NOVI PODACI RAZOTKRIVAJU CRNI REKORD Lani nikad manje rođene djece u Hrvatskoj

Prošle je godine, prema podacima koje je u svim hrvatskim rodilištima prikupio portal gradonačelnik.hr, u Hrvatskoj rođeno najmanje djece otkad se vode statistike: podaci iz rodilišta govore da je tijekom 2019. u Hrvatskoj rođeno samo 36.090 djece, oko 900 djece manje nego 2018. godine.

Službene podatke o broju rođenih Državni zavod za statistiku objavit će tek u lipnju, no preliminarni podaci Zavoda na tragu su onih prikupljenih iz rodilišta. I prema DZS-u je u prvih 11 mjeseci ove godine broj rođene djece za oko 1000 manji od broja rođenih u istom razdoblju 2018.

Istu anketu među rodilištima portal gradonačelnik.hr proveo je i lani, kako bi procijenio broj novorođenih u 2018. godini, i u odnosu na potpune službene podatke DZS-a pogriješili su za 0,4 posto. Razliku između podataka dobivenih iz rodilišta i onih službenih uglavnom čine djeca rođena kod kuće, koja rodilišta ne obuhvaćaju, te djeca koju su rodile majke strankinje u hrvatskim rodilištima, a čiji se broj oduzima od konačnog broja rođenih u rodilištima.

- Sve ukazuje da će broj novorođenih biti oko 36.000. U dob za rađanje dolaze sve malobrojnije generacije, koje odgađaju rađanje za sve kasniju dob. To je glavni razlog sve manjeg broja rođene djece. Ne pomaže ni iseljavanje - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije.

Stopa fertiliteta, koja govori o tome koliki prosječni broj djece rodi žena tijekom fertilne dobi, ne mijenja se i kreće se oko 1,5. U Hrvatskoj, naime, nije došlo do fenomena nadoknade koji se događa u sjevernoeuropskim zemljama. Tamo žene također odgađaju dob rađanja te prvo dijete rađaju nakon 30. godine, ali tada dobar dio njih tijekom kraćeg razdoblja rodi veći broj djece, čime nadoknađuju nerađanje u 20-ima. U Hrvatskoj se to ne događa: žene rađaju kasno i ostaju na manjem broju djece.

Pozitiva u Šibeniku

Prošle je godine povećanje broja rođenih u odnosu na 2019. zabilježilo samo pet rodilišta: u Šibeniku, Pakracu, Vinkovcima, Sisku i Bjelovaru, a rodilište u Gospiću je ostalo na nuli, s istim brojem rođenih kao i godinu prije.

- Razveselio nas je podatak iz šibenskog rodilišta o povećanju broja djece rođene u 2019. godini, a s veseljem smo primili i informaciju kako se taj pozitivni trend nastavio i u prvim danima ove godine. Naime, u siječnju 2020. rođeno je 70 djece, a u istom mjesecu lani 42 djece. Zaista možemo reći da su posrijedi lijepe i pozitivne vijesti te se nadamo da će se ovaj trend nastaviti - rekli su za gradonačelnik.hr iz šibenske gradske uprave.

U Šibeniku su, dodaju, 2018. povećali novčanu pomoć roditeljima za prvorođeno dijete s 1200 na 1500 kuna te za drugorođeno dijete s 1400 na 2000 kuna. Obitelj koja dobije treće i svako sljedeće dijete ostvaruje novčanu pomoć od 21.000 kuna, koja se isplaćuje u jednakim godišnjim obrocima tijekom razdoblja od sedam godina, jednom godišnje u mjesecu rođenja djeteta. Uz to, prošle su godine podigli i visinu iznosa sufinanciranja djece upisane u privatne i vjerske vrtiće s dosadašnjih 700 na 900 kuna mjesečno po djetetu. U dvije osnovne škole, čiji je osnivač Grad, organizira se i produljeni boravak za djecu polaznike prve i drugog razreda, ističu iz gradske uprave.

Demografske mjere

U Vinkovcima je prošle godine rođeno 748 djece, 21 dijete više nego godinu prije. Uz to, lani su imali čak 123 prvašića više nego 2018. godine. Vinkovačka uprava to pripisuje nizu demografskih mjera kojima potiču natalitet i pomažu svojim mladim obiteljima, a gradonačelnik Ivan Bosančić ističe za portal kako će se rezultati tih mjera znatnije osjetiti tek u budućnosti. Grad tako subvencionira 48 posto mjesečne ekonomske cijene vrtića za prvo dijete, za drugo dijete 64 posto cijene te za treće i svako sljedeće dijete smješteno u vrtiću 92 posto ekonomske cijene.

Prema odluci o socijalnoj skrbi Grada Vinkovaca za 2020., iznos cijene koju plaćaju roditelji umanjuje se za 30 posto ako prihod po članu kućanstva ne prelazi 1500 kuna mjesečno, čime je cenzus u odnosu na prošlu godinu povećan za 300 kuna. Također, temeljem odluke o socijalnoj skrbi, od plaćanja dječjeg vrtića oslobođena su djeca s teškoćama u razvoju, djeca iz udomiteljskih obitelji, djeca žrtve obiteljskog nasilja i djeca bez oba roditelja, naglašavaju iz vinkovačke uprave.

Uz subvencioniranje cijene vrtića, jedna od ključnih pronatalitetnih mjera koju Vinkovci već godinama provode jest naknada u iznosu od 2000 kuna za svako rođeno dijete. Vinkovci su, pokazalo je ranije istraživanje portala gradonačelnik.hr, rekorder i po izdvajanju za sufinanciranje školskog materijala, za što su izdvojili čak 2,4 milijuna kuna. Svim školarcima osigurali su vaučere od 500 kuna za nabavu školskog pribora, a učenicima prvih razreda osnovnih i srednjih škola isplatili su po 1000 kuna naknade. Jedna od važnijih mjera je i popust na kupnju zemljišta za gradnju obiteljskih kuća koji raste ovisno o broju djece, pa obitelji s četvero djece ostvaruju popust od čak 85 posto.

- Uveli smo brojne demografske mjere, ali smatram da moramo primarno raditi na tome da zaustavimo iseljavanje obitelji. Ovo je problem koji postavljam kao važnu zadaću na kojoj ćemo svi zajedno raditi, uključujući sve institucije, kako bismo zadržali ljude u našem gradu - zaključuje Bosančić za portal gradonačelnik.hr.