Učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole dobit će, prema ideji Ministarstva znanosti i obrazovanja, novi predmet naziva - Praktične vještine. Prvi je puta kurikulum novoga predmeta spomenut u Javnome pozivu za izbor članova radne skupine za rad u sklopu eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, objavljenom na stranicama Ministarstva.
Od jeseni u 50-ak škola kreće, naime, eksperimentalna provedba projekta cjelodnevne škole, koja podrazumijeva boravak djece u školi do popodnevnih sati (još nije definirano do koliko, niti u kojim školama), a obuhvaća dodatne aktivnosti nakon nastave. Jedan od ciljeva je smanjenje privatnih instrukcija, s obzirom da bi dio vremena provedenog u školi učenici koristili za dodatan rad iz pojedinih područja i pomoć pri učenju.
Ministarstvo još nije predstavilo cjelovit projekt, no kao je pisao Jutarnji u nedjelju, jedna od novosti jest da učiteljice razredne nastave više neće održavati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture već će se u školama zaposliti magistri kineziologije. Pritom se u četvrtom razredu osnovne povećava satnica tjelesnog s dva na tri sata. Novi predmet Praktične vještine trebao bi biti jedan od nastavnih sadržaja kroz koji će učiteljice razredne nastave kompenzirati gubitak sati tjelesne i zdravstvene kulture.
Predmet Praktične vještine učenici bi imali jedan sat tjedno, a kako doznajemo, osnovni elementi novoga kurikuluma bili – Samostalnost i briga o sebi, Sigurnost, promet i prva pomoć, potom Dizajn i izrada rukotvorina (i ostalih proizvoda), Dom i okruženje kućanstva, Financije (i ekonomija) te Participacija i poduzetništvo.
Prema prvim konturama predmeta Praktične vještine, učenici bi među ostalim učili o zdravoj prehrani, higijeni, kvalitetnoj organizaciji dana, a očito je da se ovim predmetom u škole vraća i dio vještina koje su nekadašnje generacije učile kroz domaćinstvo. Taj dio će obuhvaćati poučavanje o kućanskim poslovima – čišćenje, kuhanje, održavanje, recikliranje i slično. Učiteljice bi djecu trebale podučavati i tomu kako funkcioniraju kućanski aparati, pa i kako popraviti jednostavne kvarove u kućanstvu. Na primjer – kako zamijeniti baterije, popraviti gumu ili ‘narihtati‘ lance na biciklu. Paralelno bi djecu učili o štednji energije, osnovama poduzetničkih vještina, ali i samostalnom i sigurnom kretanju u prometu. Kroz jedan od elemenata novoga kurikuluma, kojega tek trebaju definirati članovi radne skupine, djeca od prvog do četvrtog razreda pripremala bi se za sigurnost u prometu prilikom korištenja bicikla i romobila.
Neke škole u svojim kurikulumima već godinama koriste dio tih sadržaja, a po novome svi bi učenici od školske godine 2027./28. (a prije toga i postupno u eksperimentalnoj fazi) učili o dizajnu i izradi rukotvorina. Upoznavali bi se s različitim alatima i tehnikama poput rezanja, spajanja, savijanja, čime bi se poticalo razvoj motorike, pa i inovatorstva. Cilj je, zamislili su u Ministarstvu, poticanje interesa učenika za rad rukama.
Među ostalim, u planu je upoznavanje školaraca s poviješću obrtništva i upoznavanje s (preostalim) lokalnim obrtnicima…