NOVI MODEL FINANCIRANJA ZNANOSTI Kako je 50 milijuna za projekte zavadilo znanstvenu zajednicu

Rezultati natječaja za znanstvene projekte Hrvatske zaklade za znanost danima su udarna tema u našoj akademskoj zajednici.

Za razliku od dosadašnje prakse, kada je financiranje bilo u nadležnosti Ministarstva znanosti i kada se podupiralo više od 70 posto predloženih projekata, prešlo se na financiranje manjeg broja izvrsnih projekata, što je model Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Dok je 2007. Ministarstvo znanosti sa 142 milijuna kuna financiralo 1994 od 2732 predložena projekta, sada je Zaklada od 669 projektnih prijedloga prihvatila 237, što znači da je prolaznost oko 35 posto. Financirat će ih sa 50 milijuna kuna.

Iako se predviđalo da će novim modelom iz igre biti izbačen veliki broj znanstvenika koji ne zadovoljavaju kriterije izvrsnosti, prilično neočekivano odbijeni su projekti nekih od ponajboljih znanstvenika srednje generacije.

- Odsjekli su nas od domaćih izvora financiranja i preostaje nam ili prestati baviti se znanošću ili otići iz Hrvatske - kaže dr. Tomislav Domazet Lošo, molekularni biolog.

- Indikativno je da su odbijeni projekti najboljih biologa srednje generacije, a prihvaćeni projekti onih koji su dosad imali slabe rezultate. Bez obzira što su dobili sredstva, ti ljudi u iduće četiri godine neće značajnije publicirati - dodao je. Još oštriji bio je fizičar Antonio Šiber.

- HrZZ ono malo sredstava koje je dobila iz proračuna troši na netransparentan i nekorektan način s aspektima koji upućuju na pristranost, a od pristranosti do korupcije je mali korak - zapisao je na blogu.

Akademik Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora HrZZ, istaknuo je kako Zaklada ima zakonom definiranu zadaću financiranja najboljih istraživanja. Naglasio je kako Upravni odbor Zaklade ne sudjeluje u postupku vrednovanja, nego u tu svrhu osniva stalne odbore za svako znanstveno područje. U prvom krugu projektne prijedloge vrednuju domaći paneli, a zatim one koji zadovoljavaju postavljene kriterije upućuju na recenziju međunarodnim recenzentima. Identitet članova panela bio je tajan - rekao je Vretenar i istaknuo kako je prije pokretanja natječaja Zaklada donijela jasna pravila.

No, znanstvenici se ne slažu s njim.

- Zaklada je cijelo vrijeme radila u gotovo konspirativnom modu, pa su suprotno pravilima čak sakrili imena članova stalnog odbora, osoba koje su trebale nadzirati cijelu proceduru - rekao je dr. Saša Ceci, Ruđerov fizičar i poznati popularizator znanosti, čiji je projekt također odbijen.