Kolinda Grabar-Kitarović, kao bivša predsjednica Republike, imat će Ured u državnoj rezidenciji u Visokoj 22, gdje se i htjela preseliti dok je bila na dužnosti na Pantovčaku, potvrdili su nam u četvrtak iz Ministarstva državne imovine, nakon što je Vlada na sjednici donijela potrebnu Uredbu.
Sama Uredba tek je preduvjet za donošenje Odluke o osnivanju ureda, koja je, doznajemo, već spremna i Vlada će je donijeti uskoro, možda čak i na telefonskoj sjednici, a ovih dana, kažu nam izvori, predsjednica će i pogledati prostorije u Visokoj.
Prema toj odluci, sjedište Ureda bit će Visoka 22, a službeno će se zvati Ured predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti. Sukladno Zakonu o posebnim pravima predsjednika RH po prestanku obnašanja dužnosti, koji je 2015. izmijenila tadašnja Oreškovićeva Vlada, Grabar-Kitarović imat će pravo na dva službenika, vozača i službeno vozilo, i to sve na rok od pet godina. Dva službenika najvjerojatnije će se tražiti premještajem iz drugih državnih tijela, moguće i s Pantovčaka. Tražit će dvije prostorije u vili u Visokoj, i to jedan ured za sebe, a drugi za tajnicu. Aktivirat će pravo na šest plus šest; ima mogućnost da šest mjeseci prima plaću u punom iznosu koliko je i sada primala, odnosno oko 25.000 kuna neto, a ostalih šest mjeseci 12.500 kuna. No, kako nam kažu sugovornici bliski bivšoj predsjednici, ona ne kani koristiti to pravo u punom opsegu. Intencija je, kažu, da joj se ukine ta povlastica čim dobije prvi honorar od međunarodnih konferencija i predavanja za koje već ima pozive.
Ne želi trajno osiguranje
Isto tako, kao bivša predsjednica ima pravo i na mirovinu, ali običnu starosnu, ali ni to neće u ovom trenutku koristiti.
Ona, prema zakonu, ima pravo na osiguranje. I to će imati idućih šest mjeseci, a onda se radi posebna sigurnosna procjena jesu li i dalje potrebne mjere osiguranja, a prema zakonu, to pravo može imati i trajno, ali ona to ne želi.
Bivša predsjednica, kako je i najavila, želi ostati u Hrvatskoj, a prvo će se barem dva tjedna odmoriti, i to kod kćeri u Americi. Želi izbjeći i mogućnost da joj se imputira uplitanje u političke procese u Hrvatskoj, posebno unutarstranačke izbore u HDZ-u, ili da je se proziva da uspostavlja paralelnu vlast kontra novom predsjedniku Zoranu Milanoviću.
- Ona prvo želi da joj se osiguraju prostor i uvjeti za rad jer ima puno međunarodnih kontakata, a da biste sve to koordinirali, morate imati ured i tajnicu. Nakon odmora želi se posvetiti ključnim problemima suvremenog svijeta od pitanja ljudskih prava, pitanja prava žena, klimatskih promjena, a sasvim sigurno želi zadržati i kontakte s hrvatskom dijasporom. Želi biti aktivna i na međunarodnoj konferenciji o ženama liderima - kaže jedan naš sugovornik.
Za Ured će biti nadležan Ured za opće poslove Sabora i Vlade koji će obavljati pravne poslove, poslove upravljanja ljudskim potencijalima, uredske poslove, financijsko-računovodstvene poslove i poslove rukovanja imovinom. Bit će nadležan i za proračun, javne nabave, izgradnju, poslove voznog parka, opremu, a sredstva za rad osigurat će se u državnom proračunu. No, budući da sredstva nisu osigurana u proračunu za 2020., ona će se isplatiti iz proračunske zalihe. Sredstva za nabavu službenog vozila osigurat će se ili iz proračuna ili će Ured za opće poslove za bivšu predsjednicu naći jednu limuzinu iz postojećeg voznog parka.
Bez većih ulaganja
Kada je, pak, riječ o vili u Visokoj, reprezentativne prostorije su redovno održavane, pa neće biti potrebe za većim ulaganjima, kažu sugovornici koji o tome nešto znaju. Štoviše, baš je nedavno završena velika obnova. Konfiguracija terena na kojemu je palača Pongratz sagrađena, u kombinaciji s neodgovarajućom odvodnjom slivnih voda, dovela je do pojave vlage i oštećenja temelja, uništavanja vanjske fasade rezidencije te pojave vlage i na unutarnjim zidovima. Zato su Državne nekretnine počele radove koji su trajali četiri mjeseca i završeni su u siječnju ove godine, a ukupna vrijednost investicije iznosila je 6,2 milijuna kuna. Sanirali su se i zidovi bedema debljine i do metar i pol, a zamijenjene su i vanjske granitne kocke. Radove su nadgledali konzervatori jer je palača zaštićeni spomenik kulture.
Posebno je zahtjevna bila obnova pročelja na način da su sačuvani svi izvorni arhitektonski elementi upotrebom prvoklasnog materijala u skladu s uputama konzervatora.
“Izvođač i restaurator morali su pronaći odgovarajuću profilaciju istovjetnu prvobitnoj kako bi se uklopila u postojeću građu. U suradnji s konzervatorima, odabrane su dokazano trajne kamene ploče travertino romano kojima su restaurirani mnogi povijesni objekti pa i oni koji krase stari grad Rim. Podnožje pročelja palače Pongratz izvorno je u cijelosti bilo obloženo rezanim ili klesanim pločama različite vrste i debljine koje nemaju dugi vijek trajanja. Uporaba takvih kamenih ploča utjecala je na stanje mnogih pročelja spomeničkih objekata u Zagrebu, a posebno na Zagrebačku katedralu”, priopćili su iz Državnih nekretnina.