On je stručan - uvjeravala je upravo imenovana ministrica financija Martina Dalić u lipnju 2011. godine Jadranku Kosor na sastanku u Banskim dvorima.
Nakon smjene četvorice Sanaderovih ministara u Vladi HDZ-a, Martina Dalić rješavala se kadrova dotadašnjeg ministra financija Ivana Šukera. Za šefa Porezne uprave htjela je Josipa Lozančića kojeg poznaje još od 1997. godine, kada su zajedno radili u Ministarstvu financija.
Na sjednici Vlade u lipnju 2011. godine Josip Lozančić imenovan je ravnateljem Porezne uprave. Iako su izbori bili šest mjeseci kasnije, a znalo se da HDZ nema šanse ostati na vlasti, Josip Lozančić ostavio je posao člana Uprave rovinjske Adris grupe i vratio se u Zagreb. Točno tri godine poslije Boris Lalovac, upravo imenovani ministar financija, predložio ga je za šefa Porezne uprave nakon odlaska Nade Čavlović Smiljanec. Tako je postao prvi dužnosnik kojeg su HDZ-ova i SDP-ova Vlada imenovale na istu poziciju.
Porez na nekretnine
- Zato često kad dođem u Sabor osjetim kako saborski zastupnici s lijeve strane, iz SDP-a, gledaju u mene i pitaju se: ‘Čiji je on’. Onda pogledam na desno i u pogledu saborskih zasupnika HDZ-a također osjetim isto pitanje - kaže nam Lozančić u svom prvom razgovoru za medije prošloga tjedna u njegovu uredu u Poreznoj upravi. Josip Lozančić nije se iselio iz ureda pomoćnika ravnatelja Porezne uprave. Ured bivše ravnateljice Nade Čavlović Smiljanec u kojem je on bio prije tri godine sada je prazan i služi kao soba za sastanke. Lozančić sjedi u malom uredu na drugom katu točno na križanju Zelenog vala i Petrinjske u Zagrebu.Dok ulazimo u ured, s jutarnjeg.hr otvorenog na njegovu kompjutoru vrišti naslov “Cvitan prozvao Poreznu: Meni je nevjerojatno da netko proda stan i ne plati porez”.
- Imao sam sastanke… Što se ovo dogodilo - pita nas.
Novi glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan upravo je bio predao godišnje izvješće pred Vijećem za praćenje provedbe antikorupcijske strategije. SDP-ova zastupnica ustvrdila je da je krajem 2011. godine bilo 44 milijarde nenaplaćenih poreza i da su se očito predmeti držali u ladici.
- Razumljivo je da je dio poreznih dugova otpisivan na temelju političke odluke, na razini ministara, ali nikako ne mogu shvatiti kako to da netko proda stan i na to ne plati porez - rekao je Cvitan.
Poreznoj upravi, rekao je državni odvjetnik, treba jača unutarnja kontrola.
- Ne plaća porez onaj tko prodaje nego onaj tko kupuje - komentirao je Lozančić i dodao: - Gledajte, godišnje se u državni proračun prikupi više od 90 milijardi kuna poreza i doprinosa, a od toga oko 450 milijuna kuna poreza na nekretnine. Porezna uprava mora u radu svoje aktivnosti podrediti kvalitetnoj naplati PDV-a, poreza na dobit i doprinosa koji čine više od 90% prihoda o kojima se skrbi Porezna uprava. I naplati poreza na promet nekretnina se daje dužna važnost kroz različite mjere prisilne naplate, tako da je i naplata u posljednjim godinama jako dobra.
Bezrazložni napadi
Poreznu upravu, uvjeren je Lozančić, bez razloga se napada i kritizira iako im svi, kaže, od premijera i ministara do Svjetske banke i MMF-a, priznaju kako se postiglo puno u području naplate poreznih prihoda i kako se svake godine uspijevaju smanjiti porezna dugovanja te kako se naplaćuje više poreza unatoč krizi i sve slabijem gospodarstvu. Ukupan porezni dug, međutim, veći je od 50 milijardi kuna. Iako je objavljena porezna lista srama i naplaćen dio poreza, postoji opravdana sumnja da se dijelu dužnika s liste gleda kroz prste. Linić je upravo zbog držanja predmeta u ladicama smijenio sedmero ljudi u Poreznoj, a jedan od slučajeva koji je razotkriven je nenaplaćeni dug osječkog poduzetnika Željka Biloša.
