradskim ili općinskim poduzećima dok im traje vijećnički mandat, ali ni taj Ministarstvo uprave nije uvrstilo u zakon. Radna skupina predlagala je i izradu jedinstvenog registra poslovnih odnosa u kojem bi se nalazio popis svih tvrtki u vlasništvu dužnosnika, kao i pregled poslovnih odnosa tih tvrtki, čime bi se olakšao nadzor nad njihovim koruptivnim rizicima, ali je i taj prijedlog ispao iz zakonskog teksta upućenog u javnu raspravu.

Istek dužnosti

Iz predloženog zakona također je ispao i prijedlog radne skupine da se maksimalna novčana kazna za državnog dužnosnika uhvaćenoga u sukobu interesa poveća sa sadašnjih 40.000 kuna na 120.000. U prijedlogu zakona ta je kazna podignuta na 50.000, što je neznatno povećanje. Intencija radne skupine bila je da se unese razlika u novčano kažnjavanje dužnosnika s visokim primanjima poput primjerice guvernera HNB-a čija mjesečna neto plaća premašuje 30.000 kuna i načelnika neke općine čija je mjesečna plaća višestruko niža.

U novom zakonskom tekstu uočen je i korak unatrag u odnosu na postojeće zakonsko rješenje - ukinuta je zabrana dužnosnicima da u “periodu hlađenja” - u razdoblju od godine dana nakon isteka dužnosti mogu biti imenovani u uprave tvrtki.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 21:41