NOVI VOĐE BRANITELJA Nasljednici Klemma i Glogoškog okupljaju 40.000 članova: 'Samo štitimo dignitet rata i neće nas nitko proglašavati ustašama'

Predsjednici dviju braniteljskih udruga, Zoran Maras i Krešimir Maretić, koji su protekli tjedan predvodili akciju prozivke čelnika SDSS-a Milorada Pupovca, iako na braniteljskoj sceni nisu novi, na čelu svojih udruženja tek su posljednju godinu.

S njima se udružio i Siniša Mastelić, predsjednik Saveza udruga branitelja radnika Republike Hrvatske, koji je na toj poziciji ipak nešto dulje, od 2015. godine. Maras je, naime, na čelu Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata zamijenio široj javnosti poznatijeg Josipa Klemma koji je to udruženje vodio dva mandata.

Maretić je, pak, lani preuzeo Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi. Klemm je nakon odlaska s funkcije predsjednika donedavno bio predsjednik središnjeg odbora Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata, ali su ga, kaže predsjednik Maras, smijenili i s te pozicije.

- Klemm je to zatražio sam. Složili smo se da ne može biti predsjednik Središnjeg odbora udruge kad ima osuđujuću pravomoćnu presudu. Klemm je prijatelj i dio je nas, ali u Udruzi više ne može obnašati funkcije.

Zamijenio ga je na toj poziciji Ivica Vranješ iz Splita - govori Maras i dodaje da je i sam imao dugogodišnji sudski postupak te da je u pritvoru proveo osam mjeseci.

Ratni zločin

- Nakon 13 godina dobio sam oslobađajuću sudsku presudu. Teretilo me se za ratne zločine - objašnjava Maras. Teretilo ga se za ratne zločina nad zarobljenicima i civilima srpske nacionalnosti.

Njegova Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata prema podacima s financijskih servisa 2018. godine ostvarila je prihod od 760,6 tisuća kuna, a prijavili su da imaju dva zaposlena, čija je prosječna plaća te godine iznosila 4,6 tisuća kuna.

Prihodi im iz godine u godinu variraju te su 2017. ostvarili prihod od 551,8 tisuća kuna, a 2016. godine u visini od 406.000 kuna. Predsjednik Maras kaže da udruga broji oko 6500 članova koji redovito plaćaju članarinu u iznosu od sto kuna.

Maras je, inače, 51-godišnji diplomirani kriminalist, a bio je ratni pomoćnik zapovjednika SJP Omega iz Bjelovara od osnivanja 1991. do njezina ukidanja 2001. godine.

U jednom od svojih intervjua Maras je rekao da je “ratni vojni invalid, ranjen u 12. mjesecu 1991. godine u glavu na ratištu u Pakracu”.

- Trenutačno sam u mirovini, ali sam aktivan u svojoj privatnoj tvrtki i kao predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata - dodao je u spomenutom intervjuu. Kad je lani postao predsjednik, u svom govoru je zahvalio dotadašnjem predsjedniku Klemmu.

- Zahvaljujući njegovu osmogodišnjem nesebičnom angažmanu i trudu, Udruga specijalne policije pozicionirana je kao jedna od vodećih braniteljskih udruga, s čvrstim temeljima za daljnji napredak, stoga se Klemm pridružio generalu Mladenu Markaču na mjestu počasnog predsjednika udruge - rekao je tada novoizabrani predsjednik udruge Maras.

Po uzoru na Klemma

Obvezao se, također tada, da će nastaviti s radom po uzoru na prethodnika, “aktivnim ukazivanjem i traženjem riješenja za probleme s kojima se susreće braniteljska populacija”.

Krešimir Maretić za predsjednika Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi izabran je također 2018. godine. Zbor je lani prijavio, prema financijskim servisima, prihod od 315,8 tisuća kuna, a 2017. godine 374,1 tisuća kuna. Udruga je 2018. imala jednog zaposlenog, a prosječna plaća iznosila je 9000 kuna. Zbor, inače, broji devet članica, a one ukupno, kaže Maretić, imaju oko 4500 članova.

- To su aktivni članovi, oni što plaćaju članarinu članicama, a ne savezu, i to u iznosu od 100 do 120 kuna - kaže Maretić.

Pokušava, kaže, u svim svojim nastupima istaknuti da su branitelji dio hrvatskog društva.

- Branitelji dijele sve dobro i loše, kao i svi u Hrvatskoj. Oni nisu teret ovog društva, kako se nekad želi prikazati. Prema dostupnim podacima iz Ministarstva, više od 200.000 branitelja radi - kaže Maretić.

Dodaje da je u braniteljskim udrugama aktivan otkad je napustio vojsku 2008. godine. Nije želio odgovoriti na pitanje je li član neke stranke, nego je rekao da je to “nevažno”. Drži da je ministar branitelja Tomo Medved puno napravio za branitelje, ali da se “uvijek može bolje”.

- Novi Zakon o braniteljima bilo je nužno mijenjati jer su branitelji živi organizam, nije to zakon o, primjerice, zemljištu, nego o društvu, pa je dobro što je to napravljeno - kaže Maretić. On smatra da su nekad glavni problem braniteljske populacije bili poginuli i nestali dok im je danas najvažnije omogućiti što bolju zdravstvenu skrb.

- Povećala se smrtnost među braniteljskom populacijom starijom od 50 godina - kaže Maretić. Na pitanje što želi ostvariti u svom mandatu na čelu udruge, dodaje da mu je “zaštita digniteta Domovinskog rata” osnovna zadaća te da su i zato istupili protekli tjedan.

- Neke stvari treba ukorijeniti, što se tiče Domovinskog rata - ističe.

Maretićev ratni put počeo je 1991. godine, u istočnoj Slavoniji, i nastavio se na ratištima diljem Hrvatske, gdje je bio dva puta ranjen. Višestruki je nositelj vojnih odlikovanja. Živi u Zagrebu sa suprugom i dvoje djece, a kad je izabran za predsjednika, poručio je da je “prvi među jednakima”.

Pozitivno o ministru

Siniša Mastelić, predsjednik Saveza udruga branitelja radnika Republike Hrvatske, na toj je poziciji još od 2015. godine. Savez, kaže, broji 30.000 članova, a predsjednik Mastelić ponosan je jer se, kaže, njihov rad financira samo od članarina, a ne iz državnog proračuna, iz kojeg nikad nisu dobili “ni lipu”.

- Sve projekte financiramo sami - kaže Mastelić i dodaje da ministra Medveda cijeni kao ministra.

- Za Tomu mogu reći da je vrlo pozitivan kao ministar, a i kao čovjek i general. Da nije njega, već bi davno branitelji bili na prosvjedima. Ali ministar Medved stvarno je čovjek koji će se uvijek javiti, pokušati pomoći, pa jednom mi je pomogao u slučaju Carga, gdje su branitelji trebali biti proglašeni tehnološkim viškom, drugi put...

Uvijek pomogne - kaže Mastelić. Dodaje da istup Milorada Pupovca nisu mogli ignorirati jer “nema potrebe da ih netko naziva ustašama i proglašava zločincima”.

- I reagirali smo iako nam taj sukob uvijek plasiraju sami političari - zaključuje Mastelić.