- Porezna uprava u najvećoj mjeri radi dobro. Teško mi pada da se zbog nekoliko slučajeva, u kojima su se možda i dogodile nepravilnosti, sada cijelu Poreznu stavlja pod sumnju. A istodobno zanemaruje sve što se događalo 20 godina. Zaboravili smo kako je nastala država, zaboravili smo na ratno vrijeme, zaboravili smo kako su nastali dugovi, zaboravili smo na nelikvidnost i kako nije samo Porezna uprava institucija koja se skrbi o stanju gospodarstva u cjelini. A kad prođe vrijeme i zaborave se krize, onda je za cijeli dug koji je nastao iz cijelog niza razloga kriva samo Porezna jer u neočišćenim evidencijama ima 50 milijardi kuna duga - kaže Lozančić.
Dugovi mrtvih ljudi
U 2011. godini prvi je put napravljen otpis nenaplativih potraživanja u zastari za dugovanja poreza starija od 2001. Tada se nije mogao otpisati dug doprinosa zbog drugačijeg zastarnog roka. Tek tada se utvrdilo da je više od 250 tisuća mrtvih građana imalo porezni dug. Porezni dužnici stavljeni su 2012. na listu srama, blokirane su tisuće građana, a mnoge su tvrtke završile u stečaju, likvidacijskom postupku u akciji čišćenja dugova. Novi, privremeni ravnatelj misli kako bi Porezna uprava, uz nedvosmislenu ulogu naplate poreza, trebala imati “još izraženiju sposobnost pogleda s obzirom” na poreznog dužnika i zapitati se može li on doista snositi porezni teret kroz kratki vremenski tijek i vidjeti kako mu omogućiti obročnu otplatu uz kamate koje odgovaraju tržišnim uvjetima. Međutim, kaže, postoji strah kako bi se, a posebno zbog trenutnog rapoloženja javnosti, to smatralo pogodovanjem poreznom obvezniku i opet možda gledalo na to kao na - moguću korupciju.
Još kada je prvi put bio na čelu Porezne, uveo je princip po kojem se blokiralo prvo najveće porezne dužnike s najmanjim brojem zaposlenih. To je, uvjeren je, bilo pravedno. Kada bi se, međutim, vlasnik tvrtke došao žaliti da će mu propasti firma ako ga Porezna blokira, a istovremeno je izvukao novac iz firme, vozi odličan auto i ima jahtu, prema takvima Lozančić nije imao sažaljenja.
- Uvijek mi je teško kad u Poreznu upravu dođe obveznik u problemu jer mu drugi nisu platili ili je čak propustom ili nepostupanjem nekih državnih tijela došao u neželjenu situaciju. Na to sam senzibilan, posebno zato jer sam u svom prijašnjem radu i sam bio u realnom sektoru - kaže Lozančić.
Porezna bi, smatra, a to preporučuju MMF, Svjetska banka i Europska komisija, trebala biti fleksibilnija u svom radu.
Problem naplate
Lozančić smatra da je ispravan model koji se primjenjuje u nekim europskim zemljama, a svodi se na princip: ako dokažeš da je dug nastao iz neznanja, a ne iz namjere utaje, Porezna ne ide u kazneni ili prekršajni postupak nego ti omogući plaćanje poreza “na najbolji mogući način za sve”.
Poreznici bi, kaže, prema zakonu morali obavijestiti dužnika i uputiti ga u sve procedure i obaveze, a kod nas se to rijetko radi.
- Često moje kolege, a možda i ja, ne provodimo praksu kojom porezne obveznike upućujemo u njihova prava zbog straha da će nam druge kolege i posebno neki iz drugih institucija prigovarati kako to radimo iz nečistih namjera - kaže Lozančić i dodaje: - Sada, kada se svakog proziva za držanje predmeta u ladicama, toga će biti još i manje da se ne bi slučajno mislilo da netko u Poreznoj radi na štetu proračuna ili u korist dužnika da bi ostvario vlastiti interes. A vani je poželjan normalan, fer odnos prema dužnicima. Osobno sam mišljenja da Porezna uprava treba naplatiti porezno dugovanje na zakonit i učinkovit način bez nepotrebnog ‘tlačenja poreznih obveznika’.
Na prvom sastanku sa svojim timom naglasio je kako će i kao privremeni ravnatelj, koliko god bude ravnatelj, svoje obveze shvatiti krajnje ozbiljno i apelirao je na to da se zaboravi na nesuglasice. Postavio im je samo jedno pitanje: “Jesmo li ekipa”. - Pitao sam ih: Hoćemo li raditi kao tim i vjerovati jedni drugima? Jesmo li ekipa? Možemo li timski rad prenijeti i na niže razine - kaže Lozančić. Josip Lozančić rodio se u Vinkovcima 1963., kao najmlađi od četvorice braće. Majka je bila domaćica, a otac mlinar pa nisu živjeli u izobilju, ali, kaže, bili su sretni.
Počeci karijere
Josip je upisao Ekonomski fakultet u Zagrebu, a kada se otac razbolio, na trećoj godini fakulteta preselio se na studij u Osijek da bude bliže obitelji. I njegov košarkaški klub Dinamo iz Vinkovaca imao je ambicije odlaska u viši rang natjecanja, a i njegova djevojka s kojom se poslije oženio i dobio dvoje djece upravo je bila završila fakultet. Na početku Domovinskog rata bio je branitelj, te je u siječnju 1992. godine postao članom Izvršnog vijeća Općine Vinkovci, koje je imalo zadatke kriznog stožera. Pročelnik Porezne uprave u Vukovaru postao je 1994. godine.
Drugi dio njegova života počeo je kada ga je 1997. godine tadašnji ravnatelj Porezne uprave Mate Perković pozvao za pomoćnika. Ubrzo su se svi doselili u Zagreb. Tada je upoznao Borislava Škegru, tadašnjeg ministra financija, i Martinu Dalić. S bivšom ministricom financija zajedno je radio na uvođenju PDV-a dok su oboje bili na počecima karijere u Ministarstvu.
‘Linić i Čavlović-Smiljanec? Neka DORH radi svoj posao’
U tri godine u SDP-u su se dogodile dramatične promjene. Veliki rat koji se vodio u Ministarstvu financija i Poreznoj upravi završio je smjenom svih glavnih aktera. Smiljanec je otišla pod sumnjom da je držala u ladici slučaj osječkog poreznog dužnika Željka Biloša. Linić je smijenjen pod optužbom da je u predstečajnoj nagodbi Spačve proračun oštećen za 27 milijuna kuna. Ministar Slavko Linić optužio je bivšu ravnateljicu Porezne da je provodila nezakonite procjene zemljišta. Nada Čavlović Smiljanec optužila je Linića i suradnike da su joj podmetali. Ona tvrdi da su ona i njezini ljudi pošteno radili, Linić tvrdi da su njezini suradnici htjeli pogodovati premijerovoj obitelji i prijateljima, a da su samo oni koje je on postavio radili pošteno i u interesu Porezne i proračuna. Josip Lozančić u tim je sukobima bio po strani. - Ja nisam osjećao to kao sukob. Mi smo dobivali zadatke od pretpostavljenih i izvršavali ih - kaže Lozančić i dodaje: - I gospodin Linić i gospođa Smiljanec bili su moji šefovi, moji kolege. Teško mi je o tome razgovarati. Kao institucija surađujemo s policijom i USKOK-om i neka oni odrade svoj posao, a osobno smatram da nije bilo nepravilnosti koje su učinjene namjerno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....